Ćirilica je prvo pismo koje je banjalučki penzioner Slavko Nalesnik naučio u školi. Cijeli život, kako kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE), piše ćirilicom, jer mu to niko nije branio ili ga u tome ugrožavao.
"Mislim da ljudi u krivom smjeru idu štiteći ćirilicu. Nije problem u ćirilici. Problem je uvlačenja stranih izraza kod nas, ne možete ćirilicom to pisati. Mi sve što je strano prihvatamo, a onda kada se dovede u pitanje jezik, onda se dovodi u pitanje i direktna veza sa pismom. Pisali latinicom ili ćirilicom, ako idete na ovo prihvatanje engleskih, talijanskih, žargonskih izraza, onda vi više nemate srpski jezik. A da li će zvanično u upotrebi biti samo ćirilica, meni je to više političko pitanje, nego ovako nešto što je pragmatično", navodi Nalesnik.
U utorak (28. juli) u Beogradu je održan prvi sastanak Radne grupe za izradu zakona o zaštiti ćirilice na kojem su učestvovali predstavnici Srbije i Republike Srpske (RS).
Usaglašavanje zakonske regulative o srpskom jeziku i ćiriličnom pismu u Republici Srpskoj i Srbiji su 23. jula u Banjaluci najavili član Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Milorad Dodik i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
Dodik: Za RS isti tretman kao i za Kosovo, Vučić: Dejtonski sporazum je sveto pismo
U Beogradu utvrđen zajednički stav o ćirilici
Ministrica prosvjete i kulture Republike Srpske Natalija Trivić i ministar kulture i informisanja Srbije Vladan Vukosavljević su, nakon sastanka u Beogradu, saopštili da su definisane polazne osnove, te da je usaglašen zajednički stav da su jezik i pismo "identitetsko pravo svakog naroda, pa tako i srpskog koji živi sa obje strane rijeke Drine".
Navedeno je i kako će zakonske osnove o srpskom jeziku i ćiriličnom pismu biti identične u Republici Srpskoj i Srbiji, kao i da će o tehničkim detaljima zakonske regulative raditi stručnjaci oba ministarstva.
Direktor Pedagoškog zavoda Republike Srpske i član Radne grupe za izradu Zakona o zaštiti ćirilice Predrag Damjanović izjavio je za RSE da će biti uključeni i lingvisti.
Da li je ćirilica u Bosni i Hercegovini ugrožena?
Damir Suljović iz Sarajeva navodi da ćirilica u Bosni i Hercegovini nije ugrožena, odgovarajući na pitanje novinara RSE treba li to pismo zakonski zaštiti.
"Mislim da nema potrebe, ona je svakako tu prisutna. Djeca je uče u školama, tako da ne vidim da je uopšte ugrožena", kaže Suljović.
U Nacrtu zakona kojeg je Vlada Srbije predložila 2018. godine se navodi kako se cjelokupna komunikacija državnih, pokrajinskih i organa lokalne samouprave, te državnih medija i obrazovnih institucija, mora voditi na srpskom jeziku i ćirilicom.
Ukoliko takav tekst bude prepisan u Republici Srpskoj (RS), to bi se kosilo sa Ustavom RS i sa Ustavom BiH, koji garantuju ravnopravnost u korištenju oba pisma.
"Ne znam, dok vidim kakvo je to stanje tamo u Srbiji, pretpostavljam da u njih u Ustavu tamo i piše, a u našem Ustavu ne piše. Ali vidjećemo. Svakako da ćemo voditi računa zaštiti ćirilice i srpskog jezika, ali izbjegavaćemo mogućnost da zakon krši odredbe Ustava", izjavio je direktor Pedagoškog zavoda Republike Srpske i član Radne grupe za izradu Zakona o zaštiti ćirilice Predrag Damjanović.
O zakonu u Ministarstvu prosvjete Srbije na upit RSE nisu željeli dati komentar.
Potpredsjednik Republike Srpske, Ramiz Salkić, smatra da takav zakon ne može biti usvojen, ukoliko se budu poštovali ustavi Bosne i Hercegovine i Republike Srpske. U njima, ističe Salkić, se jasno navodi definiše koja su službena pisma i službeni jezici.
"Republika Srbija i entitet Republika Srpska tu nikakvu paralelu ne mogu povlačiti. Sa druge strane evidentno je da ćirilica i srpski jezik u ovom dijelu Bosne i Hercegovine ugrožavaju bosanski i hrvatski jezik i latinicu. Imamo sveukupnu srpsku politiku koja ugrožava pravo ljudi koji žele da na bosanskom jeziku izučavaju nastavu ili komuniciraju", navodi Salkić za RSE i dodaje:
"Dakle, nikako ne možemo govoriti o ugroženosti ćirilice i srpskog jezika, već možemo govoriti o pokušajima onih koji govore ćirilicu i srpski jezik da ugrožavaju prava drugih koji to ne koriste."
