Rad danju i noću za kvadrat dječije sobe. Tim riječima Slaviša Kovjenić opisuje način na koji može da kupi stan u Banjaluci, gdje kvadrat, u prosjeku, košta oko 3.500 maraka (1.750 evra).
U prvom kvartalu ove godine u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska kvadrat stana iznosi oko 2.800 maraka (1.430 evra) i to je porast za 24 posto u odnosu na isti period prošle godine, pokazuju podaci Zavoda za statistiku Republike Srpske.
Sa platom koju zarađuje Slaviša, kako kaže, moraće da radi dva posla da bi kupio prvu nekretninu.
"Supruga i ja imamo podjednaku platu, kad se sabere to izađe oko 2.500 maraka mjesečno (1.125 evra), ali je sve toliko poskupilo, da naše plate zajedno ne mogu da pokriju ni kvadrat stana. Pokrije možda malo više od pola kvadrata", kaže ovaj tridesetogodišnjak.
Da bi uspio u tom planu, Slaviša namjerava kupiti stan na kredit i to na period od 25 godina.
Prosječna plata u oba bh. entiteta, Republici Srpskoj i Federaciji BiH iznosi oko 650 evra. Prema zvaničnoj statistici, u posljednjih pet godina rasla je oko 170 evra, dok je prosječna cijena stanova skočila u istom periodu za gotovo 450 evra po kvadratu.
Kvadrat stana u Sarajevu i do 4.000 evra
U ništa povoljnijoj situaciji je bila i Tijana Muhić-Skalonja, koja je stan od 68 kvadrata kupila prošle godine. Stan je sa suprugom platila oko 250.000 maraka, odnosno oko 3.700 maraka (1.890 evra) po kvadratu.
Za RSE Tijana navodi da je njena nekretnina na toj lokaciji u ovoj godini skuplja.
"Duže vremena je potraga trajala. Prije svega, postojala je želja, nije postojala mogućnost, pa dok se stekla mogućnost, istraživali smo tržište. Ono što smo uspjeli zaključiti jeste da su cijene u periodu od 2019. do 2023. godine porasle jako mnogo ", kaže Tijana.
U Sarajevu, glavnom gradu Bosne i Hercegovine, cijene kvadratnog metra stambenog prostora kreću se od 2.000 do 4.000 evra, prema podacima agencija za nekretnine.
Prema informacijama Zavoda za statistiku Federacije BiH, prosječna cijena novih prodatih stanova u Sarajevu krajem prošle godine iznosila je više od 3.400 maraka po metru kvadratnom(1.750 evra).
Zvaničnih statističkih podataka za ovu godinu u Federaciji BiH još nema.
Eksperti za nekretnine ocjenjuju za RSE kako je na drastičan rast cijena nekretnina uticalo više faktora, među kojima, pad vrijednosti novca i nesigurnost na ekonomskom tržištu BiH, zbog čega građani kupovinu nekretnina vide kao "siguran oblik štednje".
Dino Osmanbegović, ekonomista i ekspert u oblasti nekretnina ističe da je cijena nekretnina u većim sredinama rasla od početka COVID-a, prije četiri godine, kada je porasla potražnja za nekretninama.
Kao još jednu "prekretnu tačku" Osmanbegović ocjenjuje i dešavanja u bankarskom sektoru u BiH nakon početka ruske agresije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, kada je došlo do povlačenja novca iz bankarskog sektora.
Dodaje da se nakon toga desilo smirivanje finansijskog tržišta, ali da banke nisu adekvatno odgovorile da povećanjem kamata na štednju privuku novac, zbog čega je višak novca usmjeren u investiranje u nekretnine, kao najsigurniji oblik štednje.
"Banke su nastavile vrlo agresivno kreditiranje, pojačale, kako nenamjensko, tako i stambeno kreditiranje. To nije u osnovi loše, ali radili su to po relativno niskim kamatnim stopama. To je opet dalo signal onima koji štede ili drže novac u bankama i ne ostvaruju adekvatan prinos putem kamatne stope, da idu u sljedeći ciklus traženja boljeg plasmana vlastitih sredstava, a to su opet nekretnine", ističe Osmanbegović.
Profesor ekonomskih nauka iz Tuzle Damir Bećirović ističe kako se ulaganje u nekretnine može posmatrati i kao jedan od načina "legalizacije sivih novčanih tokova".
"Oni koji imaju veliki dio prihoda u gotovini, pribjegavaju kupovini nekretnina putem bankarskih kredita, za šta prikazuju prihod od redovne plate koju primaju preko banke. Onaj dio prihoda u gotovini, iz nelegalnih tokova ostaju za troškove svakodnevnog života", rekao je Bećirović.
Rješenje u većoj stanogradnji i kupovini stanova po cijenama gradnje
Spaho Ljajić, vlasnik jedne sarajevske agencije za nekretnine ističe da je potražnja za stanovima i dalje veća od ponude, što utiče na cijenu kvadrata.
Kao primjer ističe Sarajevo, gdje kaže, i dalje nema zadovoljavajuće gradnje novih stanova.
"Kada bi mi imali gradnju četiri, pet blokova stambenih, po pet, šest stotina stanova, vjerovatno bi došlo do pada cijena nekretnina. Momentalno, mi to nemamo. Mi imamo situaciju u susjednom Istočnom Sarajevu, gdje ima nekih tridesetak gradilišta. I tamo cijena stana u novogradnji je negdje od dvije i po do tri hiljade maraka, odnosno oko hiljadu i po evra. Znači, kupujemo materijal na istim stovarištima, izvođači, građevinske firme su potpuno iste, plaćamo PDV potpuno isti, a cijene su tamo niže", rekao je Ljajić.
Ljajić je mišljenja da bi i lokalne zajednice mogle da utiču na smanjene cijena stanova, na način da uslove investitore da 10 posto stanova ustupaju opštinama ili gradovima po cijenama gradnje.
I podaci Agencije za statistiku BiH ukazuju na stagnaciju stanogradnje.
Brој prеdviđеnih stаnоvа zа grаdnju u martu ove godine u оdnоsu nа 2023. gоdinu manji је zа skoro 30 odsto.
Facebook Forum