Dostupni linkovi

Iz odluke o eksproprijaciji na severu Kosova izuzete pojedine privatne parcele


Pogled na selo Mekiniće na severu Kosova, gde su neke parcele izuzete od eksproprijacije, fotografija iz 2023. godine
Pogled na selo Mekiniće na severu Kosova, gde su neke parcele izuzete od eksproprijacije, fotografija iz 2023. godine

Iz konačne odluke Vlade Kosova o eksproprijaciji zemljišta u Leposaviću i Zubinom Potoku, opštinama sa srpskom većinom na severu Kosova, izuzete su privatne parcele ali samo za pojedince koji su dobili ovaj slučaj na sudu.

To je za Radio Slobodna Evropa (RSE) potvrdio Nebojša Vlajić, jedan od advokata koji je nezadovoljne meštane predstavljao pred kosovskim pravosuđem.

Vlada Kosova je januara 2023. pokrenula proces eksproprijacije u opštini Leposavić i Zubin Potok, kada je jedan deo zemlje proglasila "nepokretnom imovinom od posebnog javnog interesa, koja je potrebna za realizaciju infrastrukturnih projekata od javnog interesa". Ukupna površina planirane eksproprijacije tada je iznosila oko 104 hektara u Leposaviću i 33 hektara u Zubinom Potoku, na osnovu vladine preliminarne odluke.

Međutim, u konačnoj odluci Vlade Kosova od 30. maja stoji da će u Leposaviću predmet eksproprijacije biti 96 hektara, što je za osam hektara manje.

Jedan od placeva izuzet od eksproprijacije u selu Mekiniće na severu Kosova, maj 2023.
Jedan od placeva izuzet od eksproprijacije u selu Mekiniće na severu Kosova, maj 2023.

Portparol Vlade Kosova Prparim Krueziu (Perparim Kryeziu), izjavio je za RSE da je poslednja odluka Vlade Kosova o eksproprijaciji zemljišta u Leposaviću i Zubinom Potoku od 30. maja doneta u skladu sa pravosnažnim presudama kosovskih sudova koji su zatražili izuzimanje više parcela iz eksproprijacije, ne navodeći zašto.

"Sud je bio jasan kada je presudio da većina podnosilaca zahteva nema legitimitet da pokrene sudske postupke jer nisu mogli da svedoče o vlasništvu nad zemljištem koje je predmet eksproprijacije. U svetlu ovoga, Vlada je postupila na osnovu sudskih odluka i zakona na snazi", navodi se u odgovoru.

Osnovni sud u Prištini odbio je većinu tužbi pripadnika srpske zajednice, koji su tužili Vladu Kosova i tražili da "dokaže da ne postoji javni interes". Ipak, u pojedinim slučajevima sud je odluku Vlade Kosova vratio na ponovno odlučivanje, među kojima i slučaj eksproprijacije porodice Jovanović iz Leposavića.

Upravo, zemljište od 8 hektara izuzeto je iz konačne odluke Vlade Kosova oko eksproprijacije na severu.

Advokat Vlajić kaže da je ta konačna odluka "validiranje prethodnog procesa koji je bio duboko nezakonit".

"Sada su one odluke koje su imale naziv preliminarne proglašene konačnim, osim što su izuzete te parcele koje predstavljaju manji deo eksproprijacije", navodi Vlajić.

Mašan Jovanović iz sela Mekiniće u opštini Leposavić, koji je uspeo da sačuva osam hektara zemljišta, koja je ranije takođe bila predmet eksproprijacije, za RSE kaže da je "pravda pobedila" i da je srećan što mu šuma, koja se nalazi iza njegove porodične kuće, nije oduzeta.

Mašan i njegov brat Radomir dodaju da ih nikada nije zanimala novčana naknada, te da su samo hteli da "odbrane" svoje.

Mašan Jovanović ispred svoje kuće u selu Mekiniće, 2023. godina
Mašan Jovanović ispred svoje kuće u selu Mekiniće, 2023. godina

A oni koji na sudu nisu uspeli da ospore eksproprijaciju svojih imanja, sada mogu da se žale samo na naknadu koju će dobiti.

"Oni ne mogu više dokazivati da je eksproprijacija neporebna ili da javni interes ne postoji", rekao je Vlajić za RSE.

Mašan Jovanović ukazuje i da je celi proces eksproprijacije od strane kosovskih vlasti bio netransparentan, da meštani nisu dobijali nikakve informacije o procesu.

"Iz medija smo sada opet saznali da je doneta konačna odluka", poručuje on.

Kako je tekao proces eksproprijacije?

Vlada Kosova je proces eksproprijacije u opštini Leposavić i Zubin Potok započela sredinom januara 2023., kada je jedan deo zemlje proglasila "nepokretnom imovinom od posebnog javnog interesa, koja je potrebna za realizaciju infrastrukturnih projekata od javnog interesa".

Građani su tada protestvovali a pojedinci su se obratili i kosovskim sudovima. Oni su se žalili da proces nije protekao transparentno, da se javne debate nisu pravovremeno održale i da nisu hteli da odustanu od svog imanja. Iako Vlada nikada nije rekla koje će infrastrukturne projekata graditi na tom zemljištu, građani veruju da se to radi zbog izgradnje policijskih stanica i baza.

U međuvremenu, Osnovni sud u Prištini je početkom ove godine, odluku o eksproprijaciji zemljišta na severu vratio Vladi Kosova na ponovno razmatranje jer proces nije bio u potpunosti u skladu sa zakonima.

Tada je premijer Kurti rekao da neće odustati od eksproprijacije, već da će savetnici iz nadležnih ministarstava biti zaduženi da donesu novi predlog.

