Dostupni linkovi

Makedonski ajvar biće skup i u jesenjoj korpi smanjene marže


North Macedonia - red pepper in a Skopje market.
North Macedonia - red pepper in a Skopje market.

Poskupljenja ima, nenormalno. Svaki drugi dan cijene rastu, kaže Nada Dimitrievska iz Skoplja, dok građani očekuju sniženje cijena osnovnih prehrambenih proizvoda nakon novih mjera Vlade.

Na vanrednoj sjednici 20. septembra Vlada Sjeverne Makedonije je na deset posto ograničila bruto profitnu maržu za ukupno 73 proizvoda.

Takozvana jesenja potrošačka korpa obuhvata hljeb, pekarske i mliječne proizvode, mlijeko, meso i mesne prerađevine, dio konzervi, voće, povrće, rižu, grah, tjestenine...

Trgovci će imati obavezu da ove proizvode otkupljuju i prodaju u mjesečnim količinama od najmanje 70 odsto nabavljenih količina u avgustu.

Međutim, dok je Vlada srezala korpu, cijene u trgovinama i na pijacama su "podivljale", žale se građani.

"Ne da su povećane cijene, mnogo su povećane. Ali ovako, naći ćemo nešto jeftinije i tako ćemo se snaći", kaže Katarina Ristovski iz Skoplja u anketi za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Građani broje novac i kalkuliraju šta kupiti, a čega se odreći u ovo doba godine, kada se tradicionalno pravi i zimnica. Ali za mnoge je paprika za ajvar već luksuz - kilogram se prodaje za 60 do 80 denara (oko 1 do 1,5 euro).

Više cijene potvrdio je ministar ekonomije Besar Durmiši na konferenciji za novinare 20. septembra. Kako je rekao Durmiši, indeks troškova života u avgustu 2024. godine u odnosu na decembar 2023. godine zabilježio je povećanje troškova hrane za četiri posto.

Najveći rast zabilježen je kod voća od 10 posto. Za mlijeko, sir i jaja povećanje je 6,6 posto, za povrće 3,9 posto, meso 3,3 odsto, a za hljeb i žitarice povećanje je 2 posto. U istom periodu potrošnja na bezalkoholna pića porasla je za 9,4 posto.

Detalj iz jednog od marketa u Skoplju, 2024. godina.
Detalj iz jednog od marketa u Skoplju, 2024. godina.

"Smatramo da je ovo povećanje cijene hrane i bezalkoholnih pića pretjerano i nesrazmjerno troškovima nabavke i operativnim troškovima koje trgovci imaju. Naše procjene su da će se stupanjem na snagu ove odluke cijene hrane i bezalkoholnih pića u prosjeku smanjiti za oko 10 posto", rekao je Durmiši.

Odluka stupa na snagu dan od dana objavljivanja u "Službenom glasniku" i primjenjivaće se do 31. oktobra.

Vlada će nastojati da poveća kupovnu moć građana sezonskim potrošačkim korpama.

Nakon jesenje, trebala bi uslijediti i proljetna korpa po nižim cijenama, kao i sniženje cijena za božićne, ramazanske i uskršnje praznike, za proizvode koji se u tom periodu najviše troše.

Kilogram paradajza dostigao 15o denara

Drastično je poskupljenje povrća i voća na pijacama, kilogram paradajza se prodaje za 150 denara (oko 2,5 eura), kilogram paprike i krastavca košta preko 100 denara (oko 1,60 eura) , kilogram grožđa oko 80 denara (oko 1.30 eura)...

Građani kažu da su i cijene osnovnih prehrambenih proizvoda "otišle na gore".

"Mlijeko, jaje, maslinovo ulje. To su osnovne stvari koje su po nižoj cijeni u svijetu, da bi običan čovjek opstao. Treba da se razmisli generalno, tokom cijele godine da bude manje. Sad su digli cijene, pa hajde zamrznućemo...ali na tu cijenu, neka ih zamrznu dok su niže. Mislim da je ovo samo jedna, da ne kažem, prevara ljudi. Kao malo zavaravanje", kaže Adrijana Temova iz Skoplja.

Savez sindikata Makedonije (SSM) saopštio je da je sindikalna minimalna korpa za avgust iznosila 61.199 denara (oko 1.000 eura). To je povećanje od 629 denara (oko 10 eura) u odnosu na minimalnu korpu za juli.

Najveći dio ovog novca, više od 30 odsto ili 22.300 denara (oko 360 eura), troši se na hranu.

Više od 30 posto potrošačke korpe ide na hranu. Na fotografiji novčanice denara.
Više od 30 posto potrošačke korpe ide na hranu. Na fotografiji novčanice denara.

