Posljednjih godina povećava se broj državljana zemalja Perzijskog zaliva, a posebno Kuvajta, koji dolaze u Bosnu i Hercegovinu. Kuvajćani koriste prednosti bezviznog režima, stižu kao turisti, a sve češće i kao poslovni ljudi odnosno investitori. Tako niče sve više firmi, posebno u Sarajevu, koje često služe samo kao paravan za kupovinu kuća i povremeni boravak kompletnih porodica.
Priča se, ali i vidi - u Sarajevu, a posebno u njegovoj okolici, sve je više državljana iz arapskih zemalja. Dolaze kao turisti, kao kupci kuća i zemljišta, te graditelji stambenih kompleksa. Najviše ih privlače naselja podno planine Igman, na području opštine Hadžići.
„Kupuju zemlju i prave kuće. Do sada je napravljeno sedam do osam kuća. Dok je bilo jabuka, oni su samo dolazili da beru jabuke i samo su mi rekli 'Kako ste?' Ništa više oni ne pričaju, a kuću dok su radili, dok nije snijeg pao, svaki dan bi ih vidjela i njihove radnike, ali oni ništa ne govore sa nama“, kaže jedna stanovnica sela Lokve.
Zvanični izvori navode da je u Bosni i Hercegovini svake godine sve više stranaca. Za prvih devet mjeseci ove godine, za 25 posto povećao se broj onih koji su ušli u BiH. Sve brojniji su Kuvajćani koji ne podliježu viznom režimu, kaže direktor Službe za poslove sa strancima BiH Dragan Mektić.
„Tokom prvih devet mjeseci ove godine, iz Kuvajta u Bosni i Hercegovinu ušlo je oko 7.500 kuvajtskih državljana. Što se tiče kupovine nekretnina, pravni okvir Bosne i Hercegovine ne dozvoljava privatnim, odnosno fizičkim licima da kupuju nekretnine u BiH, ali, zato dozvoljava pravnim licima i postoji jedan povećani interes za registraciju stranih kompanija iz tog regiona preko kojih ulaze u kupovinu nekretnina“, ističe Mektić.
Prema podacima kojima raspolažu nadležne institucije, u Bosni i Hercegovini su registrovane tačno 232 kompanije državljana Kuvajta.
„Od tog broja mnoge kompanije nisu poslovno aktivne. Nadležne agencije će u narednom periodu provjeriti u koje su svrhe formirane ove firme, odnosno da li su samo pokriće za dobijanje boravka i kupovinu nekretnina, odnosno kuća i placeva i za brojna fizička lica“, pojašnjava Admir Malagić, glasnogovornik Ministarstva sigurnosti BiH.
Izgradnja resorta u Hadžićima
Ministar sigurnosti BiH Fahrudin Radončić nedavno je za državni radio rekao da se u dogledno vrijeme mogu očekivati konkretne sankcije za osobe koje zloupotrebljavaju bh. gostoprimstvo.
„Imamo nagovještaj i političko pokroviteljstvo dovođenja takozvanih Kuvajćana i njihovog naseljavanja u Bosni i Hercegovini. Da budem direktan, ne radi se ni o kakvim Kuvajćanima, radi se o tendenciji da se Kuvajt 'oslobodi' ljudi koji su se, na neki način, uselili iz različitih zemalja u Kuvajt, a oni im daju novac da kupuju nekretnine po Bosni i Hercegovini i sklanjaju ih sa svojih teritorija“, navodi Radončić.
Ovu izjavu ministra Radončića, neki mediji su protumačili kao potvrdu nedavnih navoda predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika o tome da se sprema naseljavanje 300 do 500 hiljada Arapa u BiH.
„Brojke koje su se spominjale u pojedinim medijima o pokušaju dovođenja 500.000 Arapa nije tačna. Prema informacijama kojima raspolaže Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine radi se o nekoliko hiljada osoba“, riječi su glasnogovornika Ministarstva Admira Malagića.
Dragan Mektić je, takođe, jasan da BiH neće dozvoliti zloupotrebu bezviznog režima.
„Mi, apsolutno, upravljamo tim procesom i ne može nam se uopšte dogoditi da tu dođe do nekog masovnog priliva mimo nas i naših institucija“, tvrdi Mektić.
Za one koji poštuju zakone Bosne i Hercegovine i migracione propise, neće biti zapreka pa su dobrodošli svi investitori s poslovnim namjerama, poruka je Ministarstva sigurnosti. Nekoliko kuvajtskih firmi već investira u BiH pa su sve češće svečanosti postavljanja kamena temeljca.
Ambasador Kuvajta u BiH, Nasser Reden Al Motairi, nedavno je izjavio da je BiH posljednjih godina posjetilo najmanje 20.000 njegovih sunarodnika i da će ih biti sve više.
“Prvo što vidite u BiH kada dođete su prilike za investicije. Te investicije, prije svega, odnose se na nekretnine, na turizam, na proizvodnju, i ono što je evidentno - banjski turizam. Bosna i Hercegovina je zemlja koja pri dolasku odmah upućuje na ove četiri stvari“, kaže Al Motairi.
Firma ARDH Al-Jazeera je započela izgradnju preko 50 vila u dva sarajevska naselja - Sokolović koloniji i u Dobroševićima - u vrijednosti od oko šest miliona eura.
Međutim, najviše pažnje privlači izgradnja rezidencijalnog naselja “Sarajevo Resort “ u Oseniku, na području opštine Hadžići, ukupne vrijednosti od 35 miliona dolara. Imaće 160 objekata koji će biti raspoređeni uz dva vještačka jezera i nekoliko bazena.
Načelnik opštine Hadžići Hamdo Ejubović potvrđuje da se radi o mjestu izuzetne prirodne ljepote, na putu od Sarajeva prema Mostaru, odnosno moru i da takav projekat treba, svakako, pozdraviti.
„Kako su oni sami otvorili vrata i počeli dolaziti, njihovi agilni privrednici prepoznali su i šansu za biznis gradeći rezidencijalna naselja“, kaže Ejubović.
Kuvajćani se dobro osjećaju u Bosni i Hercegovini iz nekoliko razloga - dolaze u srce Evrope, u modernu državu s njima prihvatljivim cijenama i turističkim ponudama koje su zanimljivije tim što neke druge destinacije, poput Egipta, više nisu privlačne. Takođe, birajući mjesta s većinskim muslimanskim stanovništvom, bez ograničenja mogu prakticirati vjeru.
Priča se, ali i vidi - u Sarajevu, a posebno u njegovoj okolici, sve je više državljana iz arapskih zemalja. Dolaze kao turisti, kao kupci kuća i zemljišta, te graditelji stambenih kompleksa. Najviše ih privlače naselja podno planine Igman, na području opštine Hadžići.
„Kupuju zemlju i prave kuće. Do sada je napravljeno sedam do osam kuća. Dok je bilo jabuka, oni su samo dolazili da beru jabuke i samo su mi rekli 'Kako ste?' Ništa više oni ne pričaju, a kuću dok su radili, dok nije snijeg pao, svaki dan bi ih vidjela i njihove radnike, ali oni ništa ne govore sa nama“, kaže jedna stanovnica sela Lokve.
Zvanični izvori navode da je u Bosni i Hercegovini svake godine sve više stranaca. Za prvih devet mjeseci ove godine, za 25 posto povećao se broj onih koji su ušli u BiH. Sve brojniji su Kuvajćani koji ne podliježu viznom režimu, kaže direktor Službe za poslove sa strancima BiH Dragan Mektić.
„Tokom prvih devet mjeseci ove godine, iz Kuvajta u Bosni i Hercegovinu ušlo je oko 7.500 kuvajtskih državljana. Što se tiče kupovine nekretnina, pravni okvir Bosne i Hercegovine ne dozvoljava privatnim, odnosno fizičkim licima da kupuju nekretnine u BiH, ali, zato dozvoljava pravnim licima i postoji jedan povećani interes za registraciju stranih kompanija iz tog regiona preko kojih ulaze u kupovinu nekretnina“, ističe Mektić.
Prema podacima kojima raspolažu nadležne institucije, u Bosni i Hercegovini su registrovane tačno 232 kompanije državljana Kuvajta.
