Specijalizovano tužilaštvo je u utorak na kosovskom sudu u Hagu u utorak završilo iznošenja završnih reči u postupku protiv bivših lidera Oslobodilačke vojske Kosova (OVK).
Prvog dana iznošenja završnih reči, tužilaštvo je tražilo kazne od po 45 godina zatvora za bivšeg predsednika Kosova Hašima Tačija (Hashim Thaci), bivših predsednika Skupštine Kosova Kadrija Veseljija (Veseli) i Jakupa Krasnićija (Krasniqi), kao i bivšeg poslanika Redžepa Seljimija (Rexhep Selimi)
Oni se terete za zločine protiv čovečnosti i ratne zločine počinjene između marta 1998. i septembra 1999. godine na više lokacija na Kosovu i u severnim delovima Albanije.
Specijalizovano tužilaštvo je u utorak navelo da je Tači nekoliko puta lagao međunarodne predstavnike i dodalo da izjave odbrane treba uzeti sa rezervom u vezi s OVK i ulogom njenih bivših vođa.
Završnu reč je u utorak izneo u zastupnik žrtava Sajmon Loz (Simon Laws) koji je rekao da neki od zlostavljanih žrtava i danas trpe psihološke posledice, dodajući da su pripadnici OVK-a počinili zločine, ali da to "tu organizaciju ne čini zločinačkom".
U sredu ujutru, Tačijeva odbrane će početi izlaganje svojih završnih reči.
Tužiteljka Kimberli Vest (Kimberly West) je sudskom veću da je Specijalizovano tužilaštvo prihvatilo više od 5.000 materijalnih dokaza i da je priloženo više od 28.000 stranica transkripata, kao i da je intervjuisalo više od 130 svedoka.
"Prošlo je već mnogo godina i oni koji su izgubili članove porodice mislili su da pravde neće biti, ali vladavina prava znači da niko nije iznad prava i zakona. To znači da će i najmoćniji ljudi morati da polože račune. Mi tražimo, na osnovu izvedenih dokaza, da optuženi odgovaraju i da im se izrekne odgovarajuća kazna", rekla je Vest.
Tužilaštvo je navelo da međunarodni predstavnici nisu razumeli kako je funkcionisala OVK. Neki od njih, poput bivšeg pomoćnika državnog sekretara SAD Džejms Rubin (James) i penzionisanog američkog generala Vesli Klark (Wesley Clark), koji je 1999. predvodio vazdušnu kampanju NATO-a protiv srpskih vojnih ciljeva, svedočili su ranije u postupku u korist odbrane optuženih.
"Oni nisu znali da on (Tači) može vršiti vojna imenovanja... Ono što Džejms Rubin, Vesli Klark i drugi međunarodni zvaničnici ne razumeju jeste da je Tači bio sposoban da maskira ono što se dešavalo u stvarnosti, a to je uticalo na njihovo poimanje kako bi zaista razumeli kako je OVK funkcionisala. Posebno su Rubin i Klark pokazali da nisu imali nikakav interes da razumeju šta se dešavalo u stvarnosti i verovali su da je njihov posao na pravoj strani istorije, te se nisu suočili sa onim što ovo sudsko veće sada čuje", navelo je tužilaštvo.
Tužilaštvo je tvrdilo da je Tači bio direktni pristalica zajedničkog kriminalnog poduhvata, i da se to može dokazati na osnovu načina na koji je govorio o Demokratskom savezu Kosova (DSK) kojeg je osnovao Ibrahim Rugova i koji igrao ključnu ulogu u periodu mirnog otpora i u izgradnji demokratskih institucija zemlje.
Tužioci su se pozvali na izjave da u mestima na Kosovu u kojima takozvani "institucionalisti" imaju uticaj, "neprijatelj nije naišao na otpor, uprkos tome što su ova sela spaljena, spržena i uništena. Jednog dana će ove osobe snositi odgovornost za štetu koju nanose narodu i otadžbini", što je, prema Tužilaštvu, bila jasna poruka onima koji su ometali kontrolu OVK-a.
