Dostupni linkovi

Podrška Makedonske pravoslavne crkve proruskoj crkvi u Ukrajini nije iznenađenje


Makedonska pravoslavna crkva - Ohridska arhiepiskopija, 18. oktobar 2020.
Makedonska pravoslavna crkva - Ohridska arhiepiskopija, 18. oktobar 2020.

Podrška koju je Sveti arhijerejski sinod (SAS) Makedonske pravoslavne crkve – Ohridske arhiepiskopije (MPC – OA) dao Ukrajinskoj pravoslavnoj crkvi bliskoj Moskvi i koju je ukrajinski parlament zabranio u avgustu 2024, bila je očekivana. To ukazuje kako će se MPC-OA dalje pozicionirati u odnosu na ukrajinsko crkveno pitanje.

Ocjenjuje to dugogodišnji novinar i vjerski analitičar Branko Đorđevski u razgovoru za Radio Slobodna Europa (RSE) nakon što je Sinod MPC-OA na zasjedanju 12. septembra povukao potez za podršku Ukrajinskoj pravoslavnoj crkvi.

Ukrajinska pravoslavna crkva (UPC) je jedna od dvije najveće pravoslavne vjerske organizacije u Ukrajini, zajedno sa Pravoslavnom crkvom Ukrajine (PCU). UPC se smatra bliskom Moskvi i Ruskoj pravoslavnoj crkvi (RPC). Prije početka rata zvala se Ukrajinska pravoslavna crkva Moskovske patrijaršije, ali je nakon početka ruske invazije u februaru 2022. godine proglasila "nezavisnost" od Moskve.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potpisao je 24. avgusta zakon o zabrani ruskih pravoslavnih crkava u Ukrajini, koji je prethodno usvojila Vrhovna Rada (Parlament Ukrajine), a koji uključuje i UPC.

Pravoslavna crkva Ukrajine je, s druge strane, priznata u Ukrajini i 2019. godine dobila je tomos o autokefalnosti od Vaseljenske patrijaršije.

Sinod tvrdi nema politike osim podrške 'ljudima koji pate'

Makedonski episkopi su, kaže Đorđevski, bili na određenoj raskrsnici da li da podrže prorusku UPC na čelu sa Onufrijem ili proukrajinsku PCU na čelu sa Epifanijem.

"Međutim, nakon jučerašnje odluke jasno je da će makedonski episkopi i ubuduće podržavati Ukrajinsku pravoslavnu crkvu na čelu sa Onufrijem“, kaže Đorđevski.

Episkop Timotej, koji je član i portparol Sinoda MPC-OA, tvrdi da se ovom odlukom ne ulazi u politiku već, kako kaže, "daje podrška ljudima koji pate".

"To je ispravno. Zatvaraju crkve, nije bitno kome pripadaju. Svakoj osobi će biti data podrška kada nešto nije ispravno", rekao je vladika Timotej za RSE.

U saopštenju koje je objavljeno nakon jučerašnjeg zasjedanja, Sinod je naveo da "izražava molitvenu podršku".

"Sinod je posebnu pažnju posvetio situaciji sa sestrinskom Ukrajinskom pravoslavnom crkvom, koju je ukrajinski parlament administrativno ukinuo, prijedlogom zakona 8371, te su tako milioni vjernika, koji u toj Crkvi pohađaju crkvu, lišeni osnovnog prava na vjersku pripadnosti, ispovijedanje vjere i vršenje vjerskih službi“, navodi se u saopštenju MPC-OA.

MPC-OA ne donosi odluku o Pravoslavnoj crkvi Ukrajine

I dok je Makedonska crkva jasno stala iza proruske UPC, Pravoslavna crkva Ukrajine i dalje gradi svoju poziciju.

Đorđevski podsjeća da makedonski episkopi ne priznaju PCU, uprkos tome što od 2019. postoji tomos za autokefalnost od Vaseljenske patrijaršije, a od prošle godine Sinod je odlučio da se ne konsultuje sa ovom crkvom "dok je ne priznaju druge pravoslavne crkve".

"Ali nakon brojnih reakcija u javnosti o ovako ishitrenom potezu MPC-OA, nakon što su se pojavile informacije i stavovi da je MPC-OA tako na strani Ruske i Srpske pravoslavne crkve, da ulazi u zone 'ruskog sveta', 'srpskog sveta', da se udaljava od Vaseljenske patrijaršije od koje treba da dobije konačan tomos za autokefalnost, naš Sinod je u februaru ove godine odlučio da formira Komisiju koja će imati zadatak da prouči status PCU", objašnjava Đorđevski.

Odluka o formiranju ove komisije donesena je na sjednici Sinoda 29. februara, a nakon više od šest mjeseci odluke nema.

Vladika Timotej, ističući da nije član ovog tela, kaže da Sinod još nema informaciju koliko je proučavanje odmaklo.

"Komisija još proučava dokumente, i carigradske i ruske", dodaje on.

Potez koji će udaljiti MOC-OA od tomosa?

