Dostupni linkovi

Kosovo i Srbija bez saradnje u istrazi napada u Banjskoj


Pripadnik Policije Kosova u mestu Banjska, 27. septembar 2023.
Pripadnik Policije Kosova u mestu Banjska, 27. septembar 2023.

Specijalno tužilaštvo Kosova pokrenulo je istragu o oružanom napadu na policiju u selu Banjska na severu Kosova 24. septembra.

Iz ove institucije za Radio Slobodna Evropa (RSE) kažu da nastavljaju da rade na prikupljanju informacija i svedočenja u vezi sa napadom.

Paralelnu istragu vodi i Srbija, a četiri dana nakon što je javno priznao odgovornost za napad, Milan Radoičić je, prema dostupnim informacijama, na slobodi u Srbiji.

On je 30. septembra dao izjavu "u svojstvu građanina", a iz policije i tužilaštva nisu odgovorili na pitanja RSE da li će ga i za koje krivično delo teretiti Srbija, koja ne priznaje nezavisnost Kosova, niti institucije te države.

"To potencijalno mogu da budu elementi terorizma, organizovanog kriminala, trgovine oružjem, pa bilo da Srbija tretira Kosovo kao deo svoje teritorije", rekao je Bojan Elek iz nevladinog Beogradskog centra za bezbednosnu politiku.

Dosadašnji potpredsednik Srpske liste, najveće srpske stranke na Kosovu koju podržava Beograd, u otvorenom pismu javnosti 29. septembra je saopštio da podnosi ostavku i priznao da je "lično" organizovao oružanu pobunu na severu Kosova.

U napadu u selu Banjska ubijen je policajac Afrim Bunjaku, a nekoliko njih povređeno.

U sukobu sa policijom poginula su trojica napadača, a u okolini Banjske je pronađen arsenal oružja.

Portparol Evropske unije Peter Stano izjavio je 2. oktobra da policija Kosova ima mandat za istragu i da Brisel očekuje "punu i bezuslovnu" saradnju Srbije.

Da li će Radoičić biti izučen Kosovu?

Vlasti na Kosovu zatražile su da osumnjičeni za napad u Banjskoj koji su pobegli, budu iz Srbije izručeni na Kosovo.

U Prištini kažu da je za izručenje potrebna međunarodna pomoć.

Ministarka pravde Albulena Hadžiju (Haxhiu) rekla je za RSE da nadležno tužilaštvo, koje se bavi slučajem napada u Banjskoj za sada nije podnelo zahtev za izručenje Milana Radoičića i drugih.

"Onog trenutka kada budemo imali zahteve za međunarodna pitanja ili za bilo kakvu drugu saradnju, naravno da ćemo se bez odlaganja obratiti nadležnim institucijama, u ovom slučaju Srbiji", rekla je Hadžiju.

Prema njenim rečima, Srbija je do sada odbijala bilo kakvu saradnju sa Kosovom.

Iz tog razloga je, dodaje Hadžiju, neophodna pomoć međunarodnih partnera.

Svečlja: U incident u Banjskoj umešano preko 80 ljudi
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:14:28 0:00

Ministarstvo pravde Srbije nije odgovorilo na pitanje RSE kako će odgovoriti na zahtev Kosova za izručenjem osumnjičenih.

Hajredin Kuči (Kuçi), profesor Univerziteta u Prištini i bivši ministar pravde, kaže za RSE da je za saradnju sa Srbijom oko izručenja prva prepreka politička nesaradnja.

Kuči kao drugu prepreku navodi nedostatak međunarodne pravne saradnje za sporazum između Kosova i Srbije. Međutim, kako navodi, postoje i drugi pravni putevi za ekstradiciju.

"To bi bila volja međunarodne zajednice i pritisak na Srbiju da se takav zahtev procesuira preko EULEX-a na Kosovu, koji ima mandat da nadgleda istrage. U određenim slučajevima i sa državama koje ne priznaju Kosovo, delovao je i UNMIK", rekao je Kuči.

On je dodao da pravni put postoji ako postoji politička volja.

"Ali mislim da je politička volja bila ta koja je stvorila nerede i kriminalne akcije na Kosovu", dodao je on.

Kosovo je sa više država potpisalo sporazume o saradnji za ekstradiciju osuđenih lica ili u slučajevima razmene dokaza ili zatvorenika.

Nijedan od ovih sporazuma sa Srbijom nije potpisan.

"Sasvim sam siguran da bi mogle da se utvrde sve okolnosti kada bi institucije (Srbije i Kosova) makar razmenjivale informacije, ako ne i blisko sarađivale", kaže Bojan Elek iz Beogradskog centra za bezbednosnu politiku.

Za saradnju dve države zadužena je misija Evropske unije za vladavinu prava na Kosovu (EULEX).

Na njihovoj web stranici navodi se da "EULEX podržava Policiju Kosova na polju međunarodne policijske saradnje, olakšavajući razmenu informacija između Policije Kosova i Interpola, Europola ili Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije".

Zašto Srbija ne hapsi Radoičića?

Nije poznato gde se Radoičić trenutno nalazi, ali je predsednik Srbije Aleksandar Vučić nakon napada izjavio da je on na "teritoriji centralne Srbije" i da će se odazvati pozivu nadležnih za saslušanje.

Poziv je stigao 30. septembra kada je Radoičić u svojstvu građanina dao izjavu policiji o okolnostima "tragičnog događaja u mestu Banjska".

Radoičićev advokat Goran Petronijević izjavio je 29. septembra da nema informacija da se protiv njegovog klijenta vodi postupak u Srbiji.

Na pitanja RSE da li će Radoičić biti uhapšen iz MUP-a nisu odgovorili.

"Apsolutno je čudno iz ugla pravne države da se osoba koja je javno priznala da je organizovala i naoružala jednu grupu poziva u svojstvu građanina i da nije uhapšen", navodi Bojan Elek iz Beogradskog centra za bezbednosnu politiku.

Kako Kosovo i Srbija karakterišu napad?

Kosovo je napad na policiju označilo kao teroritstički akt i za njega optužilo Srbiju.

Ministar unutrašnjih poslova Kosova Dželjaj Svečlja (Xhelal Svecla) poručio je da je njegova zemlja prikupila dokaze koji ukazuju da je Srbija pokušala da anektira sever Kosova i da su se napadači dugo pripremali u bazama Vojske Srbije.

S druge strane, načelnik Generalštaba Vojske Srbije Milan Mojsilović demantovao je ove optužbe kosovskih vlasti.

Iako je naveo da ne zna šta je bila namera oružane grupe, predsednik Srbije Aleksdandar Vučić je u danu napada izjavio su se "pobunili Srbi sa Kosova ne želeći da više trpe teror" premijera Kosova Aljbina Kurtija (Albin).

Vučić je rekao i da za njega napadači "nikada neće biti teroristi".

Da li će Beograd reagovati na upozorenja?

Portparol Evropske unije Peter Stano ponovio je 2. oktobra spremnost Brisela da uvede moguće mere protiv Srbije, u slučaju da se potvrdi povezanost za napadima na severu Kosova.

"Sve zapadne zemlje su rekle da je u pitanju legitimna policijska akcija protiv terorističkih jedinica. Na kraju godine će biti i samit EU, i sada je sasvim izvesno da Beograd neće napredovati u pregovorima (o članstvu)", ocenio je Bojan Elek iz Beogradskog centra za bezbednosnu politiku.

Nekoliko dana nakon napada, Srbija je demantovala da pomera vojsku blizu granice sa Kosovom, nakon što su je Sjedinjene Države, Evropska unija i kosovske vlasti pozvale da povuče trupe.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG