LGBTQ+ aktivisti u Ukrajini, Bosni i Hercegovini i Moldaviji, zemljama koje su sljedeće u redu za početak pregovora o pridruživanju EU, kažu da bi proces članstva mogao potaknuti njihovu borbu za jednakost, ali samo ako blok pred vlade stavi zadatak unapređenja prava.
Objavljujući preporuku za početak pregovora s trima zemljama, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je da se to može dogoditi tek kada se ispune vanredni uvjeti vezani uz vladavinu prava i demokraciju.
Rekla je da će Gruzija biti dodana na popis zemalja kandidata, koji također uključuje Albaniju, Kosovo, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Srbiju i Tursku, korak koji su LGBTQ+ skupine pozdravile.
"Svaki korak prema EU daje nam nadu da ćemo prije ili kasnije imati jednaka prava i da će ta prava biti zaštićena", rekao je Leo Zbanca, LGBTQ+ aktivist iz skupine za prava Informacijskog centra GENDERDOC-M u Moldaviji za Reuters.
Europska unija može obvezati države članice da usvoje zakonodavstvo kojim se zabranjuje diskriminacija na radnom mjestu na temelju seksualne orijentacije te izvršiti pritisak na njih u vezi s mjerama protiv LGBTQ+ povlačenjem financiranja.
Presude Suda pravde EU, najvišeg suda u Uniji, također mogu prisiliti zemlje da podupiru LGBTQ+ prava.
Ruska invazija na Ukrajinu vratila je proširenje na vrh političke agende EU jer je geopolitičko rivalstvo između Moskve i Zapada izbilo novom snagom, piše Reuters.
No, dok bi poticanje primanja novih članova moglo biti prilika za ubrzanje reformi koje štite LGBTQ+ prava, aktivisti su rekli da se boje da bi se politike za jednakost mogle zanemariti kako bi se ubrzao proces pristupanja.
"To je pomalo čudna 'Kvaka 22'", rekla je Belinda Dear, viša službenica za zagovaranje LGBTQ+ organizacije ILGA-Europe.
"Ne želimo navalu Zapadnog Balkana, ali ne želimo ni da budu zaboravljeni."
Prava prioritet
Ukrajina, Bosna i Moldavija trenutačno imaju loše ocjene na ljestvici napretka LGBTQ+ prava koju je sastavila skupina za prava ILGA-Europe i ne priznaju istospolne građanske zajednice, što je ključni zahtjev LGBTQ+ aktivista koji je potvrđen u presudama Suda Europske unije.
Pokretači kampanje također zahtijevaju pravnu zaštitu za transrodne osobe - na primjer, zakone koji dopuštaju ljudima promjenu svog zakonskog spola.
Većina zemalja EU ima neki oblik zakonskog priznavanja spola, iako mnoge zahtijevaju dugotrajne i komplicirane procedure. Finska i Španjolska donijele su ove godine zakone kojima se dopušta samoodređenje spolova.
Preporuka za početak pregovora s trima zemljama, koju mora odobriti svih 27 država članica na summitu u decembru, uslijedila je nakon nedavnog nazadovanja u pogledu LGBTQ+ članica EU Poljske i Mađarske.
Nekoliko zemalja kandidata također se suočilo s kritikama zbog svojih rezultata u zaštiti LGBTQ+ prava.
U bh. entitetu Republika Srpska, zakonodavci su nastojali zabraniti LGBTQ+ organizacijama ulazak u obrazovne ustanove, iako prijedlog još nije usvojen.
U Gruziji, bivšoj sovjetskoj državi koja je podnijela zahtjev za pridruživanje EU 2022., aktivisti su rekli da je govor mržnje političara potaknuo nasilje na Povorci ponosa u Tbilisiju ranije ove godine.
"Oni demoniziraju LGBTQ+ zajednicu i aktivizam i branitelje ljudskih prava gotovo svakodnevno", rekla je Mariam Kvaratskhelia, suvoditeljica Tbilisi Pridea.
U maju je gruzijski premijer Irakli Garibašvili rekao da LGBTQ+ "propaganda" uništava "tradicionalne obiteljske vrijednosti".
'Obećanje o članstvu - moćan alat'
Unatoč zabrinutosti aktivista zbog sporog napretka, obećanje o članstvu ostaje moćan alat za promicanje LGBTQ+ prava, rekla je Dear.
"Još uvijek djeluje", rekla je, dodajući da su prijetnje kaznama u financiranju EU izrečene Mađarskoj i Poljskoj važan podsjetnik na posljedice za zemlje EU koje donesu zakone protiv LGBTQ+ osoba.
"Razgovori o novcu... smanjenje financiranja bio je dobar signal da se pokaže da nepoštivanje zakona EU znači nedostatak novca", rekla je Dear.
U Ukrajini LGBTQ+ zajednica ima slabu pravnu zaštitu, ali posljednjih je godina došlo do napretka, rekla je Inna Sovsun, zastupnica koja je podnijela prijedlog zakona o priznavanju istospolnih partnerstava i predsjedava pododborom za EU integracije.
Rekla je da iako priznavanje istospolnih partnerstava nije uvjet za ulazak u EU, neke države članice poput Nizozemske i nordijskih zemalja to vide kao lakmus test spremnosti zemlje da prihvati članstvo.
"Pitanja prava dobit će sve više zamaha i više pozornosti kako napredujemo na strani europskih integracija", rekla je.
Uz rat koji tutnji na granicama EU, čak ni najoptimističnije prognoze ne predviđaju članstvo Ukrajine, zajedno s Moldavijom i BiH, najranije prije 2030. godine.
Trebalo je deset godina pregovara o pridruživanju najnovije članice, Hrvatske.
Duga odgađanja članstva u EU mogla bi dovesti do oštre reakcije na LGBTQ+ prava u zemljama kandidatima, upozorio je Darko Pandurević, voditelj zagovaranja Sarajevskog otvorenog centra, neprofitne organizacije koja brani LGBTQ+ prava u Bosni i Hercegovini.
"Ako nema vidljivog napretka o članstvu u EU, ljudi se razočaraju", rekao je Pandurević za Reuters.
Facebook Forum