Nakon jučerašnje podrške UPC, međutim, prema riječima Đorđevskog, može se naslutiti kakav će stav biti zauzet za PCU – odluka u korist proruske crkve u Ukrajini. A, smatra analitičar, to bi se moglo odraziti i na samu makedonsku crkvu.

"Naši odnosi i naše priznanje od Vaseljenske patrijaršije kao autokefalne crkve neće se riješiti i ostat ćemo na status quo kakav je sada: priznaje nas samo nekoliko crkava, ali i bez najvažnijeg tomosa Vaseljenske patrijaršije. Tačnije, ostaće nam nedovršena autokefalnost", predviđa Đorđevski.

Od 1967. godine, kada je jednostrano proglasila nezavisnost od Srpske pravoslavne crkve (SPC), Makedonska pravoslavna crkva – Ohridska arhiepiskopija je bila međunarodno izolovana i nepriznata. Taj crkveni raskol je okončan 2022. godine kada se nakon više od pola vijeka vratila kanonskom jedinstvu sa ostatkom pravoslavnog svijeta i dobila tomos o autokefalnosti od SPC.

Sinod očekuje da najnoviji potez podrške Ukrajinskoj pravoslavnoj crkvi neće uticati na proces dobijanja tomosa od Vaseljenske patrijaršije u Carigradu.

"Ne mora nužno značiti, ovisi kako ko to vidi. Ako gleda humano i ljudski, ne treba, ako gleda uskogrudo, može neko i tako da gleda", kaže vladika Timotej.

Uticaji ruske crkve u regionu i Ukrajini

Ovo nije jedini potez kojim MPC-OA pokazuje svoju naklonost ruskoj crkvi.

U januaru prošle godine u Sjevernoj Makedoniji, drugi čovjek Ruske pravoslavne crkve, episkop Antonije, održao je zajedničku liturgiju sa poglavarom Makedonske crkve arhiepiskopom Stefanom.

Dan prije liturgije 12. januara 2023. godine sjedište je posjetio ruski episkop zadužen za vanjske crkvene odnose i zamjenik ruskog patrijarha Kirila, u društvu drugih crkvenih zvaničnika iz Rusije i ruskog ambasadora u Skoplju Sergeja Bezdnikina, posjetio je sjedište makedonske crkve u Skoplju.

Ruski mitropolit Antonije posjetio je Makedonsku pravoslavnu crkvu - Ohridsku arhiepiskopiju (MPC-OA), Skoplje 11. januar 2023.
Ruski mitropolit Antonije posjetio je Makedonsku pravoslavnu crkvu - Ohridsku arhiepiskopiju (MPC-OA), Skoplje 11. januar 2023.

Međutim, zbog sumnje u špijunažu, Sjeverna Makedonija je protjerala ruskog arhimandrita Vasijana Zmejeva u septembru 2023. godine. Isto je učinila i Bugarska, gdje je ruski sveštenik živio kao crkveni predstavnik Moskovske patrijaršije u Sofiji.

Ruski uticaj kroz crkvu u Ukrajini je, s druge strane, godinama bio trn u oku ukrajinskim vlastima.

Ukrajina pokušava da se distancira od ruske crkve od 2014. godine, ali su napori intenzivirani nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine. U tom pravcu protumačen je prošlogodišnji potez Kijeva, koji je odlučio da ukrajinski pravoslavni vjernici Božić proslavljaju 25. decembra – po gregorijanskom kalendaru, umjesto 7. januara – po julijanskom kalendaru koji koristi Rusija.

Iako se proruska UPC zvanično odvojila od Moskovske patrijaršije 2022. godine, ukrajinske vlasti su u više navrata optuživale njene sveštenike da su ostali lojalni Rusiji.

Makedonska pravoslavna crkva nije jedina pravoslavna crkva u regionu koja je izrazila podršku UPC nakon što su je zabranile ukrajinske vlasti.

"Progon, zatvaranje, skrnavljenje svetinja, oduzimanje crkvene i manastirske imovine su brutalni postupci. Oni postaju još brutalniji kada nameću zakonodavna tijela demokratskih zemalja", reagovao je krajem avgusta Sinod Albanske pravoslavne crkve.

Patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirje uputio je, pak, pismo "snažne i bezrezervne podrške" poglavaru UPC Onufriju.

Poglavar Rimokatoličke crkve, papa Franjo, također je kritizirao zakon koji su usvojili ukrajinski zakonodavci, rekavši da se "plaši za slobodu onih koji se mole".

Pravoslavna crkva Ukrajine, koju priznaje Vaseljenska patrijašija, podržala je zakon. Njen poglavar, mitropolit Epifanije, rekao je u TV intervjuu nakon glasanja u ukrajinskom parlamentu da zakon štiti "narod od ruske agresije".

"Bez duhovne nezavisnosti od Kremlja i od ruske 'imperije zla'", rekao je, "ne možemo govoriti o našoj istinskoj nezavisnosti."

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG