Dostupni linkovi

Legende svjetla: Priče o svjetioničarima Jadrana


Koliko su života spasili, koliko su sigurnosti ulili pomorcima?
Koliko su života spasili, koliko su sigurnosti ulili pomorcima?

'Mi ne smijemo stati, jer svjetlo mora gorjeti.
S druge strane pomorac će uvijek ploviti.
More će ti uvijek izvući nekoga da te spasi ili da ga spasiš.
To je takav život. Jedno mora biti s drugim.'

Petar Baraba, Ražanj na Braču, iz knjige „Legende svjetla“

„Već dva stoljeća hrvatski svjetionici svoj posao rade u tišini. Koliko su života spasili, koliko su sigurnosti ulili pomorcima? Svjetioničari, kao živuće legende, možda u ovim trenucima odašilju posljednja svjetla koja će čovjek čovjeku rukom upaliti“, rekao je u Briselu autor knjige „Legende svjetla - priče hrvatskih svjetionika i svjetioničara“, Jurica Gašpar.

Gašpar je sa ekipom iz udruženja „Prijatelji Mediterana - Lux Mediterraneum“ - Igorom Goićem, autorom dokumentarnog filma "Legends of The Light", zatim Goranom Smadilom i Vlatkom Ignatoskim, predstavio u Briselu u Evropskom parlamentu (EP) svoja djela, tj. višegodišnji projekat kojim su obilježili 200 godina od paljenja prvog svjetla na svjetioniku u Savudriji.

U Briselu su boravili na poziv zastupnika u Europskom parlamentu Ivana Jakovčića, Joze Radoša, Ivane Maletić, Dubravke Šuice i Davora Škrleca.

Jurica Gašpar i ekipa iz udruge „Prijatelji Mediterana - Lux Mediterraneum“ na promociji knjige u Briselu
Jurica Gašpar i ekipa iz udruge „Prijatelji Mediterana - Lux Mediterraneum“ na promociji knjige u Briselu

Tom prilikom, autor knjige Jurica Gašpar je izjavio: “Poziv smo dobili od pet hrvatskih zastupnika u EP. I ponosni smo na činjenicu da je pet različitih političkih boja i orijentacija sjedinjeno u ideji podrške jednoj pozitivnoj priči iz Hrvatske. Dvjesto godina hrvatskih svjetionika obilježavamo u Briselu, donoseći svjetlo legendi. Izuzetno sam počašćen zbog toga. Možda je i više razlog taj što se to zanimanje gasi, zato nam je drago da smo uhvatili zadnji brod za priču o legendama svjetla, dakle, o svjetioničarima i svjetionicima na hrvatskom Jadranu.

Ekipa iz udruge Lux Mediterraneum krajem 2013. godine imala je suludu ideju obilaska svih lanterni na Jadranu te tada nije mogla ni sanjati da će 200 godina od paljenja svjetla na prvom svjetioniku,onom u Savudriji, obilježiti na ovako dostojanstven način“, rekao je Jurica Gašpar i sam sin svjetioničara.

Na hrvatskoj obali Jadrana izgrađeno je 48 svjetionika od čega 35 radi i danas. Predsjednik udruge „Prijatelji Mediterana -Lux Mediterraneum” Gordan Smadilo je objasnio da su brodom na jedra posjetili sve svjetionike istočne obale Jadranskog mora.

„Prikupili smo vrijednu građu – putopisne i dokumentarističke tekstove, foto i filmske sadržaje. Istražujući svjetionike, istražujemo i svjetioničare i njihov život na lanterni. Smatramo da nikad ispričana priča o hrvatskim svjetionicima i anonimnim ljudima, koji svojim poslom spašavaju živote drugih, mora biti ispričana. A naš projekat je pokrenuo tri glavne fascinacije. Prva je fascinacija morem, čija je priča snažno intrigantna, more u svojoj dvojnosti – privlačno, ali i opasno. Druga fascinacija vezana je za graditeljski projektantski doprinos Austro-Ugarske, koja je napravila impozantnu infrastrukturu od 48 svjetionika na Jadranu. Treća fascinacija je život svjetioničara na svjetioniku“, poručio je Smadilo.

Svjetionici Hrvatske
Svjetionici Hrvatske

Svoju životnu priču je brojnim okupljenim europarlamentarcima ispričao svjetioničar s otoka Visa, Ivan Bulić.

„Drago mi je da su naši domaćini, europarlamentarci, prepoznali važnost ovog projekta i tradiciju svjetioničarske službe koja neprekidno traje 200 godina. Nadam se da ćemo ovom promocijom pomoći očuvanju svjetionika kao kulturne baštine i tradicije pomorstva“, rekao je Bulić

O simbolici i značaju svjetla, odnosno o pomoći svjetlosnih signala za sve koji plove, govorio je zastupnik Ivan Jakovčić.

„Svima nama trebaju svjetionici u životu i koliko god simbolično značili i koliko god možemo govoriti o povijesti, možemo govoriti i o budućnosti. Svjetionici će sigurno ostati tamo gdje jesu i biti, ako ništa drugo, uspomene na jednu povijest koja je bila, naravno na našem Jadranu, jedna nevjerojatna, fantastična povijest“, naglasio je Jakovčić

Ovo je projekat kojim se štiti, ali i širi bogata kulturna baština Hrvatske, smatra europarlamentarac Jozo Radoš.

„Drago mi je da sam, sa ostalim kolegama, ugostio predstavljanje knjige, monografije, o dvjesto godina svjetionika u Hrvatskoj. Imali smo tom prigodom i malu raspravu, predstavljanjem rada svjetioničara, predstavljanjem filma koji će uskoro vidjeti i šira javnosti. Svjetionici su dio naše povijesti, znak naše prisutnosti na ovim prostorima, jedna posebna ljepota i u arhitektonskom smislu i u prirodnom smislu. Doista je bilo zadovoljstvo i čast biti dio tima koji je omogućio predstavljanje te monografije u Europskom parlamentu“, ističe Radoš.

Hrvatski svjetionici primjer su kako se maštovitom ponudom može promovirati turizam iz potpuno različitog kuta, nudeći gostima doživljaj vlastitog pustog otoka, poručila je zastupnica Ivana Maletić.

„Prezadovoljni smo što smo dobili priliku predstaviti monografiju o 200 godina svjetionika u Hrvatskoj. Svjetionici sjedinjavaju našu kulturu, povijest, tradiciju, i to s gospodarstvom. Na jedan vrlo integralan način autori su pokazali kolika je vrijednost i važnost svjetionika i koliko su zapravo duboko uronjeni u našu povijest, povijest našeg naroda i koliko su važni za našu budućnost i daljnji razvoj, a to je ono najvažnije.“

Uz predstavljanje monografije, u Evropskom parlamentu održana je i pretpremijera dokumentarnog filma Igora Goića "Legends of The Light", a čiji se traileri već mogu naći na Youtubeu.

„Sretan sam što su nas pozvali. Na filmu smo radili tri godine i još uvijek radimo, jer još traje proces montaže. O količini materijala govori činjenica kako imamo snimljeno oko 30 sati samo izjava, a o ostalom materijalu da ne govorim“, izjavio je Goić.

Autor monografije, Jurica Gašpar je takođe rekao da su u planu gostovanja u nekoliko evropskih gradova a među prvim će biti Beč.

Monografija ima 320 stranica s obiljem umjetničkih fotografija, upotpunjenih lirskim i dokumentarističkim crticama o životu na svjetioniku, te s relevantnim istorijskim okvirom o njihovom nastanku.

* Tekst nastao u saradnji s uredom hrvatskih zastupnika u EP

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG