Dostupni linkovi

Kako je kralj Čarls pomogao u očuvanju najstarijih stabala u Rumuniji


U junu 2015. princ Čarls je izmjerio prvo drvo registrovano na platformi arboriremarcabili.ro u okrugu Kovasna.

Piše: Ovidiu Cornea

Na fotografiji iz 2015., tada princ Čarls (Charles), nasmijan i ležerno odjeven u chino pantalone i bijelu košulju, s jednom rukom drži metar dok pomaže da se izmjeti obim debla ogromnog hrasta, koji raste na bujnom zelenom pašnjaku u okrugu Kovasna u centralnoj rumunskoj regiji Transilvaniji, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.

Slika budućeg britanskog kralja i divovskog hrasta starog 250 godina, s obimom od gotovo 4,2 metra, bio je prvi unos u bazu podataka pod nazivom Izuzetno drveće Rumunije (Remarkable Trees Of Romania), koja je omogućila Rumunima širom zemlje da učitaju slike drevnih ili samo važnih stabala u njihovim zajednicama.

Slika stabla Kovasne popraćena je Čarlsovim potpisom i kratkim opisom: "Stablo je važan dio pašnjaka drveća. To je veteransko stablo koje zaslužuje poštovanje i ljubav", napisao je na engleskom.

Osam godina kasnije, kralj Čarls III posjećuje Rumuniju, što je njegovo prvo putovanje u inostranstvo nakon što je krunisan 6. maja, poslije smrti svoje majke, kraljice Elizabete II. Nakon što ga je dočekao predsjednik Klaus Johanis (Iohannis) u Palati Kotročini, predsjedničkoj rezidenciji u Bukureštu, britanski suveren većinu svog petodnevnog putovanja provodi u Transilvaniji.

Kralj Čarls je često s ljubavlju govorio o Rumuniji, posebno o prirodi i divljini te zemlje, svakog proljeća posjećujući imanja koja posjeduje u Transilvaniji.

U izjavama koje je dao po dolasku u rumunsku prijestonicu, rekao je: "Zavolio sam Rumuniju - vašu kulturu i umjetnost, vašu baštinu i istoriju, vaše široke pejzaže i neprocjenjivi biodiverzitet.... Rumunija je zadržala, u svojim drevnim šumama, netaknutu prirodu, a kroz neke izuzetne primjere održive poljoprivrede, neuporedivo bogatstvo prirode."

Prema riječima rumunskih konzervacionista, predanost britanskog kralja životnoj sredini, posebno njegova podrška projektu baze podataka o stablima, pomogla je donošenju značajnog zakona o zaštiti drveća u zemlji.

Otkako je baza podataka postala potpuno operativna u maju 2017., Rumuni su prenijeli gotovo 6.000 fotografija stabala: od najdeblje bukve u okrugu Buzau; širokih grabova u okrugu Brašov; do ogromne crne topole, obima preko 10 metara, u okrugu Salaj.

Najdeblje drvo graba poznato u Rumuniji, sa obimom od pet metara, u okrugu Brašov.
Najdeblje drvo graba poznato u Rumuniji, sa obimom od pet metara, u okrugu Brašov.

"Željeli smo napraviti bazu podataka za stara stabla, gdje se ljudi mogu osjećati osnaženim da čine dobro za zajednicu, kroz turizam, obrazovne kampove, ali i za stabla", kaže Tibor Hartel, profesor s Fakulteta za ekološko inženjersto Univerziteta Babeš-Bolijai u Klužu i vodeći naučni koordinator pokreta za spas rumunskog drveća.

"Naš cilj nije bio zakon, već popularizacija starih stabala. Razmišljali smo o zakonu, ali nismo imali povjerenja da se stvari mogu materijalizirati. Ključni faktori su bile nevladina udruženja, nauka, politika - tačnije, mlađa generacija političara koji smatraju da se činiti nešto za životnu sredinu može uključiti u politički dnevni red."

Tibor Hartel (desno) mjeri vjekovno drvo u centralnoj Rumuniji.
Tibor Hartel (desno) mjeri vjekovno drvo u centralnoj Rumuniji.

Rumunija, članica EU od 2007., dom je ogromnih područja primarnih šuma na oko pola milijuna hektara. Te šume se uglavnom nalaze na Karpatima u zemlji.

Kralj Čarls III poznat je po svom ekološkom aktivizmu i decenijama je zagovarao organsku poljoprivredu - uključujući vođenje vlastite - sadnju drveća, te je govorio protiv opasnosti klimatskih promjena. Godine 1986. čak je rekao da voli razgovarati sa svojim biljkama kako bi im pomogao da rastu.

Nakon što je prvi put posjetio zemlju 1998., Čarls je razvio bliske odnose s Rumunijom i popularna je osoba u zemlji, uglavnom zbog svojih čestih posjeta, javne podrške zemlji i njegovih napora za očuvanje njene prirode. Jednom je rekao da mu je zemlja "u krvi".

Tibor Hartel stoji pored princa Čarlsa na promociji platforme za izuzetno drveće.
Tibor Hartel stoji pored princa Čarlsa na promociji platforme za izuzetno drveće.

Britanski kralj nije govorio samo metaforički. Rumunska kraljica Mari, supruga rumunskog kralja Ferdinanda I, bila je prva rođakinja britanskog kralja Džordža V (George), Čarlsovog pradjede. Čarlsov otac, princ Filip (Philip), koji je umro 2021., bio je prvi rođak posljednjeg rumunskog kralja Mihaila I, kojeg je prosovjetska vlada 1947. primorala da abdicira.

Čarls navodno posjeduje najmanje 10 imanja u Transilvaniji, regiji poznatoj po svojim prirodnim ljepotama, posebno raskošnim pašnjacima s drvoredima. Neka imanja su bila napuštena kad ih je kupio i sada služe kao utočište za turiste koji žele istražiti lokalni krajolik. Godine 2015. osnovao je Fondaciju princa od Velsa u Rumuniji, koja sarađuje s lokalnim zajednicama na promociji eko-turizma, obnovi tradicionalnih objekata i podršci rada lokalnih zanatlija.

Kraljevski interes za vjekovna stabla u Rumuniji počeo je, međutim, ne s Čarlsom, već s akademskim vezama između rumunskih i britanskih stručnjaka, posebno oko objavljivanja knjige 2014., "Evropski šumoviti pašnjaci u tranziciji: Društveno-ekološki pristup" (European Wood-Pastures In Transition: A Social-Ecological Approach), koji su uredili stručnjak za drveće, profesor Tibor Hartel i Tobias Plieninger, njemački profesor socijalno-ekoloških interakcija.

Kralj Čarls III sa biologinjom Barbarom Nouls tokom njegove posjete Transilvaniji 2015.
Kralj Čarls III sa biologinjom Barbarom Nouls tokom njegove posjete Transilvaniji 2015.

Hartel se sjeća sir Čarlsa Burela (Charles Burrell), britanskog baroneta, zemljoposjednika i zaštitnika prirode, "(pitajući) me jesam li sanjao san o pašnjacima s drvoredima u Transilvaniji i šta bi to bilo. Rekao sam mu da je to stvaranje baze podataka za stara stabla." Kao rezultat toga, britanski baronet, kraljevski čin odmah ispod barona, pružio je finansijsku podršku kako bi se baza podataka pokrenula.

Dok su neki rumunski borci za očuvanje prirode vidjeli Čarlsovo učešće u projektu Izuzetno drveće Rumunije kao uglavnom simbolično, Diana Buzojanu (Buzoianu), parlamentarna zastupnica iz liberalne stranke Sačuvajte uniju Rumunije (USR) i jedna od inicijatora novoizglasanog zakona o drveću, rekla je da je Čarls zapravo vrlo dobro poznavao projekat.

Tokom svoje posjete Rumuniji u maju 2022., Čarls je razgovarao s Buzojanom o zakonu o drveću koji je tada prolazio kroz parlament, a koji je djelimično inspirisan platformom koju je pomogao pokrenuti 2015. "Vrlo je jasno znao o čemu govori. Bilo je jasno je da je znao puno i da mu je stalo do te teme", rekla je Buzojanu. "Bio je veoma u temi. Rekao je da imamo veliko bogatstvo u Rumuniji - vijekovne šume i drveće - i da se one moraju zaštititi."

Zastupnica Diana Buzoianu, koinicijatorka zakona o izuzetnom drveću u parlamentu
Zastupnica Diana Buzoianu, koinicijatorka zakona o izuzetnom drveću u parlamentu

Očuvanje drveća u Rumuniji također je nadahnulo umjetnike, poput fotografa Florina Genadea (Ghenade), koji je putovao na 80 lokacija širom zemlje, a njegove slike su kulminirale izložbom pod nazivom Staro drveće, koja je prikazana širom Rumunije.

Na svojim putovanjima Genade je nalazio drevna stabla u netaknutom stanju, ali i slomljena i oštećena stabla, mnoga kvrgava ili osušena s vremenom.

Bilo je staro hrastovo stablo, rekao je Genade, "na ivici, uz vode...i, ako se dobro sjećam, bilo je staro oko 400-500 godina", ali stablo je pocrnilo nakon što je zapaljeno i palo. Mještani su, međutim, i dalje cijenili stablo. "Ljudi bi obično koristili drvo, ali stablo je ostalo tamo i ljudi u selu su pričali o njemu kao da još uvijek stoji", rekao je Genade.

Genade fotografije uglavnom snima noću, upravo kako bi, kako je rekao, privukao dodatnu pažnju. Kada "vidite ovo drveće (samo) tokom dana, to vam postane nešto vrlo poznato i više ne obraćate pažnju na to", rekao je. “Činjenica da su fotografisani gotovo bez konteksta, s crnom i osvijetljenom pozadinom, to vam nekako skrati pažnju i tjera vas da se zapitate.”

"Stari Karpati", drvo koje je fotografisao Florin Genade
"Stari Karpati", drvo koje je fotografisao Florin Genade

Što se tiče očuvanja, najznačajniji korak je nedavno doneseni zakon, koji znači da se zaštićena stabla mogu sjeći samo pod posebnim uslovima, ako, na primjer, nema šanse da budu spašena ili su opasnost za ljude.

Zaštićena stabla su ona koja zadovoljavaju jedan od kriterija - na primjer, ako su stara najmanje 160 godina ili dostignu određeni obim, zavisno o vrsti. Iako stabla na privatnom posjedu nisu obuhvaćena zakonom, vlasnici mogu dobiti naknadu kako bi se osiguralo da stara drveća ne budu posječena.

Godine 2021., parlamentarna zastupnica Buzoianu i senator Aurel Oprinoiu, oboje iz stranke USR, koja je tada bila na vlasti a sada je u opoziciji, predstavili su u parlamentu prijedlog zakona o drveću. Usvojen u svom početnom obliku u oktobru 2021. od strane Senata, jednog od dva doma rumunskog parlamenta, zakon je godinu dana kasnije odbacila nova vlada, nakon konsultacija s Ministarstvom okoliša.

Predlagači nacrta zakona htjeli su da se on odnosi i na drveće u šumama, koje nadzire Nacionalni šumski fond, koji upravlja i reguliše privatne i javne šume u zemlji, uključujući zaštićena područja, te područja za lov i ribolov.

Međutim, prema ekološkog aktiviste Florina Stoikana (Stoican), predsjedniku udruženja Nacionalnog parka Vakaresti, "(Ministarstvo za zaštitu okoliša) je uslovilo svoju podršku zakonu njegovom primjenom samo na ona (stable)" van šuma kojima ne upravlja nacionalni šumski fond. Vlada je tvrdila da je šumsko drveće već pod raznim oblicima zaštite, pa za to drveće zakon nije potreban.

Na kraju, paragraf u predloženom zakonu koji se odnosi na drveće u rumunskim šumama uklonjen je prije nego što je Predstavnički dom, drugi dom rumunskog parlamenta, 29. marta odobrio Zakon o zaštiti istaknutih stabala. Dok je zakon službeno stupio na snagu u aprilu, neki od koraka implementacije su odgođeni.

Najdeblja bukva na platformi arboriremarcabili.ro, sa obimom preko sedam metara
Najdeblja bukva na platformi arboriremarcabili.ro, sa obimom preko sedam metara

Iako su zadovoljni donošenjem zakona, neki ekolozi su još uvijek zabrinuti. I dalje jako puno zavisi od toga hoće li institucije raditi svoj posao, rekao je Stojkan.

"Sljedeći korak je stvaranje (službene, državne, a ne dobrovoljne) baze podataka o izuzetnim stablima, gdje se svaki put kada neko zatraži sječu stabla mora provjeriti ispunjava li ono jedan od kriterija u toj bazi podataka.

" U tom trenutku, rekao je, rušenje takvog stabla može se zaustaviti, a građani će imati na raspolaganju alat za suprotstavljanje vlastima. A ubuduće, rekao je Hartel, zakon će se morati proširiti i na mlađa stabla, koja još ne zadovoljavaju kriterije predviđene zakonom.

Za sada će mnoge rumunske zajednice nastaviti prihvaćati svoja izuzetna stabla. Najdeblji i najstariji hrast u Klužu učenici jedne od gradskih škola su "usvojili" i nazvali ga Robi. Učenici i dalje redovno posjećuju stablo te su u blizini postavili informativnu ploču i hranilicu za ptice.

"(Stabla) su primarno nasljeđe za zajednice u kojima postoje", rekao je Stoikan. "Oni su praktično najstariji živi organizmi u svojim zajednicama i svaka bi ih zajednica trebala koristiti kao simbol, amblem mjesta gdje žive."

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG