Treći dan otkako je u Sarajevu proglašena epidemija leptospiroze, a epidemiolozi objavili da je proteklih godina izostajala redovna deratizacija u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, kantonalno Tužilaštvo istražuje da li je bilo propusta i ugrožavanja zdravlja ljudi.
Prvi slučajevi zaraze potvrđeni su 15. maja, a do danas je u nekoliko sarajevskih općina otkrivena kod 22 osobe, dok ih je pet hospitalizirano.
Epidemija je zvanično proglašena 23. maja, kada je iz kantonalnog Zavoda za javno zdravstvo objavljeno da je do zaraze došlo zbog povećanog broja glodara i da je početkom maja počela deratizacija.
Koliko dugo nije rađena deratizacija?
Obavezna deratizacija javnih površina provodi se dva puta godišnje - u proljeće i na jesen.
No, iz kantonalnog Zavoda su na prošlosedmičnoj konferenciji za novinare kazali da ona nije rađena od 2022. godine do jeseni prošle godine.
Do zastoja je, kako su tada naveli, došlo zbog "obaranje" tendera za izbor firme koja će obavljati ovaj posao.
No, predstavnici Zavoda i kantonalne vlasti sada tvrde da su napravili previd i da je utvrđeno da je deratizacija 2022. urađena, dok je sporna bila 2023. i prva polovina prošle godine.
"Nespretno je to rečeno. Htjeli su reći da je bio problem, ali da smo ga riješili", kazao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) ministar zdravstva Kantona Sarajevo Enis Hasanović.
Prema ugovoru koji je potpisao bivši kantonalni ministar zdravstva Haris Vranić, posao deratizacije vrijedna gotovo pola miliona maraka, u periodu od 2021. do kraja 2022, dobila je firma "Sanitacija".
Iz te firme, koja je dio i današnjeg konzorcija kompanija koje obavljaju deratizaciju, nisu odgovorili na upit RSE za razgovor o problemima s tenderom koji su uslijedili.
Istraga u Tužilaštvu
Kantonalno tužilaštvo u Sarajevu potvrdilo je 23. maja da je nakon objava u medijima, po službenoj dužnosti formiralo predmet.
Ne želeći otkrivati detalje i šta je konkretno obuhvaćeno istragom, iz Tužilaštva su naveli da se provjere primarno odnose na potencijalno ugrožavanje zdravlja ljudi.
Anes Podić, iz organizacije "Eko akcija", kaže za RSE da priča o deratizaciji u Sarajevu nije jedini primjer propalih tendera te ističe da, nakon višedecenijskog življenja u tranzicijskom društvu, može reći da se iskorištavaju za pogodovanje pojedincima.
Rješenje problema u slučaju deratizacije vidi u tome da taj posao bude dodijeljen nekom javnom kantonalnom preduzeću.
"Ako imamo problem s tenderom, zašto to onda ne postane javna usluga i zašto to ne damo javnom preduzeću da radi, zašto privatnici dobijaju", kaže on.
Podić tvrdi da je Sarajevo, nakon Mostara, vjerojatno "najprljaviji grad u regiji", uslijed neadekvatnog sistema.
"Kada sve to spojite, imate glavni grad usred Evrope koji ima epidemiju leptospiroze. Nisu to ni neki posebni, zli i prljavi, građani napravili nego je to rezultat sistematskog zanemarivanja", kaže on.
Zašto je padao tender?
Nakon pauze, deratizacija u Sarajevu nastavljena je u jesen prošle godine. Započela je nakon što je taj posao, početkom septembra prošle godine, dodijeljen konzorciju u kome su tri kompanije.
S njima je potpisan ugovor koji važi do kraja 2025, a iz kantonalnog Ministarstva zdravstva tada je objavljeno da "nakon dvije godine kreće obavezna preventivna deratizacija s ciljem zaštite stanovništva od zaraznih bolesti".
Ministar Hasanović ističe da je tender "obaran", zbog kriterija da firme "moraju imati potvrdu za uvoz i promet otrovima".
"Njihove žalbe su uvažene i tenderi su padali. Onda smo promijenili pravilnik, da to više ne moraju imati, jer je to rečeno iz resornog federalnog ministarstva. Otad više nema problema", kaže Hasanović.
Samir Siručić, direktor firme "Sanacija 3D", jedne od firmi iz konzorcija, kaže da tender nije bez razloga "padao". Tvrdi i da je trenutna situacija pod kontrolom.
"Čim se deratizacija ne radi, glodari se razmnožavaju i njihov broj raste. No, sada je njihov broj na nekom biološkom minimumu i sve ovo što se sada desilo je incidenta situacija", kazao je.
Problemi sa smećem
Zlatan Hamza, direktor kantonalnog Zavoda za javno zdravstvo, ističe da zostanak deratizacije nije glavni uzrok razmnožavanje glodara.
Epidemiji su doprinijeli, kako kaže, blaga zima, te neadekvatno održavanje higijene u zgradama i na javnim površinama.
Izloženi kritikama javnosti, nakon što su otkriveni slučajevi zaraze leptospirozom, komunalni radnici u Sarajevu posljednjih dana intenzivno čiste javne površine.
No, stanovnici Sarajeva s kojima je razgovarao RSE tvrde da glavni grad BiH nikad nije bio prljaviji, ali da za to snose odgovornost i vlast i građani.
"Sve nam je tako. Cijela vlast je takva neorganizovana i neodgovorna. Postavljaju rukovodice iz političkih partija koji su podobni, a ne stručni i to je najveći problem", kaže Nermin.
Asima ističe da i građani razbacuju smeće i ne čiste ispred svojih vrata i kontejnera.
"Toga nije bilo ni u ratu kada su bile gomile smeća, ali smo čistili. Ima tu i do institucija, ali i građana", kaže ona.
Adna je stava da je vlast bila svjesna loše situacije, ali da nije ništa poduzimala.
"Moramo se ugledati na dosta manjih gradova u BiH koji su dosta čišći, mislim da je i na građanima koliko i na institucijama", ističe ova Sarajka.
Nema kapaciteta
U javnom komunalnom preduzeću "Rad", koje je zaduženo za čišćenje odvoženje otpada, tvrde da nemaju dovoljno kapaciteta.
Mirsad Jašarević, vršilac dužnosti direktora tog preduzeća, kaže za RSE da se 1.100 uposlenih, uz manjak mehanizacije, ne mogu adekvatno izboriti sa otpadom.
Problem, također, predstavlja činjenica da komunalni redari nemaju mogućnost izricanja sankcija pa razbacivanje smeća ostaje nesankcionirano.
"Svi smo krivi, ne tražimo izgovore. Mi smo sinoć ne znam koji put, očistili određene lokacije na Dobrinji, da bi one jutros u šest sati bile zatrpane građevinskim otpadom", kaže on.
Jašarević tvrdi i da cijena odvoza smeća, koja ovisi o veličini stana, nije mijenjana od 1996. godine. Tako domaćinstvo, u stanu od oko 65 kvadratnih metara, za odvoz smeća mjesečno plaća oko četiri eura.
"Mislite li da sa ovakvim cijenama i financijama možete imati razvojne planove i projekte i nabaviti potrebnu mehanizaciju. Treba nam oprema, mehanizacija, vozila", kaže Jašarević.
Na području Kantona Sarajeva, prema popisu stanovništva iz 2013., živi nešto više od 413 hiljada stanovnika. Za odlaganje otpada postoji jedna deponija, u okviru regionalnog centra za upravljanje otpadom Smiljevići.
Slučajevi zaraze leptospiroze u ovoj godini su zabilježeni i u entitetu Republika Srpska. Šest slučajeva u ovoj godini detektirano je na području Banjаlukе, Doboja i Foče.
Leptospiroza je zarazna bolest uzrokovana bakterijama koje se prenose direktno ili indirektno sa životinja na ljude. Simptomi su nagli nastup groznice, drhtavica, glavobolja, bolovi u mišićima i žutica.
Suradnja na tekstu: Predrag Zvijerac