Šta bi se danas moglo dogoditi?
Na kraju dana, sudbina dva važna procesa mogla bi biti međusobno povezana.
Ako Skupština uspije izabrati predsjednika, aktuelni saziv nastavlja mandat, a izmjene Zakona o Specijalizovanim vijećima moći će nastaviti parlamentarnu proceduru.
Ako predsjednik ne bude izabran do isteka ustavnog roka, Skupština će biti raspuštena, a Kosovo će ući u novi izborni ciklus.
Zbog toga je 6. oktobar, praktično, posljednja prilika da ovaj saziv Skupštine u drugom čitanju usvoji prijedlog zakona o izmjenama Zakona o Specijalizovanim vijećima.
Citaku pozvala Kurtija da dođe u Skupštinu radi glasanja o zakonu
Potpredsjednica Skupštine Kosova iz redova Demokratske partije Kosova (PDK) Vlora Citaku pozvala je premijera i predsjednika Pokreta Samoopredjeljenje Albina Kurtija da dođe u Skupštinu i glasa za izmjene Zakona o Specijalizovanim vijećima.
"Albine, dođi u Skupštinu. Dođi da izglasamo zakon", napisala je Citaku na Facebooku.
Pozvala je Kurtija da ne podstiče tenzije te ga optužila da naređuje policiji da primjenjuje silu nad demonstrantima.
Citaku nije ponudila dokaze za tvrdnju da je Kurti naredio policiji da djeluje protiv demonstranata.
"Danas nam ne trebaju sukobi. Ne trebaju nam tenzije. Ne treba nam nasilje. Potrebna nam je odgovornost. Potreban nam je mir. Potrebna nam je politička hrabrost", poručila je.
Citaku je istakla da je Kurtijeva dužnost da bude u Skupštini, sasluša građane i glasa, povezujući usvajanje zakonskih izmjena s, kako je navela, zaštitom Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) i osoba koje su se borile u njenim redovima.
Haxhiu se obratila Ustavnom sudu Kosova zbog predsjedničkih ovlaštenja nakon isteka mandata
Vršiteljica dužnosti predsjednice Kosova Albulena Haxhiu obratila se Ustavnom sudu tražeći pojašnjenje ko može obavljati predsjednička ovlaštenja nakon isteka njenog šestomjesečnog mandata, ako Skupština ne uspije izabrati novog predsjednika.
To je potvrdio Kabinet predsjednice u pisanom odgovoru za Radio Slobodna Evropa 6. oktobra, na dan kada ističe rok za izbor novog predsjednika.
Prema navodima Kabineta, Haxhiu je zahtjev Ustavnom sudu podnijela 5. oktobra, pozivajući se na član 113, stav 3, podstav 1 Ustava.
"Zatražili smo da se utvrdi na koji način i ko obavlja neophodne predsjednička ovlaštenja nakon isteka šestomjesečnog perioda, dok novi predsjednik još nije izabran", saopštio je Kabinet predsjednice za Radio Slobodna Evropa.
Vela: Sporazum u posljednjem trenutku još moguć, ali izgledi za kompromis su mali
- By Valona Tela
Mogućnost postizanja sporazuma u posljednjem trenutku između Pokreta Samoopredjeljenje (LVV) i Demokratske partije Kosova (PDK) još postoji, ali je ograničena ako stranke ne promijene svoje sadašnje stavove, ocjenjuje Blerim Vela, vanjski istraživački saradnik Centra za sigurnost i održivost u Oslu.
U odgovoru za Radio Slobodna Evropa, na dan kada ističe rok za izbor predsjednika Kosova, Vela kaže da su događaji od prethodnog dana i dugogodišnje nepovjerenje među strankama dodatno otežali mogućnost kompromisa.
"Mogućnost postizanja sporazuma u posljednjem trenutku između LVV i PDK formalno i dalje postoji, ali nakon jučerašnjih događaja i hroničnog nepovjerenja među strankama, izgledi da se to dogodi su ograničeni ukoliko jedna ili obje strane ne odstupe od svojih sadašnjih pozicija", kaže Vela.
Prema njegovim riječima, situacija više nije samo pitanje ustavnih rokova i parlamentarnih procedura.
On je vidi i kao "test nedostajuće sposobnosti političkih elita da kompromis pretvore iz prisilnog ustupka u čin državničke odgovornosti".
