Krizno stanje, incidenti i protesti u makedonskim zatvorima

U makedonskom zatvoru "Idrizovo", gdje je već godinu dana krizno stanje jer nema dovoljno zatvorskih čuvara, mirno je nakon nedavnog hapšenja 17 stražara.

To je samo posljednji u nizu problema u makedonskim zatvorima, poput obračuna zatvorenika u Štipu i protesta zaposlenih u zatvoru u Prilepu, koji je prenapučen i ima zatvorenike visokog rizika, a nema sigurnosne opreme.

Hapšenje 17 zatvorskih čuvara u Kazneno popravnoj ustanovi (KPU) "Idrizovo" 15. aprila, zbog pomoći jednom zatvoreniku u bijegu, otvorilo je pitanje postaje li još kritičnija krizna situacija u toj ustanovi.

Država je u junu 2023. proglasila krizno stanje zbog malog broja angažovanih zatvorskih čuvara. To je otvorilo mogućnost da se i Armija uključi u osiguranje objekta, ali samo izvana. Od tada se u zatvoru "Idrizovo" dogodilo nekoliko incidenata, a posljednji je pritvaranje čuvara.

Iz Uprave za izvršenje sankcija krajem aprila kažu da je u zatvoru sada mirno. No, ne otkrivaju koliko zatvorskih čuvara trenutno ima u osiguranju "Idrizova", niti koliko je vojnika makedonske vojske angažovano.

Iz Uprave za Radio Slobodna Evropa (RSE) naveli su da u "Idrizovu" i dalje traje krizno stanje koje je proglasio Parlament Sjeverne Makedonije" i da će biti na snazi do 10. avgusta 2024.

"Dok informaciju o uključenosti Armije u zatvoru i koliko novih pripadnika zatvorske policije ima, iz sigurnosnih razloga nismo u mogućnosti podijeliti s javnošću", rekli su za RSE iz Uprave.

Ovaj zatvor je inače već neko vrijeme u fokusu javnosti zbog slučaja kopanja tunela za bijeg prošle godine, potrage za drogom te drugim nedozvoljenim predmetima, tuče zatvorenika, ali i nedostatka lijekova.

• Kako je prokopan tunel za bjekstvo iz najvećeg makedonskog zatvora

Prema podacima Uprave za izvršenje sankcija, prošle godine iz zatvora je pobjeglo 250 osoba. Većina njih je iskoristila slobodan vikend, nakon čega se nisu vratili u zatvor.

Sjeverna Makedonija je rekorder po bekstvima iz zatvora, sa skoro 700 bjekstava na 10.000 zatvorenika, navodi se u izvještaju Savjeta Evrope, a podaci su objavljeni 2020. i odnose se na 2019. godinu.

Posljednji zatvorski incident se dogodio u zatvoru u Štipu prije dvije sedmice, kada je došlo do fizičkog obračuna između dvije grupe zatvorenika.

Jedna od grupa tražila je dodatnu podršku izvana, pa se u ponoć ispred zatvora okupila grupa od 30 ljudi. Intervenisali su specijalci Ministarstva unutrašnjih poslova kako bi spriječili veći incident.

Zatvor u Prilepu za visokorizične zatvorenike

Dok je u "Idrizovu" krizno stanje, zaposlenici zatvora u Prilepu žale se da nemaju potrebnu sigurnosnu opremu, iako su u zatvoru visokorizični zatvorenici.

Zahtijevaju stoga da se on vrati u viši rang, Kazneno popravne ustanove, a ne kao što je sada Kazneno popravni dom. Osjećaju se, kažu, nesigurno jer su zaposlena samo 54 zatvorska policajca, od kojih povremeno znatan broj uzima godišnji odmor ili bolovanje.

U zatvoru je ukupno 125 osuđenika, a prema podacima sindikata zatvorske policije standardi su jedan čuvar na jednog zatvorenika.

"Želim izvijestiti o izuzetno ozbiljnoj situaciji u kojoj se nalaze neki od zatvora u zemlji, u koje su već neko vrijeme raspoređene osobe od visokog rizika, a zatvori i zatvorska policija nemaju uslove da se nose sa izazovima. Jedan od njih je zatvor u Prilepu, gdje je situacija već zabrinjavajuća, kako u pogledu sigurnosnih uslova tako i u pogledu ljudskog osoblja", rekao je Sašo Guleski, predsjednik nezavisnog sindikata zatvorske policije i uprave u Kazneno popravnog doma (KPD) - Prilep.

Ispred zatvora je prije nekoliko dana održan protest, a od tamo su naglasili da će, ako se situacija ne riješi, poduzeti strože mjere.