Tužilaštvo je navelo i da je jedan svedok pokazao kako mu je opštuženi Redžep Seljimi rekao: "Ubiću svojim rukama sve one koji su uz Rugovu".
U završnoj reči tužilaštvo je navelo da je Seljimi doprineo "zajedničkom kriminalnom poduhvatu" i ponovo spomenulo da je tukao jednog pritvorenika plastičnom cevi, kao i da je počinio "druge zločine".
Tužioci su izneli optužbe i protiv Kadrija Veseljija i Jakuba Krasnićija.
'Dve istine'
Zastupnik žrtava Sajmon Loz je rekao da je bilo "ciničnih pokušaja" da se sakriju navodni zločini.
"Postoje dve istine: OVK je možda vodila oslobodilački rat i velika većina njenih boraca je to činila. Ali, druga je istina da su članovi OVK počinili zločine", rekao je on na završetku sednice.
On je rekao da su ubistvima koja su navodno počinili pripadnici OVK "ignorisana, prikrivana i skrivana".
"Naravno, OVK je trebalo da preduzme korake za njihovu istragu i krivično gonjenje", rekao je Loz.
Takođe je naveo da su članovi porodica nekih od žrtava ćutale o gubitku svojih rođaka iz straha da bi se isto moglo desiti i njima.
"Na Kosovu, u Srbiji, u dijaspori i širom sveta postoje ljudi koji se danas bude sa bolom u svojim telima, a u mislima nose žaljenje i gubitak zbog odsustva ljudi koje su najviše voleli. Oni su žrtve zločina koje su počinili bivši pripadnici OVK tokom 1998–1999... Njih 155 je prihvaćeno kao žrtve učesnice u ovom sudskom postupku – Albanci, Srbi, Romi – i svoje izlaganje želim da usmerim u njihovo ime", rekao je Loz.
On je rekao da je bilo neizbežno da će rat OVK za nezavisnost rezultirati gubitkom ljudskih života, dodajući da su i mnoge od žrtava podržavale OVK, kao i da su neke bili članovi OVK.
"Ovde se ne radi o ocrnjivanju te institucije, već se radi o ponašanju nekih njenih članova, radi se o posledicama po živote onih koje ja zastupam", rekao je Loz.
On je govorio i o albanskim žrtvama za koje je rekao da su etiketirane kao kolaboracionisti i koji, prema njegovim rečima, i danas trpe štetu od tog etiketiranja, ali i od tretmana prema pritvorenicima.
"Iz perspektive žrtava, politika pritvaranja kolaboracionista je od početka imala manu: Kako znate ko je kolaboracionista, kako se to utvrđuje u nedostatku pravnog procesa? Nisu uloženi napori da se utvrdi ko je kolaboracionista. Ljudi su kidnapovani na osnovu glasina. Teško je poverovati da neko može izgubiti slobodu, a potom i život na takvoj osnovi. Ova mreža logora OVK vođena je na osnovu pretpostavke krivice. Osobe su pritvarane iz apsurdnih razloga", rekao je on.
Loz je rekao da su žrtve, ne samo albanske, bile podvrgnute "izuzetnim svirepostima od strane vojnika OVK", i da su protiv njih korišćeni štapovi, gvozdene cevi i drugi predmeti. Mnogi su tučeni, tvrdio je on, sve dok nisu izgubili svest. Neki su, prema rečima zastupnika žrtava, tučeni danima uzastopno.
Specijalizovana veća i Kancelarija specijalizovanog tužioca – poznatiji kao Specijalizovani sud – osnovala je 2015. Skupština Kosova i deo su pravosudnog sistema Kosova, ali rade s međunarodnim osobljem sa sedištem u Holandiji.
Posle iznošenja završnih reči, sudsko veće ima tri meseca da donese odluku i objavi je. Kako je ranije saopštio Sud u Hagu, sudsko veće može zatražiti produženje roka za donošenje odluke za još dva meseca, a u izuzetnim okolnostima i duže.