Vela: Potrebna paralelna formula za predsjednika i Specijalni sud
Glavni spor između LVV i PDK odnosi se na dva procesa koja još nisu završena: izbor predsjednika i konačno glasanje o izmjenama Zakona o Specijalizovanim vijećima.
Prijedlog zakona o Specijalnom sudu dobio je podršku poslanika u prvom čitanju 5. oktobra, ali nije izglasan u drugom čitanju.
PDK insistira da se zakonske izmjene usvoje prije nego što se nastavi procedura izbora predsjednika, dok LVV traži da se oba pitanja rješavaju istovremeno.
Vela kritikuje jučerašnje događaje, kada su protesti u znak podrške izmjenama zakona eskalirali u nasilje, a posebno pristup PDK.
Prema njegovom mišljenju, pokušaj te stranke da zadrži poslanike u Skupštini dok se ne izglasa drugo čitanje prijedloga zakona o Specijalnom sudu suprotan je stavovima koje je PDK zastupao tokom ranijih političkih kriza, kada je naglašavao slobodnu volju poslanika i protivio se pritiscima na njih.
On ocjenjuje da se rasprava o OVK pretvara u borbu za "simboličko i političko vlasništvo", dok se odbijanje kompromisa, prema njegovim riječima, koristi i za predizbornu mobilizaciju.
Ipak, Vela i dalje vidi izlaz iz situacije.
Prema njegovim riječima, sporazum bi zahtijevao da stranke danas pronađu formulu za paralelno djelovanje na oba fronta.
"Svaki mogući preokret danas morao bi proizaći iz svjesnog čina odgovornosti, u kojem stranke pronalaze formulu paralelnog djelovanja po pitanju pravne i institucionalne zaštite bivših čelnika OVK i izbora predsjednika", kaže Vela.
On upozorava da nastavak blokade ne bi naštetio samo jednoj političkoj stranci, već i "funkcionalnosti države i vjerodostojnosti kosovske demokratije".
Šta se dešava ako sporazum propadne?
Šesti oktobar je krajnji rok za izbor predsjednika. Ukoliko do isteka ustavnog roka predsjednik ne bude izabran, Skupština se raspušta, a Kosovo ide na prijevremene izbore.
Vela vjeruje da bi u takvom scenariju sukobi iz posljednjih dana i pitanje bivših čelnika OVK bili u središtu izborne kampanje.
"Ako izbor predsjednika ne uspije do večeras u ponoć, Kosovo će ući u dosad najviše zaoštrenu političku kampanju", kaže on.
Prema Velinim riječima, stranke bi mogle pokušati iskoristiti posljednja dešavanja za stvaranje dva suprotstavljena narativa: jednog o tome ko "brani OVK", a drugog o tome ko je učinio više ustupaka kako bi se izbjegao još jedan izborni proces.
Vela tu podjelu naziva "vještačkom političkom konstrukcijom" koja, prema njegovom mišljenju, ima za cilj mobilizaciju birača oko presude od 16. septembra protiv bivših čelnika OVK i rasprave o tome jesu li institucije Kosova učinile dovoljno za njih.
On očekuje da bi PDK, u slučaju izbora, nastojao mobilizovati birače pogođene presudom i dešavanjima vezanim za Specijalizovana vijeća.
S druge strane, smatra da bi LVV mogao tvrditi da je učinio ustupke opozicionim strankama kako bi izbjegao izbore te tražiti veću podršku za izlazak iz ciklusa političkih blokada.
Vela kaže da ne isključuje mogućnost da Vlada, prije eventualnih izbora, preduzme mjere pravne, institucionalne ili finansijske podrške odbrambenim timovima bivših čelnika OVK tokom žalbenog postupka.
Rizik od polarizovane kampanje
Pored koristi koje bi političke stranke mogle pokušati ostvariti na izborima, Vela upozorava i na dodatni rizik: sve veći umor birača.
Podsjeća na manju izlaznost na prijevremenim izborima u junu 2026. godine u odnosu na izbore održane u decembru 2025. i ističe da bi još jedna kampanja obilježena optužbama za "izdaju" i snažnom polarizacijom mogla dodatno demotivisati građane.
"Sve ove političke manevre mogle bi rezultirati produbljivanjem apatije i zamora građana", zaključuje Vela.