Istakli su su kako nisu kadrovski popunjeni, 80 posto ih je nenaoružano te nemaju ni uniforme ni opreme. Najavili su da je moguće organizirati i radikalniji štrajk, te informirali da je slična situacija u svim zatvorima. Nedavno su u ovom zatvoru dva osuđenika nožem izbola drugog zatvorenika i osumnjičeni su za pokušaj ubistva.

Narodni pravobranilac i Helsinški odbor zvone na uzbunu

Nakon svakog od ovih incidenata u zatvore ulazi narodni pravobranilac, kao jedina nezavisna institucija nadležna za praćenje situacije. Tako je bilo i nakon nakon hapšenja čuvara zatvora u Idrizovu i nakon incidenta u Štipu, rekli su za RSE iz te institucije. Navode kako pripremaju izvještaje o onom što su utvrdili.

Iz nevladine organizacije Helsinški komitet za ljudska prava, koja prati situaciju, za RSE kažu da ovom odlukom država želi kratkoročno riješiti strukturne probleme koji postoje u zatvorima.

Dugoročno gledano, potrebno je napraviti sistemske promjene koje će prevladati ove dugogodišnje sistemske probleme. Helsinški komitet smatra da uprkos naporima države, ali i domaćih i međunarodnih organizacija da se poboljšaju uslovi u zatvorima, nedostaci postoje.

Osuđenici nemaju odgovarajući pristup zdravstvenoj zaštiti, nemaju odgovarajuće materijalne uslove za život, a programi resocijalizacije su nedovoljni i neprimjenjivi.

"S druge strane, pripadnici zatvorske policije ističu da im je sigurnost narušena i da su suočeni s ozbiljnim problemima zbog pritisaka na njih i njihove bližnje", kaže Aleksandra Trajanovska iz Helsinškog komiteta.

Hapšenje čuvara i drugi slučajevi u 'Idrizovu'

Epilog pritvaranja zatvorskih službenika iz "Idrizova" je: šestorica u pritvoru od 30 dana, jedanaestorici su oduzeti pasoši, ne smiju napuštati boravište i moraju se privremeno pojaviti na sudu.

Dio je osumnjičen da su zatvoreniku omogućili bijeg dok je navodno bio na liječenju u privatnoj bolnici, a dio da su ga privremeno pustili da izađe i vrati se u zatvor. Sve se desilo u oktobru 2023., kada je već bilo proglašeno krizno stanje u "Idrizovu".

Krajem oktobra prošle godine policija je ušla u zatvor i napravila veliku raciju, pri čemu je narodni pravobranilac utvrdio da je prema zatvorenicima primijenjena prevelika nepotrebna sila.

Policija je provela pretres zbog sumnje na kriminal, no nakon što su zarobljenici reagovali, vezani su i udarani po tijelu, rukama i nogama. U Poluotvorenom odjeljenju prilikom pretresa pronađena su 63 mobitela, 82 noža, 4 šila, 71 punjač za telefon i droga.

Među slučajevima vezanim uz ovaj zatvor u Skoplju je i onaj iz februara 2024. kada je profesionalni vojnik koji je bio angažovan kao vanjsko osiguranje dvojice zatvorenika bacio 10 mobitela preko ograde.

RSE je prošle godine posjetio zatvor "Idrizovo", gdje se, prema izvorima iz Ministarstva pravde, nalazila i grupa osumnjičena za širenje radikalnog islama.

Oni su državljani Sjeverne Makedonije, ali su osuđeni na kazne od tri do 13 godina zatvora, što je, prema krivičnom zakonu, kažnjivo ako se učestvuje u paravojnim formacijama poput Islamske države Iraka i Levanta (IDIL), koju SAD smatraju terorističkom.

Izvor iz makedonskog Ministarstva pravde, koji je insistirao na anonimnosti, rekao je tada za RSE da se krilo radikalizuje. U u najvećem makedonskom zatvoru su to negirali.

U Sjevernoj Makedoniji, prema službenim podacima, postoji više od deset zatvora, odnosno kaznionica (KPD), kako ih službena terminologija naziva, čiji je ukupni kapacitet gotovo 2.026 osoba u zatvorskom dijelu i gotovo 450 u pritvorskim odjelima.

Najveći zatvor je "Idrizovo" s kapacitetom od nešto više od 1.000 osoba, a slijede KPD Štip s kapacitetom od približno 210 osoba; Skopski zatvor s kapacitetom od 128 osoba u zatvorskom dijelu i 310 osoba u pritvorskim odjelima.