Kripto transakcije premijera Crne Gore Milojka Spajića i dalje su tajna.
Malo se zna i o njegovim vezama sa Do Kvonom, "kraljem" kripto valuta, optuženim u Sjedinjenim Državama i Južnoj Koreji, osim da je uložio novac u njegovu firmu Teraform Labs, koja je zbog prevara završila na sudu.
Direktna pitanja na ovu temu opozicije, medija, nevladinog sektora premijer ignoriše.
A da Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma propisuje praćenje poslovanja preko kripto novčanika, potvrdili su za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Ministarstva finansija.
Naveli su i da je to u nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP).
Iz MUP-a je RSE rečeno da su politički eksponirana lica pod posebnom pažnjom kao nosioci javnih ovlašćenja.
Na upit RSE da li je kontrolisano kripto poslovanje premijera Spajića, kazali su da svi podaci, kao i to da li je neko lice uopšte predmet obrade Finansijsko-obavještajne jedinice, imaju karakter službene tajne.
Analitičar kripto valuta Novak Svrkota ocjenjuje da Spajić kao premijer ima moralnu obavezu da razjasni porijeklo svoje kripto imovine.
Kako je sve počelo
Zamisao Crne Gore kao "kripto raja" Spajić je počeo da promoviše 2021., kao ministar finansija u tadašnjoj Vladi Zdravka Krivokapića.
Inicirao je dodjelu crnogorskog državljanstva Vitaliku Buterinu, osnivaču kripto valute Ethereum, uz obrazloženje da će on "doprinijeti promociji Crne Gore i razvoju njene kripto industrije".
Godinu kasnije, sredinom maja 2023., Buterin je učestvovao na konferenciji o blokčejn tehnologijama u Tivtu, na kojoj je bio i Spajić.
Prethodno je, krajem marta, zbog falsifikovanog pasoša u Podgorici uhapšen Južnokoreanac Do Kvon (Hyeong Do Kwon), koji je bio na Interpolovoj potjernici zbog prevara na kripto tržištu.
Ubrzo se saznalo da se Spajić sa njim sastao godinu ranije u Beogradu, te da je bio jedan od investitora Do Kvonove firme prije šest godina.
Spajićevo ulaganje u Do Kvonovu firmu
Premijer Milojko Spajić je, kao fizičko lice, investirao 75.000 dolara u firmu Teraform Labs 2018. godine, čiji je vlasnik Do Kvon, osumnjičen za malverzacije na kripto tržištu vrijedne najmanje 40 milijardi dolara.
To je podatak iz dokumenata američke Agencije za hartije od vrijednosti (SEC), koji sadrže ugovore Teraform Labs od 2018. do 2022.
U njima je Spajić, pod brojem 16, naveden kao jedan od prvih ulagača.
SEC je te spise dostavio sudu u Njujorku u aprilu ove godine, gdje se sudilo Teraform Labsu i Do Kvonu.
Oni su proglašeni krivim za prevaru ulagača. U junu su dogovorili poravnanje sa SEC-om, po kojem kompanija treba da plati 4,5 milijardi dolara.
Poravnanje je dogovoreno za parnični postupak, dok Južna Koreja i Sjedinjene Države i dalje potražuju Do Kvona zbog krivičnog postupka.
Premijer Spajić nije odgovorio na molbu RSE da komentariše navode SEC-a i odgovori da li ga ta ulaganja mogu dovesti u vezu sa poslovima Teraform Labs i Do Kvona koji su završili na sudu.
Prema podacima sa Linkedina, Spajić je 2018. bio partner u singapurskom Das Capital SG.
U crnogorsku politiku ući će dvije godine kasnije kao ministar finansija.
Premijer prijavio kripto valute, ali bez njihovog iznosa
Od trenutka kada je u decembru 2020. postao ministar finansija, Spajić je imao obavezu da Agenciji za sprječavanje korucije (ASK) prijavljuje imovinu i promjene u njoj.
Na početku ministarskog mandata, u decembru 2020. i martu 2021., Spajić je prijavio bitkoine vrijedne 150.000 eura.
U izvještajima od jula 2021., marta i maja 2022., nijedna kripto valuta nije navedena u njegovim izvještajima Agenciji.
Ponovo ih je prijavio u aprilu 2023., ali bez navođenja njihove vrijednosti.
U prijavi imovine Agenciji u koju je RSE imao uvid, Spajić je naveo da posjeduje kripto valute bitkoin, ethereum, binace, tether.
Nabrajanje kripto valuta je ostavio otvorenim, jer je napisao "itd.".
Na pitanje RSE zašto u posljednje dvije godine nisu navedene tržišne vrijednosti njegovih kripto valuta, premijer nije odgovorio.
Svrkota: Premijer bi da se distancira od teme kripto valuta
Analitičar kripto valuta Novak Svrkota kaže da nije siguran ima li Spajić pravnu, ali da kao političar i premijer ima moralnu obavezu da razjasni porijeklo kripto imovine.
"A to što je projekat, u kojem je Spajić bio jedan od prvih investitora, završio na sudu, ne mora biti a priori negativno za njega, jer neko može reći – vidiš, znao je da u početnoj fazi uloži u projekat koji je narastao na više milijardi", kaže Svrkota za RSE.
On Spajićevo izbjegavanje pitanja o kripto valutama smatra pokušajem distanciranja od te teme.
"Od afere koja je izbila oko Do Kvona prije parlamentarnih izbora, pominjanje kripto valuta i kripto zajednice često nosi neku vrstu negativnog rejtinga, što ne bi trebalo da je tako", kaže Svrkota.
Kako je kripto afera ušla u crnogorsku politiku
Afera je počela hapšenjem "kralja kripto valuta" Do Kvona marta 2023. na aerodromu u Podgorici zbog falsifikovanog pasoša, za što je osuđen na četiri mjeseca zatvora.
Nakon izdržane kazne, Do Kvon i dalje čeka odluku o ekstradiciji, jer ga potražuju Sjedinjene Države i Južna Koreja pod optužbom za prevare na kripto tržištu.
Posljednja, sedma odluka suda, je da bude izručen Južnoj Koreji.
Godinu prije hapšenja Do Kvona, Vlada u kojoj je Spajić bio ministar je smijenjena.
Spajić je tada osnovao partiju, Pokret "Evropa sad", koja je na izborima 11. juna 2023. osvojila najviše glasova, što mu je donijelo premijersku poziciju.
U kampanji za te izbore, ubrzo nakon hapšenja Do Kvona, objavljeno je da je imao poslovne veze sa Spajićem.
Pet dana uoči izbora, održana je sjednice Vijeća za bezbjednost, nakon koje je saopšteno da su se Spajić i Do Kvon sastajali u Beogradu, u vrijeme kad je Do Kvon već bio na crvenoj Interpolovoj potjernici.
Tadašnji ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić rekao je, nakon sjednice, da su u Do Kvonovom laptopu pronađeni dokazi o finansiranju kampanje Spajićevog Pokreta "Evropa sad".
Spajić i Pokret "Evropa sad" su demantovali te navode i ustvrdili da tadašnji premijer Dritan Abazović stoji iza "prljave kampanje i progona".
No, nakon objave američkih dokumenata, koji potvrđuju da je Spajić ulagao u firmu Do Kvona, ova tema se ponovo našla u fokusu političkih partija.
Nakon objave američkih dokumenata oglasili su se iz kabineta predsjednika države, Jakova Milatovića, inače Spajićevog političkog oponenta.
"Očekujemo odgovor premijera da li je svjesno investirao u obmanjujući projekat Do Kvonove kompanije koja se bavila piramidalnom prevarom, ili se prilikom investiranja navodno nije dovoljno razumio u finansijske tokove", naveo je 29. juna Savjetnik predsjednika države za bezbjednost i odbranu, Dejan Vukšić.
O Spajićevom poslovanju na kripto tržištu bilo je riječi i u Skupštini Crne Gore.
