Na Međunarodnom aerodromu Sarajevo u 2018. godini prevezeno je nešto više od milijun i 45.000 putnika, priopćeno je iz te kompanije. Kako ističu sugovornici RSE, sarajevski aerodrom bi mogao imati duplo više putnika, ukoliko bi smanjio aerodromske takse, koje su među najskupljim u Europi.
Sve to utiče na turizam u glavnom gradu BiH, jer sarajevski aerodrom ima premalo direktnih letova prema europskim gradovima, ali i nedovoljno surađuje sa niskobudžetnim aviokompanijama, ističu oni.
'Malo direktnih letova iz Europe u Sarajevo'
Međunarodni aerodrom u Sarajevu trenutačno naplaćuje taksu za putnički servis u iznosu od 18 eura, deset eura takse za unapređenje avioprometa u Federaciji BiH, te euro i pol naknade po odlazećem putniku koju je 2017. godine uvela Direkcija za civilno zrakoplovstvo BiH, podaci su koje smo dobili iz press službe Međunarodnog aerodroma Sarajevo.
Prihodima koji se prikupljaju po osnovu pomenutih taksi raspolaže Vlada Federacije BiH. Zbog toga je nedavno na sjednici Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH pitanje Vladi Federacije BiH uputio Nermin Muzur, direktor Turističke zajednice Kantona Sarajevo.
Tražio je odgovor od Vlade da li sredstva od prikupljenih taksi planiraju uložiti u otvaranje neke nove aviolinije sa Međunarodnog aerodroma Sarajevo prema Europi.
"Jako je malo direktnih letova iz Europe prema Sarajevu. Bilo koji stanovnik Sarajeva kada leti bilo gdje prema Europi mora napraviti dva ili tri presjedanja. To je bila svrha moga pitanja. Tražim odgovor od Vlade da li se taj novac od taksi preusmjerava za otvaranje nekih novih linija, kako bi se smanjila ta presjedanja", kazao je Muzur.
Muzur također dodaje da bi se uvođenjem novih aviolinija iz Sarajeva prema europskim gradovima, turizam u glavnom gradu BiH dodatno unaprijedio.
"Dobili bi jako puno ako bi to presjedanje smanjili barem prema nekim destinacijama. Sama ta informacija da se otvara neka nova aviolinija otvara mnogo mogućnosti. Mnogi ljudi upravo prema tome i planiraju svoje odmore jer ne moraju puno gubiti vremena u putovanju", istakao je Muzur.
Ništa od ukidanja takse
Vlada Federacije BiH još 2005. godine donijela je odluku o uvođenju takse za razvoj i unapređenje avioprometa u tom entitetu. Znatan dio tih sredstva preusmjerava se aerodromima u Tuzli, Mostaru i Bihaću.
O osnovanosti postojanja ove takse više puta se razgovaralo na sjednicama Federalne Vlade, što nam je potvrdila i ministrica okoliša i turizma FBiH Edita Đapo. No, kako sada stvari stoje, do ukidanja te takse neće doći, kazala je Đapo.
"Pokušavali smo na sjednicama Vlade pokrenuti inicijativu da se te takse smanje, međutim, poznato je da dobar dio tog novca ide aerodromima u Tuzli, Mostaru i Bihaću. Sa stanovišta Vlade Federacije BiH to i nije loša razvojna politika, ali sigurno da utiče na turizam u Sarajevu jer bi svi voljeli imati niže cijene aviokarata kada dolaze u Sarajevo", istakala je Đapo.
Rifat Tirak, stručnjak za zračni promet u BiH izjavi za RSE ističe kako generalno područje zračnog prometa vode nestručni ljudi, zbog toga nije ni čudo što su prisutni toliki problemi, objašnjava on.
"Te takse su dio sveukupnog lošeg stanja u vazdušnom saobraćaju u BiH. Nemamo kontrolu neba. Aerodromi nam jako loše rade. Jedan mostarski aerodrom koji bi trebao biti prvi u Europi ima stalni pad putnika. Sarajevski aerodrom bi mogao imati duplo više putnika da nisu razne stvari uvedene, od renoviranja 1998. godine pa do sada", kazao je Tirak.
Takse koje se naplaćuju na Međunaordnom aerodromu Sarajevo vještački su uvedene i ne pomažu u kvaliteti rada te kompanije. To se također održava i na to da niskobudžetne aviokompanije kompanije zaobilaze sarajevski aerodrom, naglašava Tirak.
"Glavna politika niskobudžetnih aviokompanija je da ne skreću na te glavne aerodrome gdje su visoke takse, nego da idu na te periferne aerodrome. Aerodrom u Sarajevu se ne može širiti i njega je odavno trebalo dislocirati. Inače sve aviokomapnije imaju problem s tim taksama, ne samo niskobužetne", zaključuje Tirak.
Da sarajevski aerodrom ubjediljivo najlošije posluje pokazuju i statistike o broju putnika na aerodromima u regiji. Podaci iz 2017. godine pokazuju da su po broju putnika ispred Sarajeva bili aerodromi u Beogradu (5,34 milijuna), Zagrebu (3,09 milijuna), Splitu (2,82 milijuna), Dubrovniku (2,32 milijuna), Skoplju (2,03 milijuna), Prištini (1,89 milijuna), Ljubljani (1,68 milijuna), Tivtu (1,11 milijuna) i Podgorici (986.717). U Sarajevu ih je bilo 957.971.
Prema podacima iz izvještaja Međunarodnog aerodromskog vijeća (ACI), najslabiju aerodromsku povezanost u Europi, od 43 države, ima Bosna i Hercegovina, te Severna Makedonija.
Srbija je druga na listi od zemalja bivše Jugoslavije, na 28. mjestu u Europi, dok je Hrvatska ispred nje na 22. poziciji.
Iako BiH ima najlošiju direktnu povezanost, ispred je u odnosu na Severnu Makedoniju u pogledu indirektne povezanosti i kao čvorište, pokazala je studija ACI-a.
Facebook Forum