Nakon što je uhapšen u ambasadi Ekvadora u Londonu, osnivač WikiLeaksa Julian Assange proglašen je krivim na sudu za prekršaje zbog kršenja uslova kaucije, nepojavljivanja na sudu 2012. godine. Ranije je ambasada Ekvadora povukla Assangeu pravo na azil kao i državljanstvo koje su mu bili dodijelli.
Kraljevski sud, koji može da iznosi kazne do 12 mjeseci, će odlučiti sa kojom kaznom će se Assange suočiti. Sudija koji je izrekao kaznu rekao je da je Assange "pokazao ponašanje narcisoidne osobe koja ne vidi dalje od svojih sebičnih interesa".
Assange će drugog maja imati saslušanje putem video linka.
On je ranije na sudu za prekršaje u Londonu rekao da se ne osjeća krivim zbog nepojavljivanja na sudu i kršenja uslova kaucije. Assangeov advokat rekao je da je Assange imao validan razlog zbog koje je prekršio te uslove ali da osnivač Wikileaksa neće ponuditi dokaze za to. Sudija Snow rekao je da su ti argumenti sebični.
Britanska policija saopštila je da je Assange dodatno uhapšen u ime vlasti Sjedinjenih Država na osnovu zahtjeva o izručenju. Londonsko hapšenje Assangea napravilo je temelj za potencijalno izručenje Assangea Sjedinjenim državama.
Glavna i odgovorna urednica WikiLeaksa rekla je nakon današnje presude da svi mediji koji žele da budu slobodni trebali bi da razmisle o implikacijama ovog slučaja. "Ako izruče novinara Sjedinjenim Državama onda niti jedan novinar neće biti siguran. Ovo mora prestati. Ovo mora završiti".
Moguća kazna od pet godina u SAD
Američko tužilaštvo javilo je da je Assange optužen za zavjeru zbog pristupa tajnom vladinom kompjuteru sa bivšom vojnom analitičarkom Chelsea Manning 2010. godine. Prema optužnici koja je danas postala javna, Assange je pomogao Manning da otkrije lozinku koja se nalazila na kompjuteru američkog Ministarstva odbrane a koji je bio povezan na mrežu koja je vlada koristila za tajne dokumente i komunikaciju. SAD optužuje Assangea za hakiranje i otkrivanje povjerljivih podataka.
U saopštenju američkog Ministarstva pravde navodi se da bi se Assange mogao suočiti sa maksimalnom kaznom od pet godina u zatvoru.
Bježeći od optužbi za silovanje u Švedskoj, koja je u međuvremenu povučena, Assange je 2012. godine dobio azil u ekvadorskoj ambasadi. Švedska je 2017. godine odlučila da odustane od istrage jer nisu bili u stanju da mu uruče obavještenje o istrazi. No, Švedska bi ponovo mogla otvoriti istragu o navodnom seksualnom napadu rekla je tužiteljica Ingrid Isgren prenosi CNN, navodeći da zastara ovog slučaja nastupa tek u avgustu 2020. godine.
Četrdesedtsedmogodišnji Assange uhapšen je na osnovu naloga koji je izdao sud za prekršaje u Westministeru 29. juna 2012. godine kada se Assange nije pojavio na sudu, navodi britanski Guardian.
WikiLeaks navodi da Assange nije "izašao iz ambasade", već da je ambasador Ekvadora pozvao britansku policiju koja ga je potom uhapsila. Ekvador je Assangeu suspendovao i državljanstvo koje su mu dodijelili.
Britanski ministar unutrašnjih poslova na Twitteru je objavio potvrdu da se Assange nalazi u policijskom pritvoru.
Već godinama WikiLeaks objavljuje povjerljive dokumente a veliku pažnju su privukli 2007. godine kada su objavili priručnike za američke zatvorske čuvare u Guantanamo Bayu.
Bitka između Assangea i američkog Ministarstva pravde traje još od 2010. godine kada je WikiLeaks objavio hiljade fajlova koje je ukrala bivša vojna analitičarka Chelsea Manning koja se trenutno nalazi u pritvoru jer odbija da svjedoči u slučaju istrage o WikiLeaksu.
