Uz poruku "Mi ovde nismo stranci", grupa građana je u Zubinom Potoku na severu Kosova 30. septembra automobilima delimično blokirala saobraćaj na 15 minuta, kako bi izrazili nezadovoljstvo zbog najavljenih mera kosovskih vlasti, prema kojima se vozila sa stranim registarskim oznakama neće moći voziti na ovlašćenje.
Protest je održan na poziv Srpskog narodnog pokreta Milije Biševca, koji je i kandidat za gradonačelnika opštine Zubin Potok, a podržala ga je i Srpska demokratija Aleksandra Arsenijevića.
Ova mera, koju je najavila policija Kosova, stupa na snagu od 1. novembra na osnovu Zakona o saobraćaju, a pogodiće i pripadnike srpske zajednice koji u srpskom sistemu imaju prebivalište na Kosovu, a voze auto na tablice nekog grada u Srbiji uz ovlašćenje.
U tom ovlašćenju se nalaze podaci lične karte vozača, koju izdaju organi Srbije za gradove na Kosovu, a koje zvanična Priština ne priznaje.
Ovakvih primera ima u srpskim sredinama severno i južno od Ibra, a među njima je Milena iz Gračanice kod Prištine, koja upravlja vozilom sa BG (Beograd) tablicama.
U izjavi za Radio Slobodna Evropa objašnjava da ona ne može da kupi auto u Srbiji na svoje ime jer nikada nije menjala mesto prebivališta, a da kosovske RKS tablice ne želi da uzme jer se ne oseća sigurno da njima putuje u Srbiju.
"Nije prijatno (voziti u Srbiju sa RKS tablicama), kao što ni ovde (na Kosovu) nije prijatno voziti sa srpskim tablicama. Ja se nadam da će se naći neko rešenje jer to je veliki problem za sve nas", kaže ona.
Milena ukazuje da na teritoriji opštine Gračanica ne postoji javni saobraćaj, te da će mnogima biti uskraćena sloboda kretanja ukoliko ne budu mogli da upravljaju svojim vozilima na ovlašćenje.
Iz Policije Kosova su za Radio Slobodna Evropa naveli da je upravljanje stranim tablicama uz ovlašćenje u suprotnosti sa Zakonom, te da se do sada ta pojava tolerisala kako bi se dalo vremena da se vozila zamene.
Kosovo je inače krajem 2022. godine prestalo da toleriše i upravljanje vozilima sa srpskim tablicama za gradove na Kosovu, kojih je uglavnom bilo na severu Kosova. Ta odluka je izazvala izlazak Srba iz kosovskih institucija i podigla tenzije na terenu.
Nove mere i za državljane Srbije koji nemaju kosovska dokumenta
Pored mera koje se tiču upravljanja vozilima sa stranim tablicama, policija Kosova obaveštava javnost da će se početi i sa striktnim poštovanjem Zakona o strancima kada su u pitanju lična dokumenta, odnosno svi oni koji nemaju kosovska moraće se prijaviti za boravišnu dozvolu.
Iz Policije Kosova za region sever su za RSE naveli da se još uvek ne zna kada će tačno početi primena ove mere koja se odnosi na one koji nemaju kosovska dokumenta, te ukazuju da je za sada u toku informativna kampanja u okviru koje je objavljen i "Vodič za ulazak, kretanje, boravak i zapošljavanje stranaca u Republici Kosovo".
Ovaj priručnik objašnjava proceduru za dobijanje dozvole za "kratkoročni, privremeni ili trajni boravak", a u suprotnom mogu biti deportovani.
Nema tačnih zvaničnih podataka koliko Srba živi na Kosovu i poseduje kosovska dokumenta jer su pripadnici ove zajednice, uglavnom u četiri opštine na severu, bojkotovali popis stanovništva 2024.
Ipak, na osnovu procena srpskog civilnog sektora i lokalnih vlasti u opštinama sa srpskom većinom, na Kosovu živi oko 100.000 Srba, dok je izveštaj nevladine organizacije Aktiv iz 2024. godine pod nazivom "Analiza trendova, stavovi srpske zajednice" pokazao da preko 93 odsto od 503 ispitanika ima kosovska dokumenta. Od toga skoro 90 odsto ispitanika sa severa Kosova ima kosovska dokumenta, dok ih na jugu ima 97,3 odsto.
Kosovske vlasti su u periodu od novembra prošle godine do aprila ove godine, Srbima na Kosovu omogućile "naknadno" dobijanje državljanstva imajući u vidu da jedan broj nije mogao da izvadi kosovska dokumenta jer su imali, primera radi, samo izvod rođenih koji izdaju srpske institucije, a koje kosovske vlasti ne priznaju.
Reakcija civilnog sektora
Međutim, grupa srpskih nevladinih organizacija tvrdi da još uvek postoji na hiljade kosovskih Srba koji ne mogu da dobiju kosovska dokumenta jer se "civilna registracija kosovskih Srba, ali i drugih pripadnika nevećinskih zajednica, opstruiše duži niz godina".
Tako striktno poštovanje Zakona o strancima, među kojima spadaju i državljani Srbije, nevladin Centar za afirmativne društvene akcije, Nova društvena inicijativa, Institut za teritorijalni ekonomski razvoj i Aktiv, vide isključivo kao cilj kosovskih vlasti da "otežaju i onemoguće" svakodnevno funkcionisanje srpske zajednice na Kosovu.