Bogatstvo znati oba pisma
Profesorica na Odsjeku za bosanski, hrvatski i srpski jezik Filozofskog fakulteta u Sarajevu, Hasnija Muratagić Tuna, ocjenjuje kako ćirilica nije ugrožena, te da je bogatstvo znati oba pisma. Ona dodaje da ćirilica nije baština samo srpskog naroda.
"Niko ne brani nikome da upotrebljava ćirilicu. Na fakultetu se upotrebljava ćirilica, u školi se uči ćirilica. Evo, ja imam unuku koja je treći razred osnovne škole. Ona je učila i ćirilicu i latinicu. Poslije je individualno koje će birati pismo, koje će mu biti stalno. Inače, ne vidim da je ugroženo i nije to pismo samo srpsko", ističe Muratagić Tuna.
Prema riječima banjalučkog komunikologa, Mladena Bubonjića, prema Ustavu, je svakome zagarantovano pravo da koristi pismo koje želi, kao I da ne postoji nikakva mogućnost zabrane korištenja latinice i ćirilice.
"U zavisnosti od sadržaja zakona koji bude usvojen u Republici Srpskoj, mislim da bi se smanjile mogućnosti da slobodno koriste pismo koje žele. Ne vidim ni najmanju ugroženost ćirilice, a kamoli da se donosi ikakav zakon o tome. Iza svega leži, čini mi se, jedan klasični, populistički potez vlasti u Srbiji, kao i srpskih političara u Bosni i Hercegovini", ističe Bubonjić.
On dodaje i da na svakoj internet stranici neke od institucija u Bosni i Hercegovini postoji opcija koja omogućava biranja čitanja na ćirilici i latinici.
Na većini ulaza u naseljena mjesta, opštine i gradove oba entiteta nazivi su napisani i ćirilicom i latinicom, a svaki učenik u Bosni i Hercegovini tokom školovanja uči oba pisma.
RSE/Video, novembar 2018.
'U Srbiji ugrožena latinica'
Lingvista iz Beograda Ranko Bugarski rekao je za RSE da ćirilica ni u Srbiji "ne može biti ugroženo pismo koje je u tolikoj meri privilegovano".
"To je prvo pismo kojem se deca uče u školama, dakle, uče najpre ćirilicu, pa onda sledeće godine uče latinicu. Drugim rečima, u Srbiji se ne može završiti škola, a da čovek ne zna ćirilicu, i to joj garantuje dug opstanak. Druga stvar je što je ona po Ustavu i zakonu obavezno pismo u službenoj upotrebi", ističe Bugarski.
Za Bugarskog je, pak, protivustavno što se u Nacrtu zakona o službenoj upotrebi jezika i pisama latinica definiše kao "pomoćno pismo".
"U sadašnjem Zakonu, a da ne govorimo o Ustavu, ne postoji kvalifikacija 'pomoćno pismo', a to je samo po sebi već protivustavno i protivzakonito. Sam taj naziv 'pomoćno pismo' je duboko diskriminatoran, a svaka vrsta diskriminacije, direktna ili indirektna, po Ustavu je i zakonu zabranjena", rekao je Bugarski.
Na pitanje o saradnji Srbije i Republike Srpske da se sačuva ćirilica, Bugarski pojašnjava da akteri ne misle u terminima država nego u terminima nacija.
"Ovo je nešto o čemu se u tim krugovima, ne samo lingvističkim nego i političkim, razmišlja kao o srpskom narodu, i neka specifična sintagma koja tu provejava, je srpski jezički prostor. To daleko nadilazi granice Republike Srbije, to ide u Republiku Srpsku odnosno u BiH, ide u Crnu Goru, ide jednim delom u Hrvatsku. Na to bi se moglo gledati i kao na izvesne teritorijalne pretenzije koje idu od srbijanskih lingvističko-političkih krugova", ističe Bugarski.
RSE/Video, avgust 2018.
Prvi pokušaj saradnje oko ćirilice propao
Srbija i bosanskohercegovački entitet Republika Srpska su prije podnošenja prijedloga za izmjene i dopune Zakona o službenoj upotrebi jezika i pisma, imale još jedan pokušaj zajedničke saradnje na očuvanju ćiriličnog pisma.
Početkom 2018. godine, generalni sekretar predsjednika Srbije Nikola Selaković najavio je na Javnom servisu Radio Televizije Srbije tekst Deklaracije o očuvanju srpskog jezika i kulture, navodeći da je riječ o "pravno-političkom aktu koji treba da zaštiti obilježje srpskog identiteta, a to su srpski jezik i ćirilično pismo".
Tada je i tadašnji predsjednik RS Milorad Dodika najavio da će se potpisivanje Deklaracije između Srbije i Republike Srpske desiti iste godine na Dan državnosti Srbije, 15. februara.
Međutim, do potpisivanja tog dokumenta do danas nije došlo.
* Saradnja na tekstu: Gordana Ćosić
Facebook Forum