Reuters prenosi da iz WikiLeaksa tvrde da je Ekvador ilegalno ukinuo Assangeov azil. Ekvadorski predsjednik Lenin Moreno rekao je da su povukli Assangeov diplomatski azil zbog uzastopnog kršenja međunarodnih konvencija.
Britanija je dala garanciju Ekvadoru da osnivač WikiLeaksa neće biti izručen u zemlju koja ima smrtnu kazni, rekao je nakon hapšenja predsjednik Moreno.
"U skladu sa našom snažnom posvećenošću ljudskim pravima i međunarodnom pravu, tražio sam od Velike Britanije da garantuje da Assange neće biti izručen u zemlju u kojoj bi se mogao suočiti sa mučenjem ili sa smrtnom kaznom", rekao je Moreno u videu objavljenom na Twitteru. Dodao je da je u sladu sa vlastitim pravilima vlada Britanije dala pismenu garanciju, prenosi Reuters.
Odnosi Assangea i ekvadorske ambasade pogoršali su se nakon što ga je Ekvador optužio da je objavio povjerljive informacije o privatnom životu predsjednika Lenina Morena.
Ministar vanjskih poslova Britanije Jeremy Hunt (Džeremi Hant) izjavio je da Assange nije heroj i da je njegovo hapšenje rezultat dugogodišnje diplomatije. Hunt je, kako prenosi Reuters, rekao da će Assangeov slučaj biti odlučen u britanskom pravnom sistemu koji je neovisan.
"Julian Assange nije heroj, godinama se krio od istine. Ispravno je da njegovoj sudbini odluči britanski pravni sistem", dodao je Hunt.
WikiLeaks je u tweetu, koji je uslijedio nakon hapšenja Assangea, optužio "moćne igrače" uključujući i američku Centralnu obavještajnu agenciju (CIA) za "sofisticirane" napade sa ciljem da se dehumanizira Assange.
Assange se sklonio u ambasadu Ekvadora prije sedam godina kako bi izbjegao izručenje Švedskoj zbog slučaja seksualnog napada koji je u međuvremenu odbačen.
Pročitajte i ovo:
- Ekvador odobrio azil, Britanija traži izručenje
- SAD: Afganistanski tajni dokumenti ugrožavaju bezbjednost
- WikiLeaks ugrozio vojnike na bojnom polju
Reakcije na Assageovo hapšenje
Edward Snowden (Edvard Snovden), kompjuterski analitičar koji je i sam 2013. učestvovao u objavljivanju povjerljivih podataka američke Nacionalne sigurnosne agencije (NSA), koji su doveli do otkrivanja sistema američkog nadzora, izrazio je svoju podršku Assangeu uz napomenu svim novinarima koji porkrivaju vijest o Assangeovom hapšenju da su Ujedinjeni narodi označili njegov pritvor arbitrarnim i kršenjem ljudskih prava.
Glasnogovornik Kremlja Dmitri Peskov rekao je da se nada kako Assangeova prava neće biti povrijeđena.
Yanis Varoufakis, nekadašnji ministar finansija Grčke, suosnivač Democracy in Europe pokreta i jedan od ljudi koji podržavaju Assangea napisao je na Twitteru kako je Assange u pritvoru jer je prekršio uslove kaucije nametnute na nalog koji je u međuvremenu ukinut. "Bilo ko drugi bi bio novčano kažnjen i pušten. Osim što je progon Juliana Assangea povezan sa izazivanjem našeg prava da znamo o zločinima koje su vlade činile u naše ime".
Varoufakis je također dodao da se u ovom slučaju nikada nije radilo o Švedskoj, Putinu, Trumpu ili Hillary. "Assange je proganjan jer je otkrio ratne zločine", napisao je Varoufakis na Twitteru.
Stručnjak za ljudska prava pri UN-u rekao je da planira tražiti od Britanije da mu dozvole da vidi Assangea kako bi procijenio njegove tvrdnje da mu je prekršeno pravo na privatnost.
