Lokalni izbori u BiH: Hoće li obećanja biti ispunjena

Sve je spremno za pete poslijeratne lokalne izbore u Bosni i Hercegovini koji će biti održani u nedjelju, 7.oktobra.

Političari su obećavali mnogo toga što nema veze sa lokalnim izborima, od evropskih integracija do ustavnih promjena. Bilo je i onih koji su u biografijama napominjali kada su počeli da grade kuću, da li plaćaju doprinose i šta im rade supružnici, ali i onih koji su za potrebe kampanje angažovali estradne ličnosti.

Bilo kako bilo, i političari i građani jedva čekaju da odahnu od svega, jer predizborna kampanja traje više od mjesec dana, tačnije od onog trenutka kada je počela smjena vlasti na nivou države.

Osamanestogodišnja djevojka, koja je željela da ostane anonimna, u Sarajevu boravi već mjesec dana. Rođena je u Njemačkoj, a porijeklom je iz Bosne i Hercegovine. Iako je punoljetna i ima bosanskohercegovačko državljanstvo, ne namjerava glasati na lokalnim izborima koji će biti održani u nedjelju. Kaže da svoju budućnost ne vidi ovdje, jer je sigurna da, nakon završetka školovanja, posao ne može dobiti.

„Tamo je moj rodni kraj, tamo sam rođena. Nakon školovanja imate neku za ono što želite da radite, a nakon toga odmah dobijete posao“, objašnjava ona.

Mnogi mladi ljudi u Bosni i Hercegovini već godinama apeluju na svijest bosanskohercegovačkih političara da nešto promijene, kako ne bi razmišljali o odlasku van zemlje.

To je jedan od razloga, zbog kojih većina, prema predviđanjima, neće izaći na nedjeljne izbore, iako se radi o izboru opštinskih predstavnika vlasti. Tim prije, što su, kako nam kaže jedna Sarajka, tokom predizborne kampanje obećavali sve ono što nije u nadležnosti lokalne zajednice.

„Govore o projektima koje će raditi a koji nisu u nadležnosti općina, čisto da privuku još veću količinu glasača“, dodaje ona.

A da su stranke i nezavisni kandidati obećavali mnogo toga što nema veze sa lokalnim izborima, svjedoči dosadašnja predizborna kampanja u kojoj se biračima pokušavaju približiti neinventivnim parolama i dobro ušminkani.

Neki od njih u biografijama navode kada su počeli, a kada završili gradnju kuće, fakulteta, čime im se bave supružnici, plaćaju li doprinose i sl. Ima i onih koji obećavaju penzije, iako je to nadležnost entiteta, ili onih koji su za reklamne spotove angažovali estradne ličnosti. Evo nekih od primjera:



S obzirom na ovakvu predizbornu kampanju koju vode bosanskohercegovački političari, postavlja se pitanje - da li su njome birači potcijenjeni ili političari pričaju ono što građani žele da čuju.

„Mislim da su se oni odlično prilagodili strukturi stanovništva, odnosno njihovim očekivanjima. Oni su se odlično prilagodili onome što se zove manipulacija biračima. Oni odlično izvlače tu neku emotivnu stranu, trenutni doživljaj, prevariti ljude za izvjesno vrijeme, dakle nema ničega sadržinskog“, objašnjava sociolog Ivan Šijaković.

Kampanja usred političke krize

Ovogodišnja predizborna kampanja vodila se u svjetlu političke krize koja već mjesecima potresa državnu vlast.

S jedne strane, u Federaciji BIH stranke nove parlamentarne većine pokušavale su kod birača da „ocrne“ dojučerašnje saveznike, dok je u Republici Srpskoj, bez obzira da li se radilo o vladajućoj ili opozicionim stranakama, u prvom planu bila priča o očuvanju tog bh entiteta.

„Niko se ne bavi problemima električne energije , osvjetljavanja ulica, problema vode, kanalizacije, ili bilo čega drugog što bi vodilo boljem životu građana. Priča se o ulasku u Evropu, o euroatlanskim integracijama, priča se o našim, koji su bolji od njihovih... Dakle, ova se kampanja vodi na sasvim politički vrlo prozirnoj platformi“, ocjenjuje analitičar Esad Bajtal.

Bilo kako bilo, iz Centralne izborne komisije poručuju da je sve spremno za održavanje, petih poslijeratnih, lokalnih izbora. Predizborna šutnja počinje u subotu u sedam sati, a trajaće do zatvaranja glasačkih mjesta u 19.00 sati.

Istovremeno, u komisiji ocjenjuju da je predizborna kampanja protekla mirno i sa malim brojem prigovora i žalbi, ali da još uvijek nije poznato koliko će koštati lokalni izbori, kaže predsjednik komisije Branko Petrić.

“Štampanje, glasačkih listića, izbornog materijala, njihova distribucija, glasanje putem pošte, glavni centar za brojanje i mnogo štošta što ide. To je negdje otprilike polovina ukupno potrebnih sredstava i četiri miliona i 200 hiljada je predviđeno u našem budžetu, a otprilike u tom nekom iznosu se može očekivati da budu troškovi opština”, navodi Petrić.

Za ovogodišnje lokalne izbore u BiH registrovano je nešto više od tri miliona i 144 hiljade birača.

Novina ovogodišnjih lokalnih izbora je da prvi put neće biti održani u Mostaru, zbog nepostizanja političkog dogovora o izmjenama izbornih odredbi koje se odnose na izbor vijećnika u Gradsko vijeće tog grada.

Istovremeno, u Srebrenici će, također, prvi put glasati samo oni građani koji imaju prebivalište u tom gradu.

Kako predizborna kampanja u BiH traje više od mjesec dana, tačnije od onog trenutka kada je počela smjena vlasti na nivou države, i građani i političari jedva čekaju da odahnu od svega.

Ovi drugi obećavaju da će sve biti drugačije i jasnije nakon 7.oktobra i da će državu bolje voditi, nego što je to slučaj bio do sada. No, da li će, pitali smo analitičara Ibrahima Prohića.

“Ništa se bitno neće razriješiti što se tiče karaktera politika smisla vladajućih politika za koje se oni zalažu, niti njihove društvene efikasnosti. Samo je moguće da će se promijeniti odnos snaga, ali se neće promijeniti politička paradigma, odnosno neće se promijeniti karakter politika, niti će se promijeniti njihov odnos prema takozvanom opštem interesu”, tvrdi Prohić.