SSM je saopštio da je u periodu od januara do avgusta minimalna korpa povećana za 4.036 denara (oko 65 eura), a od kada se obračunava po novoj metodologiji, odnosno od decembra prošle do avgusta ove godine, povećanje je 4.677 denara (oko 75 eura).

"Smatramo da je sve što se radi u interesu radnika, da se smanje cijene, dobra ideja, ali da je treba realizovati u potpunosti. Nadamo se da će porcija hrane i pića koju obračunavamo kao SSM, biti početna osnova za onih 100 proizvoda na koje treba da budu oganičene marže kako bi se pomoglo radnicima s najnižim primanjima. Danas plaćamo povrće kao da je januar, plaćamo voće kao da smo usred zime, nešto što nije opravdano", rekao je Slobodan Trendafilov, predsjednik SSM.

Zavod za statistiku je, s druge strane, izračunao da su u troškovima života u avgustu u odnosu na juli najveći rast imali hrana i bezalkoholna pića, za 1,2 odsto.

Stopa inflacije za avgust iznosila je 2,2 odsto u odnosu na avgust 2023. godine.

Zakon o nefer trgovinskoj praksi

Organizacija potrošača (OPM) ocijenila je da je jesenja korpa korisna, ali kratkotrajna.

"Nismo uključeni u raspravu, ali smo uvijek bili za smanjenje marži. Pogotovo sada kada imamo enormno povećanje cijena, mi kao potrošači smo zatečeni i smanjujemo domaću potrošnju kako bismo nešto uštedjeli, što sve vrijeme utiče na privredu zemlje", rekla je Marijana Lončar Velkova, predsjednica OPM-a.

Ona smatra da Zakon o zabrani nepoštene trgovinske prakse treba da uvede red u cijene i poručila da njegova primjena mora početi na vrijeme, jer će potrošači biti indirektno zaštićeni ovim zakonom.

Zakon predviđa da više od 2.500 poljoprivredno-prehrambenih proizvoda ima ograničene marže do 10 posto (to je razlika između cijene po kojoj kupuju određeni proizvod i po kojoj će ga potom prodati).

"To su nefer trgovinske prakse koje trgovci nameću samim proizvođačima. Oni su njihovi dobavljači. Time će potrošači biti indirektno zaštićeni jer će smanjiti marže na tih 2.500 proizvoda koje isporučuju dobavljači", rekla je Lončar Velkova.

Zakon o nefer trgovinskoj praksi trebao bi stupiti na snagu 29. septembra, nakon što je odložen šest mjeseci kako bi se omogućilo kompanijama da se prilagode novim pravilima.

Durmiši je rekao da će, kada prestane mjera ograničene marže, 31. oktobra, početi da se primjenjuje ovaj zakon, koji će građane zaštititi od daljeg povećanja cijena.

Ekonomski stručnjaci smatraju da je kontinuirani rast cijena posljedica smanjene domaće proizvodnje hrane, te da svaka mjera Vlade može imati samo kratkoročni efekat.

"Naša zemlja postaje talac uvoza. Sve više uvozimo, sve manje proizvodimo za masovnu potrošnju. Moramo promijeniti način razmišljanja, moramo promijeniti strategiju koja će podržati domaću proizvodnju, što bi svakako trebalo direktno uticati na smanjenje cijena. Ako i dalje budemo ovisni o uvozu, cijene će biti veće", ocjenjuje ekonomski analitičar Arben Khalili za Radio Slobodna Evropa.

Opozicioni Socijaldemokratski savez Makedonije (SDSM) ocijenio je da sve dosadašnje mjere Vlade kasne, a jesenja korpa koju je obećala postaće zimska.

"Cijene hrane nekontrolirano rastu i Vlada je do sada trebala donijeti mjere smanjenja, a ne čekati. Umjesto da zamrzne cijene proizvoda, vlada Mickoskog je zamrznula plate, što je potpuno pogrešno. To nije slučaj sa susjednim vladama koje su na veliko sprovele akcije za smanjenje cijena, a plate su nastavile rasti. U Srbiji je, na primjer, pojeftinilo preko 700 proizvoda", saopštio je SDSM.

Crna Gora je 6. septembra započela kampanju ograničenih cijena koja uključuje ograničavanje marži proizvoda od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi i sadrži listu od 71 proizvoda.

U Srbiji je 1. septembra počela akcija "Najbolja cijena" u okviru koje će do kraja oktobra biti niže cijene oko 700 proizvoda u oko 2.500 maloprodajnih objekata u zemlji. Kampanja obuhvata 81 vrstu proizvoda, a prosječan popust biće 26,82 posto.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG