U posljednje dvije godine šteta od požara u Sjevernoj Makedoniji iznosi oko 14 miliona eura. Šteta od ovogodišnjih požara biće tek utvrđena.
Za obnovu spaljenih područja, prema navodima preduzeća Makedonske šume, potrebno je 50 godina.
Štete od požara koji su još aktivni u Sjevernoj Makedoniji znaće se nakon što budu lokalizovani, ali ako se sudi prema prošlogdišnjim brojkama, radiće se o milionskim sumama.
Hiljade hektara šuma uništene su, a nadležni se još bore sa vatrenom stihijom. Od 3. Avgusta je uvedena zabrana kretanja šumskim područjima širom zemlje.
Direktorka Javnog preduzeća Nacionalne šume Juliana Nikolova navodi da se u ovom trenutku štete ne mogu utvrditi, jer treba prvo da se požari zaustave.
“Nakon što stihija stane, imamo ekipe koje izlaze na teren kako bi utvrdili štetu koja je napravljena, materijalnu i finansijsku, ali i šire. Zavisi od vrste drveća i toga na kojoj su površini, pa ćemo sve procjene napraviti nakon prestanka požara", rekla je Nikolova.
Makedonija u plamenu, susedi pomažu u gašenju
U dvije godine šteta 14 miliona eura
Prema godišnjem izvještaju Makedonskih šuma, u 2020. godini su se dogodila 102 požara. Izgorjelo je ukupno 1.233 hektara. Izgorjela drvna masa iznosila je 8.138 metra kubna. Pričinjena šteta bila je oko milion i 300.000 eura.
„Što je značajan broj koji je šteta ne samo za tvrtke i državu koja se može izmjeriti materijalnim sredstvima. Šteta koja je znatno šira, u smislu oštećenja ekosistema, je ogromna i nepopravljiva", rekla je Nikolova.
U 2019. godini, prema godišnjem izvještaju Makedonskih šuma, bilo je 402 požara ili četiri puta više nego prošle godine. Gubici su znatno veći, odnosno spaljeno je 15.675 hektara. Izgorjela drvna masa iznosila je 95.938 metara kubnih. Šteta nastala u požarima 2019. godine iznosila je oko 13 miliona eura.
Koliko košta pošumljavanje zavisi o površini, vrsti tla i kakvo stablo gdje raste, dodaje Nikolova. Prema njenim riječima, za obnovu spaljenih područja potrebno je nekoliko decenija.
"Prema konsultacijama sa kolegama koji su stručnjaci u ovom području, oko 50 godina treba da to dođe u neko izvorno stanje, što je zaista puno", rekla je.
U 2020. godini pošumljeno je 569 hektara, prema podacima Državnog zavoda za statistiku. U dvije godine prije toga, 2019. i 2018., zasađeno je više - gotovo 1.000 hektara. Za tri godine pošumljeno je 2.493 hektara. Ukupna pošumljena teritorija prošle je godine iznosila 910.552 hektara.