„Od tog broja mnoge kompanije nisu poslovno aktivne. Nadležne agencije će u narednom periodu provjeriti u koje su svrhe formirane ove firme, odnosno da li su samo pokriće za dobijanje boravka i kupovinu nekretnina, odnosno kuća i placeva i za brojna fizička lica“, pojašnjava Admir Malagić, glasnogovornik Ministarstva sigurnosti BiH.
Izgradnja resorta u Hadžićima
Ministar sigurnosti BiH Fahrudin Radončić nedavno je za državni radio rekao da se u dogledno vrijeme mogu očekivati konkretne sankcije za osobe koje zloupotrebljavaju bh. gostoprimstvo.
„Imamo nagovještaj i političko pokroviteljstvo dovođenja takozvanih Kuvajćana i njihovog naseljavanja u Bosni i Hercegovini. Da budem direktan, ne radi se ni o kakvim Kuvajćanima, radi se o tendenciji da se Kuvajt 'oslobodi' ljudi koji su se, na neki način, uselili iz različitih zemalja u Kuvajt, a oni im daju novac da kupuju nekretnine po Bosni i Hercegovini i sklanjaju ih sa svojih teritorija“, navodi Radončić.
Ovu izjavu ministra Radončića, neki mediji su protumačili kao potvrdu nedavnih navoda predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika o tome da se sprema naseljavanje 300 do 500 hiljada Arapa u BiH.
„Brojke koje su se spominjale u pojedinim medijima o pokušaju dovođenja 500.000 Arapa nije tačna. Prema informacijama kojima raspolaže Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine radi se o nekoliko hiljada osoba“, riječi su glasnogovornika Ministarstva Admira Malagića.
Dragan Mektić je, takođe, jasan da BiH neće dozvoliti zloupotrebu bezviznog režima.
„Mi, apsolutno, upravljamo tim procesom i ne može nam se uopšte dogoditi da tu dođe do nekog masovnog priliva mimo nas i naših institucija“, tvrdi Mektić.
Za one koji poštuju zakone Bosne i Hercegovine i migracione propise, neće biti zapreka pa su dobrodošli svi investitori s poslovnim namjerama, poruka je Ministarstva sigurnosti. Nekoliko kuvajtskih firmi već investira u BiH pa su sve češće svečanosti postavljanja kamena temeljca.
Ambasador Kuvajta u BiH, Nasser Reden Al Motairi, nedavno je izjavio da je BiH posljednjih godina posjetilo najmanje 20.000 njegovih sunarodnika i da će ih biti sve više.
“Prvo što vidite u BiH kada dođete su prilike za investicije. Te investicije, prije svega, odnose se na nekretnine, na turizam, na proizvodnju, i ono što je evidentno - banjski turizam. Bosna i Hercegovina je zemlja koja pri dolasku odmah upućuje na ove četiri stvari“, kaže Al Motairi.
Firma ARDH Al-Jazeera je započela izgradnju preko 50 vila u dva sarajevska naselja - Sokolović koloniji i u Dobroševićima - u vrijednosti od oko šest miliona eura.
Međutim, najviše pažnje privlači izgradnja rezidencijalnog naselja “Sarajevo Resort “ u Oseniku, na području opštine Hadžići, ukupne vrijednosti od 35 miliona dolara. Imaće 160 objekata koji će biti raspoređeni uz dva vještačka jezera i nekoliko bazena.
Načelnik opštine Hadžići Hamdo Ejubović potvrđuje da se radi o mjestu izuzetne prirodne ljepote, na putu od Sarajeva prema Mostaru, odnosno moru i da takav projekat treba, svakako, pozdraviti.
„Kako su oni sami otvorili vrata i počeli dolaziti, njihovi agilni privrednici prepoznali su i šansu za biznis gradeći rezidencijalna naselja“, kaže Ejubović.
Kuvajćani se dobro osjećaju u Bosni i Hercegovini iz nekoliko razloga - dolaze u srce Evrope, u modernu državu s njima prihvatljivim cijenama i turističkim ponudama koje su zanimljivije tim što neke druge destinacije, poput Egipta, više nisu privlačne. Takođe, birajući mjesta s većinskim muslimanskim stanovništvom, bez ograničenja mogu prakticirati vjeru.
