Dvadeset i dva ljekara Hirurške klinike Kliničkog centra Crne Gore zatražila su u pismu od predsjednika države Filipa Vujanovića da ne potpiše Zakon o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, jer se tim zakonom degradira ljekarska profesija, a koeficijenti za mjesečna primanja su na „donjoj skali“. Ukoliko predsjednik ipak potpiše ovaj zakon ljekari prijete protestima.
Jedan od potpisnika pisma koje su ljekari u četvrtak uputili predsjedniku Filipu Vujanoviću, doktor Predrag Bajić, objašnjava za RSE razloge nezadovoljstva i između ostalog kaže da se ovim zakonskim rešenjem degradira i ljekarska struka i odgovornost ljekara.
„Nezadovoljni smo odnosom prema našoj profesiji. I do sada smo imali skromne i male plate. Sad nas zakon prepoznaje kao ljude sa malim nivom kvalifikacija, a mi smo najškolovaniji sloj društva. Prepoznaje nas kao ljude sa malom odgovornošću jer nas doktore u tabeli od koeficijenta 2 do 32 stavlja u zadnju četvrtinu, na začelje. Mislimo da je to jedno ponižavanje naše profesije. Omalovažavanje i nešto sa čim zaista, bez obzira na to jesu li plate velike ili male, ne možemo da se pomirimo“, kaže Bajić., kaže Bajić.
Iako su protestno pismo potpisala samo 22 ljekara hirurga, ovakvim zakonom nezadovoljni su svi doktori medicine, tvrdi Bajić. Pa tvrdnje potkrepljuje činjenicom da je tekst pisma, kao inicijativu upućenu Parlamentu, ranije potpisalo 935 ljekara. Sada su, kaže Bajić, to uradili ljekari hirurzi čiji posao ima „specifičnu težinu i odgovornost u ljekarskoj profesiji“.
Ukoliko se i predsjednik Crne Gore Filip Vujanović ogluši o zahtjeve ljekara predsjednik Sindikata doktora medicine Predrag Bajić najavljuje proteste.
„Mi ćemo ući u proteste. Mi imamo moralnu dilemu sa ovakvim koeficijentom odgovornosti i nivoom kvalifikacije, koji nam je propisala država. Dilema je, da li uopšte možemo da se bavimo našim poslom? Država je nama rekla da naš koeficijent kvalifikacije ne treba da pređe devet na nekoj skali, što znači da je na tom nivou naša odgovornost. Da li mi kao moralni ljudi možemo da otvorimo hirurški čovjeka? Ja sam hirurg i govorim kao hirurg. To je za mene nedopustivo nizak nivo i kvalifikacije i odgovornosti koji jedan zakon propisuje“, precizirao je Predrag Bajić.
Nezadovoljni su svi
No, nijesu samo ljekari nezadovoljni ovim zakonom o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, već svi zaposleni u sektoru zdravstva, tvrdi predsjednica jednog od dva sindikalna udruženja Ljiljana Krivokapić.
Podsjetimo, nakon što ga je Skupština usvojila, Zakon će početi da se primjenjuje kada ga potpiše predsjednik države. Tim potpisom, dogodiće se dvije suštinske promjene.
Prva se odnosi na povećanje budžetske stavke koja se odnosi na bruto zarade zaposlenih u državnim institucijama. Iz Ministarstva finansija je saopšteno da je prošle godine za to izdvojeno osam miliona i 90.000, a da se za ovu godinu planira osam miliona i 420.000, s tim što se napominje da to nije konačna cifra, jer naknade nijesu plaćane samo sa ove pozicije.
Druga promjena je formalizacija stvarnih primanja, što znači da će se ukinuti naknade za rad u raznim odborima, komisijama, savjetima i radnim tijelima, ali će se zato plate povećati.
Još dok je Zakon bio samo vladin prijedlog izazvao je brojne reakcije, a najburnije su reagovali sindikati.
"Predlog smo nazvali diskriminatorskom zbog najniže plate od koje tri prve grupe imaju i po deset puta veća primanja“, rekao je generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Srđa Keković.
Negodovao je i dio opozicije. Funkcioneru Socijalističke narodne partije, Aleksandru Damjanoviću smetalo je što se o zakonu poslanici izjašnjavaju prije izbora.
"Ovaj predlog treba da bude povučen i da bude prvi akt o kome će, nadam se u novembru, novi skupštinski saziv raspravljati", precizirao je Damjanović.
Što se tiče zdravstva ovaj zakon, objašnjava Ljiljana Krivokapić, nije prepoznao katalog zanimanja (počev od medicinskih sestara do doktora medicine), pa samim tim ni odgovarajuće koeficijente za zarade. Ostalo je, kaže Krivokapićeva da se sistem zdravstva prepoznaje preko granskog kolektivnog ugovora.
„Nijesu nezadovoljna samo 22 ljekara, niko nije zadovoljan. Nemojte odvajati ni medicinske sestre – niko nije zadovoljan! Znate, naše medicinske sestre ni po kom osnovu ne mogu da zarade, dok doktori još po nešto i mogu da zarade. Ako je ovaj Zakon o zaradama zaposlenih u javnom sektoru prepoznao sva primanja, pa su pretočena u koeficijente, onda bi i naša primanja sva trebala biti pretočena u koeficijent. I onda bi bilo jednako za sve. Ovako imamo neravnopravnost kolega koje ne mogu ni po kom osnovu drugo da zarade", objasnila je Krivokapić.