Sada na konačnu odluku, kako piše u odluci Vlade Kosova koja je objavljena i u službenom glasniku, kosovskim sudovima se može žaliti svako lice čija je zemlja predmet eksproprijacije, ali samo kada je reč o iznosu naknade.

Advokat Vlajić međutim podvlači da se meštani nikada nisu bunili zbog naknade već zato što im se zemljište oduzima.

"U odluci samoj stoji i da je odluka o naknadi sastavni deo ove konačne odluke a nigde je nema, niko ne zna kolika je naknada", ukazuje Vlajić.

U vladinoj odluci, stoji tabela sa informacijama o vlasnicima i površini zemlje koja je predmet eksproprijacije ali ne i kolika naknada će im biti isplaćena.

Javni interes i izgradnja policijskih baza?

Vlada Kosova se od početka procesa eksproprijacije u svojim odlukama poziva na "izgradnju infrastrukturnih objekata od javnog interesa". Ista formulacija stoji i u konačnoj odluci.

Radio Slobodna Evropa se u proteklih godinu dana, uključujući i 3. juna, nekoliko puta obratio Vladi Kosova sa upitom o kojim infrastrukturnim projektima od javnog značaja je reč, ali je odgovor izostao.

Advokati koji građane sa severa zastupaju pred kosovskim sudovima su u javnost izneli informaciju da Vlada na privatnim imanjima planira da gradi policijske baze ili stanice, te da je nekoliko takvih već izgrađeno iako proces eksproprijacije nije bio završen.

Iz Policije Kosova i Ministarstva unutrašnjih poslova nisu odgovorili na upit da li su baze izgrađene.

Ipak, iz Policije su ranije za RSE potvrdili da se na eksproprisanom prostoru u selu Dren planira izgradnja policijske stanice.

Radovi u selu Dren na pripremi za gradnju policijske stanice, 2023. godina
Radovi u selu Dren na pripremi za gradnju policijske stanice, 2023. godina

Može li Vlada da gradi policijske baze?

U Zakonu o eksproprijaciji se navodi da Vlada Kosova može da izvrši eksproprijaciju pod određenim uslovima, ali da u tim slučajevima opština, na čijoj se teritoriji vrši eksproprijacija, ima prava da ospori pred sudom zakonitost eksproprijacije i/ili visinu naknade.

Takođe se navodi da se eksproprijacija nepokretne imovine može izvršiti samo ukoliko imovina nije birana radi sprovođenja nekog diskriminatornog cilja.

Advokat Fljorin Ljata (Florin Lata) je za RSE ranije objasnio da na osnovu ovog zakona Vlada Kosova može da izvrši eksproprijaciju u "legitimne javne svrhe", što može biti i "izgradnja ili proširenje zgrade ili objekta koji će koristiti centralni javni organ za vršenje svoje javne funkcije".

Dodao je da se izgradnja objekata, odnosno policijskih stanica, smatra neophodnom u vršenju javne funkcije Vlade, te da ima pravo da izvrši eksproprijaciju imovine za tu namenu.

Na eksproprijaciju zemljišta na severu Kosova ranije je reagovala Evropska unija, misija OEBS-a na Kosovu, te Sjedinjene države – uz poziv Vladi da se "striktno pridržava zakona".

Iz Evropske unije su izrazili zabrinuti zbog "osnivanja baza Kosovske policije na zemljištu u privatnom i društvenom vlasništvu – u nekim slučajevima pre pokretanja postupka eksproprijacije".

Parcela u vlasništvu Mašana Jovanovića, maj 2023. godine
Parcela u vlasništvu Mašana Jovanovića, maj 2023. godine

Eksproprijacija na severu i Savet Evrope

Pitanje eksporprijacije se našlo i u izveštaju izvestiteljke Parlamentarne skupštine Saveta Evrope za Kosovo Dore Bakojanis (Bakoyannis), koje se opisuje kao važno za vladavinu prava i koje takođe ima "široke političke posledice".

Dodaje se da u odlukama Vlade Kosova nije identifikovan javni interes eksproprijacije ovog zemljišta, kako je predviđeno članom 44. Ustava Kosova i Ahtisarijevim planom.

Ovakav način postupanja nije u skladu sa vladavinom prava i dodatno podriva poverenje između srpske zajednice i kosovskih institucija.
- navodi se u izveštaju Dore Bakojanis.

"Ovakav način postupanja nije u skladu sa vladavinom prava i dodatno podriva poverenje između srpske zajednice i kosovskih institucija. Vlasti treba da se uzdrže od bilo kakvih eksproprijacija koje nisu u potpunosti u skladu sa Ustavom Kosova i pravnim sistemom, a da istovremeno ulože veće napore da razlozi eksproprijacije saopšte direktno pogođenim stranama, kao i široj javnosti", navodi se u izveštaju.

Vlada Kosova je pokrenula proces eksproprijacije nakon izlaska Srba iz kosovskih institucija novembra 2022. Od tada na severu traju tenzije, što zbog pojedinih odluka Vlade Kosova, što zbog protesta lokalnog stanovništva. Srpski gradonačelnici na severu zamenjeni su albanskim nakon što je lokalno stanovništvo bojkotovalo kosovske izbore.

Isto se desilo i u drugim institucijama, kao što je Policija Kosova, gde su Srbi na severu zamenjeni pripadnicima iz ostalih zajednica, uglavnom albanske. Tenzije su kulminirale septembra 2023. Nakon oružanog napada grupe Srba na Policiju Kosova, koju je predvodio bivši potpredsednik Srpske Liste, Milan Radoičić.

XS
SM
MD
LG