Gubitak vlasti Srpske napredne stranke Aleksandra Vučića u Srbiji mogao bi promijeniti način na koji Beograd utiče na političko predstavljanje Srba na Kosovu. Ta promjena bi, ujedno, mogla dati Prištini prostor da započne dijalog s tom zajednicom.
Više od jedne decenije, Srpska lista, najveća stranka kosovskih Srba, dominirala je političkim predstavljanjem te zajednice uz podršku vlasti u Beogradu.
Tokom posljednje četiri godine, Vlada Albina Kurtija (Aljbin) sarađivala je samo s jednom partijom kosovskih Srba, strankom Za slobodu, pravdu i opstanak, koju predvodi Nenad Rašić, aktuelni ministar za zajednice i povratak.
Otkako je Pokret Samoopredjeljenje prvi put došao na vlast 2019. godine, Kurti je govorio da namjerava razvijati unutrašnji dijalog sa Srbima na Kosovu.
Godine 2022. Kabinet premijera saopštio je da se dijalog s lokalnim Srbima odvija, ali da se detalji ne objavljuju kako bi se izbjeglo izlaganje pripadnika srpske zajednice pritiscima i prijetnjama od strane, kako je navedeno, "ilegalnih struktura i grupa".
Međutim, od tada su odnosi između kosovskih vlasti i srpskih građana, posebno onih na sjeveru zemlje, bili praćeni ponovljenim tenzijama i rastom nepovjerenja prema institucijama.
Posmatrači političkih prilika smatraju da promjena vlasti u Srbiji predstavlja priliku koju institucije Kosova treba da iskoriste kako bi izgradile direktnije odnose sa srpskom zajednicom.
Šta je produbilo nepovjerenje prema institucijama Kosova?
Prema riječima analitičara Ilira Dede (Iljir), Kosovo je zakasnilo u uspostavljanju komunikacije i izgradnji povjerenja sa srpskim građanima, posebno sa onima u četiri opštine na sjeveru sa srpskom većinom.
On kritikuje način na koji je Priština tretirala odnose s tom zajednicom, posmatrajući ih uglavnom kroz prizmu sigurnosti.
"Ne može politika jedne države biti održiva ako cijelu jednu zajednicu posmatra kroz prizmu sigurnosti. To je besmisleno", kaže Deda za Radio Slobodna Evropa.
Protesti 2023. godine i napad u Banjskoj stavili su sigurnost u središte pažnje na sjeveru Kosova.
U takvoj atmosferi, Vlada Kosova preduzela je niz mjera za, kako su naveli, širenje suvereniteta na sjeveru, uključujući zatvaranje srpskih institucija i rušenje nelegalnih objekata.
Prema mišljenju analitičara, takav pristup Vlade Kosova i nedostatak transparentnosti povećali su nepovjerenje Srba prema kosovskim vlastima.
Srpski politolog Ognjen Gogić navodi nekoliko konkretnih slučajeva koji su, prema njegovom mišljenju, doprinijeli tom nepovjerenju.
Osim rušenja oko 11 vila i drugih objekata na obalama jezera Gazivode, u opštini Zubin Potok, u julu ove godine, on spominje i hapšenja Srba osumnjičenih za ratne zločine.
Rušenje kuća na obali jezera Gazivode
![Srbija je reagovala na rušenje, a Kancelarija za Kosovo u Vladi Srbije akciju je opisala kao "nezakonit i teroristički akt [vršioca dužnosti kosovskog premijera] Aljbina Kurtija".](https://gdb.rferl.org/3680e2c3-9ff4-465b-174e-08decad58b60_w1024_q10_s.jpg)
Prema njegovim riječima, ti slučajevi stvorili su kod srpskih građana utisak da institucije Kosova ne primjenjuju zakonske procedure kada donose odluke koje ih pogađaju. Kako bi se izgradilo povjerenje, on smatra da vlasti moraju poštovati te procedure i informisati zajednicu o svojim odlukama.
"Neophodno je da se (vlasti Kosova) u najvećoj mogućoj mjeri pridržavaju zakona, a zatim i da ljudima objasne, da im pruže više informacija o tome šta se preduzima i zašto", kaže Gogić za Radio Slobodna Evropa.
