Na osnovu preliminarnih rezultata parlamentarnih izbora na Kosovu održanih 9. februara nijedna partija nema mogućnost da sama formira novu vladu.
Poznavaoci političkih pitanja ocenjuju da bi eventualne koalicije posle izbora mogle uključiti i pitanje mesta predsednika Kosova.
Mandat aktuelne šefice države Vjose Osmani prestaje 7. aprila 2026. godine.
Na osnovu preliminarnih rezultata, koje je objavila Centralna izborna komisija, Pokret Samoopredeljenje, koji je dobio najviše glasova, obezbedio je 47 mesta u Skupštini Kosova, dok mu je za formiranje vlade potrebno najmanje 61 mesto.
Demokratska partija Kosova (PDK) obezbedila je 25 mandata, Demokratski savez Kosova 20 (LDK) i Alijansa za budućnost Kosova (AAK) osam.
Od preostalih 20 mesta u Skupštini od ukupno 120, deset je zagarantovano za srpsku zajednicu, a deset za druge manjinske zajednice.
Pitanje predsednika, dva do tri scenarija za novu vladu
Analitičari smatraju da se konačni izborni rezultat može minimalno promeniti, nakon prebrojavanja glasova van Kosova i onih uslovnih.
Međutim, na osnovu trenutnih rezultata, oni kažu da postoje tri scenarija za formiranje nove vlade.
Prvi scenario podrazumeva vladu koju bi formiralo Samoopredeljenje sa nesrpskim zajednicama, jednim predstavnikom srpske zajednice i eventualno jednim poslanikom iz tri dosadašnje opozicione stranke.
Drugi scenario za formiranje nove vlade i stvaranje parlamentarne većine je koalicija Samoopredeljenja sa jednom od trenutnih opozicionih stranaka, Demokratskom partijom Kosova ili Demokratskom ligom Kosova, kao i sa nesrpskim zajednicama.
Treći scenario je, pak, koalicija između tri političke stranke PDK, LDK, AAK i nesrpskih zajednica.
Demuš Šaša (Demush Shasha) iz Kosovskog instituta za evropsku politiku, kaže da se, u slučaju da Samoopredeljenje uspe da formira novu vladu sa nesrpskim manjinama, pitanje mesta predsednika Kosova neće naći na stolu "političkog cenkanja".
Međutim, u druga dva scenarija to se, prema njegovim rečima, ne može izbeći.
"U ova dva preostala scenarija, Samoopredeljenje biće zajedno sa još jednom albanskom strankom, ili celom opozicijom zajedno. Tada će, dakle, i mesto predsednika biti uključeno u rasprave. Jednostavno, jer će biti više uključenih aktera i svaki od njih će, s pravom, tražiti svoj deo kolača", kaže Šaša za Radio Slobodna Evropa.
Ipak, on naglašava da mesto predsednika Kosova neće biti primarni interes političkih subjekata u kalkulacijama za uključivanje u formiranje nove vlade, već više deo ispunjavanja eventualnog dogovora.
"Njihov primarni interes biće izvršna vlast. Čini mi se da će pitanje predsednika više biti tretirano kao sekundarno", ocenjuje Šaša.
Izbor predsednika kao 'poluga' za nove izbore?
Beljgzim Kamberi (Belgzim) iz Instituta za socijalnu politiku "Musine Kokolari" u Prištini ovu situaciju vidi drugačije.
Kako ističe, samo "velika koalicija" može da dovede do toga da se pitanje budućeg predsednika zemlje uključi u politički dogovor.
Skupština Kosova mora da glasa o izboru predsednika s dve trećine glasova od ukupno 120 poslanika. Ukoliko kandidat za šefa države ne dobije ove glasove u prva dva kruga, u trećem krugu biva izabran glasovima polovine poslanika.
Ako Skupština ni u trećem krugu ne uspe da izglasa predsednika, ona se raspušta i raspisuju se novi izbori, koji moraju biti održani u roku od 45 dana.
Kamberi naglašava da, u slučaju da novu vladu formira Samopredeljenje sa nesrpskim manjinama ili trenutno opozicione stranke sa nesrpskim manjinama, glasovi neophodni za izbor predsednika su neizvesni.
Neslaganje jednog ili dva poslanika vlade u tom slučaju, prema njegovim rečima, dovelo bi do neuspeha izbora u trećem krugu glasanja.
On ocenjuje da je malo verovatno da će pitanje mesta predsednika postati deo bilo kakvog dogovora za bilo koju koalicije nakon izbora, osim ako se ne postigne neka "velika koalicija".
"Pitanje predsednika, u ovoj situaciji, može rešiti samo velika koalicija za Vladu. Kada kažem 'velika koalicija', mislim na Samopredeljenje sa PDK-om ili Samopredeljenje sa LDK-om. Ovo mi trenutno izgleda kao najmanje moguća opcija, osim ako ne bude nekog velikog međunarodnog pritiska, u ovom slučaju od američke administracije", kaže Kamberi za Radio Slobodna Evropa.
Pokret Samopredeljenje je u poslednje četiri godine vladao sa nesrpskim manjinama.
Nakon izbora 9. februara, Samopredeljenje, PDK i AAK su naveli da isključuju mogućnost zajedničke koalicije. LDK je pre izbora odbacio mogućnost koalicije sa Samoopredeljenjem.
Kamberi smatra da su svi politički subjekti nezadovoljni rezultatima postignutim na izborima 9. februara, jer, kako ističe, ni kandidat za premijera iz Samoopredeljenja, ni iz opozicije ne bi mogli da formiraju stabilnu vladu.
Kako navodi, "cenkanje" za mesto predsednika više bi predstavljao prepreku nego alat za formiranje nove vlade.
Štaviše, kaže, političke stranke će pitanje izbora predsednika ostaviti za kasnije, kao polugu za moguće političke poteze nakon godinu dana.
"Čini mi se da smo više u situaciji u kojoj će stranke praviti svoje kalkulacije za kratkoročni izborni politički mandat, jednogodišnji, dok ne dođemo do situacije za izbor predsednika i tek onda će da kalkulišu šta im najviše odgovara. Dakle, da li da vode zemlju u nove izbore ili da Kosovu osiguraju novog predsednika ili novu predsednicu", kaže Kamberi.
Prema Ustavu Kosova, predsednik zemlje ima petogodišnji mandat. Ta funkcija je uglavnom ceremonijalna, ali igra vodeću ulogu u spoljnoj politici i kao vrhovni komandant Oružanih snaga.
Aktuelna predsednica Kosova Vjosa Osmani stupila je na dužnost 4. aprila 2021. godine, nakon vanrednih parlamentarnih izbora održanih 14. februara te godine.
Sa svojom strankom Guxo (Usudi se), koja je bila na zajedničkoj listi sa Samoopredeljenjem, Osmani je pokupila najviše glasova - više od300.000.
Nju je Skupština Kosova izabrala za predsednicu u trećem krugu glasanja, nakon što je dobila 71 glas od 82 poslanika koji su bili na sednici njenog izbora.