Poslanica Jevrosima Pejović je na Premijerskom satu 19. jula, pokazujući dokument američke Agencije za hartije od vrijednosti, zatražila objašnjenje Spajića, ali je on izašao iz sale tokom njenog govora.
"Željela sam da odgovori da li je to šifra od njegovog kripto novčanika, ali vjerovatno zna šta taj papir sadrži, tako da je pobjegao", kaže Pejović za RSE.
Na njeno poslaničko pitanje hoće li Agenciji za sprečavanje korupcije dostaviti sve transakcije iz kripto novčanika od kada je javni funkcioner, Spajić je na sajtu vlade objavio pisani odgovor.
U njemu je samo naveo "da je Vlada predložila izmjene Zakona o sprečavanju korupcije kojim se javni funkcioneri obavezuju da svoje račune učine dostupnim Agenciji, što do sada nije bio slučaj".
Crna Gora nema zakon o kripto valutama
Tržište kripto valutama u Crnoj Gori nije zakonski definisano, ali nije ni zabranjeno, znači – to je jedno neregulisano tržište, kaže Svrkota.
"Tako da je teško ljudima koji žele da se time ozbiljno bave, jer u takvim uslovima je teško u banci i račun otvoriti", ističe on.
Svrkota navodi primjer u Evropskoj uniji, gdje od aprila 2023. godine postoji MiCA regulativa (Markets in Crypto-Assets Regulation), kojom se uređuje regulatorni okvir za kripto imovinu.
"Ako hoćete da na nekoj evropskoj kripto berzi otvorite račun, morate proći detaljnu proceduru i dostaviti dokaze o visini primanja; ukoliko imate kripto valute morate dokazati kako ste ih stekli i dostaviti sve vaše transakcije", objašnjava Svrkota.
Dodaje i da je najveća briga regulatora kako zaštititi korisnike od mogućih prevara i spriječiti pranje novca, odnosno uvesti na tržište kripto valuta pravila koja funkcionišu u bankarskom sektoru.
"To je donekle primjenjivo, donekle baš i nije, tako da se tu lome koplja. Ali, niko ne ograničava poslovanje, niko ne zaustavlja biznis", naglašava Svrkota.
Najave premijera Spajića da će Crna Gora dobiti zakon koji uređuje oblast kripto imovine datiraju iz perioda kad je bio ministar finansija.
Pri njegovom ministarstvu je u aprilu 2022. formiran Direktorat za blokčejn i kripto valute.
"Blokčejn tehnologija, koja se, prije svega, odnosi na kripto valute, ima potencijal da za vrlo kratko vrijeme napravi revoluciju u crnogorskoj ekonomiji, jer bi za svega tri godine zauzela oko 30 odsto crnogorske ekonomije", saopšteno je iz Direktorata nakon osnivanja.
Međutim, nakon pada te vlade, Direktorat je ukinut.
Iz aktuelnog Ministarstva finansija kažu za RSE da su počeli pripreme za izradu zakona, ali da ne mogu precizirati rokove za njihovo donošenje.
Regulatorni okvir nije finalizovan na nivou Evropske unije, gdje je u toku donošenje tehničkih standarda za njegovo puno funkcionisanje, naveli su iz ovog ministarstva.
Javni funkcioneri su po Zakonu o sprečavanju korupcije, usvojenom početkom juna, obavezni da u roku od 30 dana od dana stupanja na funkciju podnesu Agenciji za sprječavanje korucije izvještaj o imovini i prihodima.
Tokom javne funkcije, izvještaj se podnosi jednom godišnje, a u slučaju uvećanja imovine na više od 10.000 eura, u roku od mjesec od nastanka promjene.
Nakon prestanka funkcije, naredne dvije godine javni funkcioner je dužan da jednom godišnje podnosi izvještaj Agenciji.
Na pitanje RSE da li su funkcioneri obavezni da prijavljuju i imovinu stečenu na tržištu kripto valuta, iz Agencije za sprječavanje korucije nisu odgovorili.
Facebook Forum