U tom kontekstu, Deda izdvaja pitanja obrazovanja i zdravstva.
Prošle godine, Albin Kurti najavio je da će tokom narednog mandata Vlada raditi na integraciji obrazovnih i zdravstvenih institucija koje funkcionišu po sistemu Srbije u sistem Kosova.
Kurti je obećao da će u tom procesu sarađivati sa srpskom zajednicom, predsjednicima opština i međunarodnom zajednicom.
Prema Dedi, Priština treba da izbjegava jednostrane poteze u vezi s legalizacijom institucija u ovim oblastima i da osigura kontinuitet usluga za srpsku zajednicu.
"Taj proces će biti dug i neće biti lak, ali mora garantovati neprekidno pružanje usluga koje srpska zajednica koristi u obrazovanju i zdravstvu", kaže Deda.
Prekid usluga nakon zatvaranja paralelnih institucija bio je jedna od glavnih briga Srba južno od Ibra s kojima je razgovarala Radio Slobodna Evropa.
Ipak, analitičari smatraju da kosovske vlasti imaju prostora da odgovore na njihove zabrinutosti.
Gogić navodi Zakon o strancima, prema kojem su stanovnici srpske nacionalnosti bez kosovskog državljanstva morali da pribave dozvolu boravka kako bi ostali u zemlji duže od 90 dana u okviru perioda od 180 dana.
Prema njegovim riječima, sporazum postignut u martu 2026. godine, nakon sastanka Kurtija sa izaslanikom Evropske unije Peterom Sorensenom, pomogao je u ublažavanju zabrinutosti predviđajući privremene boravišne dozvole i rok za civilnu registraciju.
"Dobra volja za poštovanje prava mora se pokazati djelima. To je najvažnije, jer se tako gradi povjerenje. Evo primjera sa Zakonom o strancima. O tome više niko ne govori, jer je to bio pozitivan primjer dobre volje", naglašava Gogić.
Ministar Nenad Rašić, s druge strane, kaže da je tokom njegovog učešća u Kurtijevoj vladi preduzeto nekoliko koraka u korist srpske zajednice, ali smatra da institucije mogu učiniti više. On navodi verifikaciju diploma i sporazume na lokalnom nivou.
"Imali smo nekoliko sporazuma na lokalnom nivou koji su konstruktivni za osnaživanje Srba. Ali, da budem iskren, još ne vidim snažnu odlučnost Vlade, u ovom slučaju Pokreta Samoopredjeljenje, da ta podrška ili otvaranje vrata budu na višem nivou, odnosno da budu veći nego što su bili do sada", kaže Rašić za Radio Slobodna Evropa.
Odakle bi Priština trebalo da počne?
Ministar Rašić smatra da izgradnja povjerenja sa ovom zajednicom zahtijeva poboljšanje svakodnevnih životnih uslova.
"Povjerenje se gradi ulaganjem u praktična socioekonomska pitanja, kako bi se pojedincima poboljšao i olakšao život, da imaju bolji pristup infrastrukturi, ekonomskim mogućnostima, socijalnim beneficijama i slično", kaže on.
Rašić spominje i Strategiju za zaštitu prava i interesa zajednica, koja kao jednu od četiri ključne tačke predviđa proporcionalnu zastupljenost nealbanskih zajednica u javnoj administraciji.
Prema njegovim riječima, to je konkretna prilika za integraciju i zapošljavanje.
"Smatram da tu postoji širok prostor za potencijalni angažman nealbanaca u administraciji i, posljedično, za zapošljavanje oko dvije do tri hiljade ljudi. To je veliki broj za zajednice i, ukoliko bi do tog zapošljavanja došlo, to bi bio najpraktičniji korak koji bi Vlada mogla preduzeti", kaže on.
I Milija Biševac, lider Srpskog narodnog pokreta, drugog političkog subjekta kosovskih Srba sa sjedištem u Zubinom Potoku, očekuje da će promjene u Srbiji uticati na odnose između kosovskih Srba i zvanične Prištine.
On smatra da su kosovski Srbi bili "žrtve političkog obračunavanja između Beograda i Prištine".
"Da su institucije korištene u te svrhe, a ne kao stvarni servis građana, govori činjenica da je Srpska lista pozvala ljude da napuste institucije, dok je Priština to iskoristila za stvaranje političkog vakuuma", kaže on za Radio Slobodna Evropa.
U novembru 2022. godine, na vrhuncu spora oko registarskih tablica, Srpska lista odlučila je da se povuče iz Vlade, Skupštine i četiri sjeverne opštine.
Nakon te odluke, ostavke su podnijeli i pripadnici srpske nacionalnosti u Policiji Kosova, kao i srpski zaposleni u pravosuđu i tužilaštvu na sjeveru.
Od tada se Srpska lista vratila u Skupštinu i, nakon lokalnih izbora 2025. godine, ponovo preuzela upravljanje u četiri sjeverne opštine.
Srpski policajci nisu se vratili na dužnost, dok je Sudski savjet odbacio zahtjev sudija koji su podnijeli ostavke da se vrate na posao.
Prema Biševcu, vlasti Kosova bi prije svega trebalo da se angažuju na vraćanju Srba u institucije reda i zakona, kao i u neke druge javne institucije iz kojih su se povukli.
"Postoje mladi, obrazovani ljudi. Može se stvoriti drugačiji dijalog, drugačija slika i ti mladi ljudi uključiti u institucije i donošenje odluka koje se tiču njih samih", kaže Biševac, dodajući da bi taj korak pomogao u izgradnji povjerenja između institucija i srpske zajednice.
Artan Muhaxhiri (Muhadžiri) smatra da je neophodno da Vlada Kosova pokaže da može biti pouzdan partner kosovskim Srbima.
Prema njegovim riječima, promjena vlasti u Srbiji mogla bi uticati na odnose Prištine s ovom zajednicom, koja je više od jedne decenije bila usko povezana s političkim sistemom Aleksandra Vučića.
"Ovo je povoljna prilika za povećanje njihovog dobrovoljnog integrisanja u institucionalni život, ali i za udaljavanje od revizionističke mitomanije i potpuni povratak realnosti", kaže Muhaxhiri za Radio Slobodna Evropa.
Prema njegovim riječima, taj proces zahtijeva uključivanje međunarodne zajednice u okviru dijaloga, kao i Beograda, koji on opisuje kao "njihov emocionalni i identitetski gravitacioni centar".
Smatra da će tok tog procesa zavisiti od načina na koji institucije Kosova budu komunicirale sa srpskom zajednicom.
"Kvalitet direktne komunikacije institucija sa Srbima usmjeravaće i tok unapređenja odnosa, ili će izazvati daljnje produbljivanje jaza", kaže Muhaxhiri.
Radio Slobodna Evropa pitao je Vladu Kosova da li će razvoj događaja u Srbiji biti iskorišten za novi pristup prema srpskoj zajednici, kao i koje korake planira za proširenje političke komunikacije, jačanje povjerenja i integraciju te zajednice, ali odgovor nije uslijedio.
Pored promjene vlasti u Srbiji, Edward P. Joseph, profesor na Univerzitetu Johns Hopkins, vidi novu priliku za Kosovo i u pobjedi demokrata na izborima za američki Kongres.
"Kurti ima rijetku priliku da preuzme inicijativu i predloži nove politike koje bi unaprijedile odnose kako sa kosovskim Srbima, tako i sa Srbijom. S druge strane, ako nastavi sa sadašnjim pristupom, Kosovo će se suočiti sa većim pritiscima i kritikama", kaže Joseph za RSE.
Promjene na političkoj sceni u Srbiji, međutim, otvorile su i pitanje da li bi mogle stvoriti prostor za pluralističkije političko predstavljanje Srba na Kosovu.
Može li se političko predstavljanje proširiti izvan Srpske liste?
Odnos Studentske liste prema Srpskoj listi ostaje nejasan zbog različitih izjava koje su njeni predstavnici davali.
Dana 28. oktobra, kandidat Vladan Kuzmanović rekao je za televiziju N1 da Srpska lista treba da radi u interesu kosovskih Srba, a ne u interesu Vučićeve stranke.