Britanska premijerka Theresa May pozdravila je hapšenje osnivača Wikileaksa i izjavila da je taj čin pokazao da niko nije iznad zakona.
Glen Greenwald novinar i jedan od osnivača Intercepta koji je sarađivao sa Snowdenom prilikom objavljivanja velike priče za Guardian o američkom sistemu nadzora rekao je za Democracy Now da Assange nije Amerikanac i da je WikiLeaks strana medijska organizacija. "Ideja da američka vlada može da produži svoj doseg na bilo koji medij u svijetu i kriminalizirati objavljivanje dokumenata je iznimno uznemirujuće".
Pet stvari koje treba znati o WikiLeaksu
WikiLeaks više od deset godina objavljuje milione povjerljivih dokumenata. Među brojnim, Wikileaks je 2007. godine objavio video u kojem se prikazuju američke vazdužne snage koje pucaju na civile u Iraku, među kojima su bila dva zaposlenika Reutersa.
- Deset miliona procurenih informacija
WikiLeaks je 2006. godine osnovao Australijanac Julian Assange, koji je tada objavio da će ova internet stranica koristiti enkripciju i da neće prakticirati cenzuru, kao i da će objavljivati tajne informacije i štititi izvore.
Sajt je prvi put privukao pažnju 2007. godine kada su objavljeni priručnici za američke zatvorske čuvare u Guantanamu (Guantanamo Bay). No, pravu je slavu stekao 2010. godine kada je surađivao sa New York Timesom, Guardianom, Spiegelom, Le Mondeom i El Paisom u objavljivanju miliona povjerljivih diplomatskih poruka.
WikiLeaks je objavio više od deset miliona povjerljivih informacija koje su procurile, kao i popratnih analiza, što je užasnulo brojne političare, vlade i korporacije.
- Kontroverze
Tokom svojih početaka, WikiLeaks je radio sa disidentima širom svijeta kako bi razotkrio vladine tajne – od SAD-a do Evrope, preko Kine, Afrike i Bliskog Istoka, ali se njegov rad vremenom fokusirao najviše na SAD. Assange je porekao tvrdnje da surađuje sa Rusijom.
U julu 2016. godine Wikileaks je izazvao burne reakcije objavljivanjem e-mailova koji su razotkrili da zvaničnici američke demokratske partije preferiraju Hillary Clinton (Hilari Klinton) u odnosu na ljevičara Berniea Sandersa (Berni Sanders) u predsjedničkim izborima, što je dovelo do ostavki visokih zvaničnika partije.
- Nalog za hapšenje
Najveći skandali povezani sa WikiLeaksom su se ticali Assangea. Podržavatelji ga smatraju herojem, a kritičari manipulatorom. Assange je od 2012. godine živio u ambasadi Ekvadora u Londonu, bježeći od optužbi za silovanje u Švedskoj.
Švedski tužitelji su od istrage odustali 2017. godine, ali Assange je ostao u ambasadi, plašeći se da će biti izručen SAD-u zbog razotkrivanja državnih tajni.
- Snowden i Manning
Veliko razotkrivanje američkih diplomatskih poruka 2010. godine od strane WikiLeaksa, koje je osramotilo vlade širom svijeta, ne bi bilo moguće da nije bilo američke vojnikinje Chelsea Manning (Čelsi Mening), koja je WikiLeaksu predala 700.000 povjerljivih dokumenata.
Mening je osuđena na 35 godina zatvora 2013. godine i odslužila više od tri godine prije nego što je 2017. godine oslobođena.
U martu 2019. godine je ponovo uhapšena jer je odbila da svjedoči u istrazi protiv WikiLeaksa.
Bivši uposlenik američkih tajnih službi Edward Snowden, također je bio podržan od WikiLeaksa, iako nije koristio ovu internet stranicu kako bi objavio informacije o američkoj Državnoj agenciji za bezbjednost koje je posjedovao.
Assange mu je preporučio da čim prije pobjegne u Moskvu kako bi izbjegao progon u SAD-u, što je savjet koji je Snowden i poslušao.
Facebook Forum