Dok Srpska lista, najveća partija kosovskih Srba koja ima podršku Beograda, poziva zemlje Kvinte da se uključe u pronalaženje kompromisnog rešenja za funkcionisanje preduzeća „Vodovod Ibar“, kosovske vlasti nastavljaju sa zatvaranjem institucija koje rade u sistemu Srbije.
Tako je 16. maja preuzet objekat u kome je radila Nacionalna služba za zapošljavanje u Severnoj Mitrovici, a u prethodnim danima prostorije sportske hale, gradskog muzeja, Instituta za kulturu, omladinu, sport i specijalizovane usluge, Kulturno-umetničkog društva “Kosovski Božur”.
Predsednik Srpske liste Zlatan Elek je na vanrednoj konferenciji za medije 14. maja rekao kako je ta stranka „uvek za kompromisno rešenje” koje treba tražiti kroz razgovor i dijalog.
„Na žalost, nemamo sa kim da vodimo razgovore, dijalog ne postoji sa vlastima u Prištini zato što ga oni odbijaju”, rekao je Elek.
Ovo je prvi put da Srpska lista zatraži kompromis oko gašenja srpskih institucija koje kosovske vlasti smatraju paralelnim i ilegalnim, te sa njihovim zatvaranjem počelo početkom 2024.
Iz Vlade Kosova, međutim, nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) da li je u ovom trenutku moguć razgovor oko pronalaženja rešenja za dalje funkcionisanje institucija koje finansira Beograd.
Šta je kompromisno rešenje?
Delegacija Srpske liste je 15. maja, na sastanku sa predstavnicima ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Prištini, izrazila zabrinutost zbog novog talasa zatvaranja srpskih institucija od strane kosovskih vlasti.
Kako je saopšteno iz ove stranke, predstavnici Srpske liste su “izneli konkretne predloge za prevazilaženje nastale situacije”, koji, između ostalog, predviđaju hitno omogućavanje povratka svih zaposlenih na svoja radna mesta u srpskoj kompaniji “Vodovod Ibar”.
RSE se obratio ovoj stranci sa upitom o kakvim kompromisnim rešenjima se radi, te da li se ta rešenja odnose i na druge zatvorene institucije Srbije, ali odgovor nije stigao.
U međuvremenu se sa ambasadorima zemalja Kvinte u Beogradu sastao i direktor Kancelarije za Kosovo u Vladi Srbije, Petar Petković, koji je ocenio da “prioritetna tema u dijalogu sa Prištinom treba da bude deeskalacija i da o tome treba prvo da se razgovara”.
Pozvao je Evropsku uniju i zemlje Kvinte (Velika Britanija, Nemačka, Francuska, SAD i Italija) da se maksimalno angažuju „kako bi bilo zaustavljeno nasilјe Alјbina Kurtija prema Srbima i srpskim institucijama”.
'Zakasneli poziv za kompromisno rešenje'
Politikolog iz Prištine, Dritero Arifi, u izjavi za RSE ocenjuje da je poziv Srpske liste da se pronađe kompromisno rešenje, zakasneo i da je ova stranka o tome trebala da razmišlja pre nego je inicirala izlazak iz kosovskih institucija 2022. godine.
Dodaje da je Srpska lista izgubila kredibilitet nakon bojkota lokalnih izbora na severu Kosova 2023. i 2024. godine, te da se realnost na terenu promenila.
“Ovo pitanje (zatvaranje institucija Srbije) je više vezano za dijalog Kosova i Srbije i sprovođenje Briselskog sporazuma. Ali na kraju krajeva, bez konačnog sporazuma i međusobnog priznanja neće biti realno pričati o dijalogu u tom smislu”, smatra Arifi.
S druge strane, politikolog iz Beograda, Ognjen Gogić, smatra da kosovskoj strani nije u interesu da se prekinu usluge koje pružaju komunalna preduzeća, te veruje da će se za njihovo dalje funkcionisanje naći rešenje.
Ipak, prema njegovoj oceni, to neće biti moguće sa drugim srpskim institucijama koje postoje i u kosovskom sistemu kao što je slučaj sa lokalnim samoupravama, Centrima za socijalni rad i slično.
„Radi se o tome da li su te institucije potrebne Kosovu. Za one koje su potrebne neminovno je da se nađe rešenje”, smatra Gogić.
Srpsko Javno komunalno preduzeću u Štrpcu – opštini sa srpskom većinom na jugu Kosova – počelo je ponovo sa radom u kosovskom sistemu nakon što je zatvoreno početkom maja.
Protesti lokalnog stanovništva i osude međunarodne zajednice
Članovi sportskih klubova koji su koristili prostorije zatvorene Sportske hale protestvovali su u petak u Severnoj tražeći da im se one vrate kako bi nastavili sa svojim aktivnostima. Na protestnom skupu su bili i pojedini članovi Srpske liste.
Mladi, koji su uglavnom bili u pratnji svojih roditelja, naveli su kako im se „uskraćuje pravo na bavljenje sportom i aktivnosti”.
Međutim, iz opštine Severna Mitrovica je saopšteno da je sportska sala u funkciji, te da oni koji žele da je koriste moraju se obratiti odgovornim licima za zakazivanje termina.
Ipak, reagovala je Evropska unija 16. maja uz ocenu da ove akcije kosovskih vlasti rizikuju podizanje tenzija na terenu, te dodala da negativno utiču na svakodnevni život lokalnih zajednica i međunarodni ugled Kosova.
Takođe, EU je pozvala Kosovo i Srbiju na sprovođenje Sporazuma o putu ka normalizaciji odnosa, koji su strane prihvatile 2023., te da bez odlaganja i preduslova implementiraju sve postignute sporazume.
„To uključuje uspostavljanje Zajednice opština sa srpskom većinom. Normalizacija odnosa je suštinski uslov na evropskom putu za obe strane”, saopšteno je.
Ova Zajednica je dogovorena u okviru dijaloga i trebala je da reguliše, pored ostalog, funkcionisanje srpskih institucija, primanja i finansiranja iz budžeta Srbije.
I ambasador Francuske na Kosovu, Olivije Gero, ponovio je 15. maja da se se pitanje ukidanja institucija Srbije za Kosovo treba rešavati u okviru dijaloga o normalizaciji odnosa, što Priština odbija uz obrazloženje da se samo uspostavlja red, zakon i vladavina prava.
Beograd pak odbija da ugasi svoje institucije za Kosovo, već je neke od njih samo izmestio u pograničnim gradovima na teritoriji Srbije, te nastavio da isplaćuje mesečne zarade zaposlenima.
Organizacija za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS) na Kosovu takođe je reagovala navodeći da gašenje srpskih institucija bez institucionalne tranzicije, bez održivih alternativa i uključivanja lokalne zajednice, „ozbiljno ugrožava pristup nevećinskih zajednica osnovnim uslugama“.