"Izbegava se rešavanje ključnog uzroka zbog kog na hiljade Srba ni nakon više od decenije integracije, nema kosovska dokumenta", navele su u obraćanju međunarodnoj zajednici ove organizacije.
Dodaju i da veliki broj porodica ima bar jednog člana, vrlo često decu, koji nema kosovska dokumenta.
Međutim, Veton Eljšani iz policije Kosova za RSE kaže da će biti razumevanja za ovakve slučajeve, te da niko nema nameru da "odvaja majku od dece" ili bilo šta slično.
Ko je još 'ugrožen'?
Grupa studenata iz Severne Mitrovice je upozorila da bi mere kosovskih vlasti oko prijave boravka za strance mogle da utiču na rad Univerziteta koji radi u sistemu Srbije.
Docentkinja na Filozofskom fakultetu Senka Kostić u izjavi za Radio Slobodna Evropa navodi da na Univerzitetu u Severnoj Mitrovici ima veliki broj studenata koji dolaze iz Srbije i koji nemaju kosovska dokumenta.
Isti slučaj je i sa profesorima koji predaju, te dodaje da je ona sama iz Čačka i da nije sigurna da li će moći i dalje da ulazi i boravi na Kosovu imajući u vidu da zvanična Priština ne priznaje institucije koje rade u sistemu Srbije.
"Mi nemamo od strane našeg rektorata nikakav pisani dokument da se mi ponašamo u skladu sa brošurom (Vodičem za strance) koja se pojavljuje u medijima, niti da su oni dobili od strane kosovskih vlasti bilo kakav dokument koji ih obavezuje da svojim studentima ili zaposlenima traže bilo kakve dozvole", kaže Kostić.
Ona izražava sumnju da je najava striktnog poštovanja Zakona o strancima povezana sa lokalnim izborima, odnosno kampanjom za lokalne izbore 12. oktobra, te da se neće realizovati u praksi.
Ipak, ukoliko kosovske vlasti sprovedu najavljene mere, docentkinja na Filozofskom fakultetu u Severnoj Mitrovici veruje da će se pronaći model da Univerzitet koji radi po srpskom sistemu opstane.
"Da li će to biti neka varijanta onlajn nastave, koju smo primenjivali dok je vladala pandemija korona virusa, nisam sigurna. To će zavisiti od rektorata i samih fakulteta. To može biti privremeno rešenje dok se ne reši status srpske zajednice. Očekujem da fakultet nađe način da se adaptiramo, ali i od Beograda da ima adekvatnu reakciju na ovo što se dešava", kaže ona.
Apeli političkih stranaka
Srpski narodni pokret uputio je otvoreno pismo ambasadama i međunarodnim misijama na Kosovu u kome ispoljava svoju zabrinutost zbog najave da će se Zakon o strancima "striktno poštovati".
Ova politička stranka, koju predvode Milija Biševac i Branimir Stojanović, podvlači da se ne radi samo o tehničkom pitanju, već da se ozbiljno ugrožavaju prava srpske zajednice na Kosovu, uključujući slobodu kretanja, pravo na dom i porodični život.
Srpski narodni pokret ukazuje da veliki broj pripadnika srpske zajednice na Kosovu nije u mogućnosti da izvadi kosovska dokumenta, te da će im uz nove mere dodatno biti otežan svakodnevni život.
Od Vlade Kosova traže da hitno odloži "primenu spornih mera dok se ne pronađe pravedno i održivo rešenje koje uzima u obzir interese svih građana".
Međunarodnu zajednicu su pozvali da otvori dijalog sa lokalnim Srbima oko pronalaženja rešenja, da se obezbedi puno pravo na slobodu kretanja, pristup dokumentima, pravo na dom i porodični život, te da se omogući priznavanje važećih srpskih isprava i jednostavniji pristup kosovskim dokumentima za sve pripadnike srpske zajednice.
Reagovala je i Srpska demokratija Aleksandra Arsenijevića, tražeći da Vlada Kosova odloži primenu odluka o striktnom poštovanju Zakona o strancima, te da se rešenje pronađe u okviru dijaloga sa Srbijom.
"Od kosovske vlade zahtevamo usvajanje specijalnog zakona koji će omogućiti olakšano vađenje kosovskih dokumenata i da, pritom, administracija ne koči primenu postojećih pravila. Od Vlade Republike Srbije tražimo da se ljudima po srpskom sistemu omogući promena prebivališta na Rašku ili Novi Pazar kako bi ta vozila mogli da preregistruju i koriste na Kosovu kao vlasnici vozila", naveli su u saopštenju.
Reakcije Beograda
Kancelarija za Kosovo u Vladi Srbije je 18. septembra nove mere kosovskih vlasti opisala kao "nove pretnje Prištine koje za cilj imaju novi talas progona i proterivanja Srba".
"Zbog najave ovih novih eskalatornih poteza, Beograd će zahtevati od međunarodne zajednice da zaustavi ovo (vršioca dužnosti premijera Albina) Kurtijevo divljanje koje sa sobom nosi nesagledive posledice", navedeno je u saopštenju Kancelarije.
Kancelarija je napomenula i da će Beograd, ukoliko EU i Kvinta ne reaguju, "biti prinuđen da razmotri adekvatan politički i pravni odgovor na ovakvo drastično ugrožavanje osnovnih prava srpskog naroda putem novih jednostranih i nasilnih poteza".