Predstavnici Jedinstvene Rusije predsednika Rusije Vladimira Putina nedavno su boravili u Crnoj Gori gdje su imali konsultacije sa više parlamentarnih stranaka, a sa pojedinim partijama su potpisali i sporazum o saradnji pod nazivom Lovćenska deklaracija.
Nije bilo iznenađenje da je Jedinstvena Rusija potpisala deklaraciju sa Demokratskom narodnom partijom čiji se ciljevi poklapaju sa današnjim spoljnopolitčkim stavovima Moskve, kada je riječ o Crnoj Gori i atlantskim integracijama.
Predsjednik DNP Milan Knežević za Radio Slobodna Evropa pojašnjava šta je suština deklaracije na koju je stavio paraf, a koja prema njegovim riječima tretira odnose između dvije države.
„Jasno precizira neophodnost poboljšanja naših odnosa, podršku savezu vojno-neutralnih država i održavanju referednuma o eventualnom ulasku Crne Gore u NATO. Dakle, u toj dekalraciji su po nama sadržani svi programski i ideološki principi na kojima se temelji crnogorska država, a koji su prepoznati i od strane Jedinstvene Rusije sa kojom smo potpisali memorandum, i vjerujem da će taj memorandum o saradnji značajno doprinijeti i razvoju naših odnosa.“
Tekst deklaracije objavljen na web stranici DNP-a
Mediji su prenijeli da je potpis na deklaraciju stavila i opoziciona Socijalistička narodna partija koja sa DNP-om dijeli političke stavove oko NATO saveza i zalaže se za organizovanje referenduma o ovom pitanju.
Čudno je, međutim, da iz te stranke ni više dana nakon što je objavljena ta informacija, nema ni potvrde ni demantija.
Plodom nisu urodili ni pokušaji da dođemo do zvanične informacije. Funkcioneri koje smo kontaktirali uputili su nas na lidera stranke Srđana Milića koji nije odgovarao na naše pozive.
Predsjednik DNP Milan Knežević takođe nije siguran ko je, pored njega, stavio potpis na Lovćensku deklaraciju.
„Što se tiče ostalih politkih subjekata, što iz vlasti što iz opozicije, pretpostavljam da su postojali određeni formalni ili nefomralni kontakti na nivou određenih politčkih funkcionera. Da li je došlo do potpisivanja ili nije, ja to ne znam i ne mogu da dam neku podrobniju informaciju“.
U tom kontekstu, interesantno, nije se pominjala Nova srpska demokratija koja je okrenuta saradnji sa Moskvom i koja se bori protiv učlanjenja u NATO. Visoki funkcioner te stranke Milutin Đukanović za naš radio kaže da ta stranka još nije donijela odluku da li će staviti potpis na sporazum sa Jedinstvenom Rusijom.
„Što se tiče Nove srpske demokratije u najkraćem mogućem roku ćemo odlučiti o potpisivanju sporazuma i obavijestićemo javnost o vremenu i mjestu eventualnog potpisivanja.“
U čitavoj priči najinteresantnija je svakako pozicija vladajuće Demokratske partije socijalista koja je sa Jedinstvenom Rusijom potpisala sporazum o saradnji 2011. godine, u vrijeme ljubavi zvanične Podgorice i Moskve.
U posljednjih pet godina ti odnosi su se znatno pogoršali, a posebno nakon 2014, kada se Crna Gora pridružila sankcijama zemalja EU Rusiji zbog ukrajinske krize.
Moskva je uzvratila kontra-mjerama, a situacija je dodatno iskomplikovana kada je Crna Gora dobila pozivnicu za NATO, čemu se zvanična Rusija oštro usprotivila.
Politički direktor DPS-a Tarzan Milošević za naš radio pojašnjava da je bilo kontakata sa predstavnicima Jedinstvene Rusije koja je DPS-u nudila na potpis deklaraciju čiji se sadržaj razlikuje od Lovćenske deklaracije, ali naglašava da taj dokument za DPS u ovom trenutku nije bio prihvatljiv.
„Komunikacije sa predstavnicima Jedinstvene Rusije postoje s obzirom na to da smo potpisnici sporazuma o saradnji iz 2011. Ponudjen je i memorandum od strane Jedinstvene Rusije, DPS-u, koji se razlikuje od Lovćenskog memoranduma koji su potpisali DNP i SNP, i mi smo predstavnicia Jedinstvene Rusije objasnili zašto je on za nas neprihvaltjiv u ovom momentu. Ostajemo otvoreni za dalju saradnju sa Jedinstvenom Rusijom na osnovu sporazuma koji je potpisan 2011. godine“.
Na pitanje šta je bio suštinski razlog da DPS ne stavi paraf na dokuemnt koji je nudila Jedinstvena Rusija Milošević za naš radio kaže.
„S obzirom da je to bio inicijalni predlog od Jedinstvene Rusije, ne bih govorio o pojedinostima, pošto su rekli da ćemo nastaviti komunikaciju, pa bi to moglo da usloži našu priču. Ne želim da govorim o tome, oni su dali taj inicijalni prijedlog, oni su adresa možda po tom pitanju“.