Dan kasnije, drugi kandidat, Jugoslav Gašić, izjavio je za Radio Kim da neće biti političke saradnje sa Srpskom listom.
Ipak, Rašić očekuje promjene u odnosima između Beograda i kosovskih Srba. On kaže da je veliki dio te zajednice s olakšanjem dočekao odlazak SNS-a s vlasti u Srbiji.
"Prva i osnovna promjena je što je, siguran sam, oko 80 posto ljudi osjetilo olakšanje i sada im je lakše, nakon sistema koji je bio uglavnom diktatorski, a koji je, osim u Srbiji, možda još brutalnije djelovao prema kosovskim Srbima, jer ih je isključivo koristio kao mehanizam za ostvarivanje vlastitih interesa", kaže Rašić.
Prema njegovim riječima, Beograd je koristio kosovske Srbe u procesu dijaloga s Prištinom i tokom perioda tenzija kako bi osigurao političku korist od Evropske unije.
"Jednostavno se teren koristio za prikupljanje političkih poena za Beograd, dok za kosovske Srbe nije bilo ništa", kaže on za Radio Slobodna Evropa.
I Biševac dijeli Rašićevo mišljenje da je Vučićeva vlast u Beogradu koristila srpsku zajednicu na Kosovu u političke svrhe.
On kaže da su sredstva namijenjena kosovskim Srbima korištena kako bi ih se prisiljavalo i ucjenjivalo da glasaju za Srpsku listu.
"Smatram da nova vlast (u Srbiji), iako još ne znamo kakva će biti, može stvoriti uslove za pluralizam, kako bi se glas kosovskih Srba čuo. Do sada Srbi koji ovdje žive nisu bili pitani ni o onome o čemu se razgovaralo u Briselu, niti o samom procesu dijaloga", rekao je Biševac.
Predstavnici tog političkog subjekta nisu odgovorili na pokušaje Radija Slobodna Evropa da dobije njihov stav o budućim odnosima s Beogradom i vlastima Kosova.
Ipak, u svom prvom reagovanju nakon izbora u Srbiji, Srpska lista je saopštila da "ostaje posvećena politici očuvanja mira, sigurnosti, institucionalnih veza s Beogradom i zaštiti svakog našeg čovjeka na Kosovu i Metohiji".
Prema riječima Muhaxhirija, Srpska lista i dalje ima značajan uticaj u institucijama i njena uloga ne može biti zanemarena. Ipak, on smatra da nove okolnosti u Srbiji stvaraju prostor da se postepeno identifikuju i drugi politički akteri unutar srpske zajednice na Kosovu.
On to vidi kao dugoročan proces koji bi promijenio način na koji su kosovski Srbi politički predstavljeni, kao i njihova očekivanja od predstavnika koje biraju.
"Neophodno je strateški doprinositi izgradnji nove političke klase kosovskih Srba, korisne i za same Srbe i za institucionalni život, jer bi se na taj način istovremeno umanjio izuzetno negativan uticaj Srpske liste", dodaje on.
Rašić, s druge strane, očekuje da će promjene u Beogradu dati kosovskim Srbima više prostora za angažman u lokalnoj politici i učešće u donošenju odluka. On kaže da u porukama predstavnika Studentske liste vidi znakove da bi nova vlast mogla biti otvorena za takav pristup.
Prema Rašiću, veći angažman na lokalnom nivou omogućio bi kosovskim Srbima da preuzmu više odgovornosti za odluke koje ih se tiču i doprinesu rješavanju problema koji se već dugo vremena gomilaju.
"Bez kosovskih Srba nijedno rješenje ne može biti održivo", kaže Rašić.
Iako promjena vlasti u Srbiji može stvoriti prostor za dijalog, Deda tvrdi da politika Prištine prema srpskoj zajednici ne bi smjela zavisiti od dešavanja u Beogradu.
"Bez obzira na promjene ili vlasti u Srbiji, Kosovo treba imati vlastitu politiku izgradnje povjerenja i dijaloga sa kosovskim Srbima, kako bi preuzelo odgovornost, koliko god je to moguće, za razvoj i dobrobit srpskog stanovništva na Kosovu", kaže Deda za Radio Slobodna Evropa.