Ni nova presuda Ustavnog suda Kosova, ni nekoliko nedelja pauze od nastavka konstitutivne sednice, izgleda da nisu poslužili poslanicima Skupštine Kosova da razmisle o deblokadi institucionalne krize.
Iako je Pokret Samoopredeljenje 20. avgusta, pored Aljbuljene Hadžiu (Albulena Haxhiu), predložio i Donika Grvala (Gervalla) za predsednicu Skupštine, ishod je bio isti: nijedna nije obezbedila potrebnih 61 glas.
Ostale stranke opet nisu promenile stav. Svaka ima svoje razloge, ne uzimajući u obzir odgovornost koju su im građani poverili za formiranje institucija i njihovo predstavljanje.
Ustavni sud je utvrdio da su poslanici obavezni da učestvuju u konstitutivnoj sednici, da pobednička stranka na izborima ne može predložiti jednog kandidata više od tri puta, kao i da se proces mora završiti u roku od 30 dana – u ovom slučaju do 17. septembra, u ponoć.
U presudi je sud ocenio da je konstituisanje u službi ispunjavanja ustavne obaveze i podsetio na Član 74. Ustava, koji određuje da poslanici "vrše svoju funkciju u najboljem interesu Republike Kosovo".
Pozicije stranaka
Demokratska partija Kosova (PDK) i Alijansa za budućnost Kosova (AAK) insistiraju na tome da neće glasati za kandidate Pokreta Samoopredeljenje (LVV) koji su bili deo prethodne vlade.
Demokratski savez Kosova (LDK) ostaje dosledan svom stavu da neće dati glas nijednom kandidatu LVV-a, sve dok ne postoji dogovor o vladi jedinstva.
Socijaldemokratska inicijativa navodi da će se uzdržati od glasanja dok se ne postigne politički dogovor.
Agon Malići (Maliqi), poznavalac političkih prilika, smatra da se bivša opozicija ponaša korektno, i optužuje LVV za namerno odugovlačenje, "kako bi sprečila konstituisanje Skupštine i početak zakonskih rokova za formiranje vlade".
Neki drugi, pak, tvrde da blokada odgovara i suparnicima LVV-a, jer čak i ako bi se sve četiri partije – PDK, LDK, AAK i Nisma – ujedinile, imale bi ukupno 52 glasa, što nije dovoljno za formiranje eventualne vlade.
Da li su stavovi stranaka iskreni?
Eugen Cakoli (Cakolli) iz Demokratskog instituta Kosova ne misli tako.
"Pre svega, ograničavanje kandidata samo na one koji nisu imali ili nemaju ministarske pozicije postavlja pitanje – da li bi svih preostalih 35 poslanika Pokreta Samoopredeljenje bili prihvatljivi, uključujući i samog gospodina [Avnija] Deharija, za kojeg je utvrđeno da je prekršio Ustav?", ističe on.
Podseća na obavezu koju je odredio Ustavni sud, da svi poslanici treba da deluju u dobroj veri, iako smatra da poslanici LVV-a snose veću odgovornost jer imaju više glasova.
"Više nego što je reč o proceduralnim pitanjima i ispunjavanju ustavnih obaveza, ono što karakteriše trenutnu situaciju jeste potpuni nedostatak političke volje da se izađe iz ove krize. Sve stranke, izgleda, vode trku oko toga na koga će pasti krivica u slučaju konačnog neuspeha u konstituisanju Skupštine i eventualnog odlaska na nove izbore", reči su Cakolija.
Za LVV, izostanak podrške za kandidaturu Donike Grvala pokazuje da problem nije bio u imenu Aljbuljene Hadžiu, pa su druge stranke optužene za blokadu formiranja institucija.
Sama Hadžiu je izjavila da pravo da predloži predsednika Skupštine pripada isključivo LVV-u i da druge partije nemaju udela u tom procesu.
Međutim, Cakoli navodi da je Ustavni sud pitanje izbora predsednika Skupštine podigao na nivo ustavnog značaja, te da iz toga proizilazi potreba za političkim dogovorom.
"Na kraju dana, to je politička pozicija, i sve dok se ne radi o imenovanju već o izboru, ne može se pretpostaviti da LVV ima zagarantovano pravo da joj bude izabran bilo koji kandidat, samo zato što ima pravo da ga predloži", ističe.
On veruje i da je jedna presuda iz 2014. godine delimično kriva za nastalu situaciju: "U suštini, ona je nedemokratska jer pravo predlaganja ograničava samo na prvu partiju".
Da li su izbori rešenje?
I Cakoli, kao i mnogi drugi poznavaoci političkih prilika, veruje da će se trenutna kriza završiti raspisivanjem vanrednih parlamentarnih izbora – kao pravna posledica koju bi utvrdio Ustavni sud.
Oni aludiraju na mogući odgovor suda na već povučeni zahtev predsednice Vjose Osmani, u vezi sa time koje bi bile posledice ako se Skupština ne konstituiše u predviđenim rokovima.
Bez obzira na povlačenje zahteva, sud ima pravo da se i dalje pozabavi tim pitanjem.
Stručnjaci za ustavna pitanja smatraju da bi nepoštovanje roka od 30 dana, koji je postavio Ustavni sud, predstavljalo kršenje ustavnih normi.
Kancelarija Evropske unije na Kosovu i Ambasada Italije izjavili su za Radio Slobodna Evropa da pažljivo prate dešavanja u vezi sa ovim pitanjem, te su pozvale narodne poslanike da postupaju odgovorno i poštuju zakonske rokove.
Pripremio: Zvjezdan Živković