Za predsednicu Kosovo Vjosu Osmani institucionalni vakuum u zemlji nije samo proceduralna kriza, već ozbiljna prepreka strateškim projektima – od reformi za evropske integracije, do odbrambenih i ekonomskih sporazuma s međunarodnim saveznicima.
I prema Sjedinjenim Američkim Državama, blokada rezultira "izgubljenim prilikama za Kosovo".
Kosovska skupština nije konstituisana ni 20. avgusta, uprkos presudi Ustavnog suda, koji je naložio njeno formiranje u roku od 30 dana.
Ovaj rok ističe 18. septembra i, sudeći po onome što je izjavio vršilac dužnosti premijera Aljbin Kurti (Albin), očekivanja su da će biti poštovan.
Ipak, nijedna od kandidatkinja za predsednicu parlamenta koje je predložila njegova stranka Pokret Samoopredeljenje, nije dobila dovoljno glasova na sednici 20. avgusta.
Konstitutivna sednica, koja je počela 15. aprila, ali nema epilog usled neslaganja partija, biće nastavljena ponovo 22. avgusta.
Osmani je rekla da je konstituisanje parlamenta "urgentno državno pitanje".
Zašto urgentno državno pitanje?
Savetnik predsednice za medije Bekim Kupina rekao je za RSE da institucionalni vakuum ugrožava "projekte u vezi s agendom reformi za razvoj i evropske integracije, kao i one usmerene na poboljšanje energetske infrastrukture i ekonomskog razvoja".
Ne zaboravimo da uskoro možda nećemo imati dovoljan broj sudija u Ustavnom sudu i onda ćemo biti u potpunoj anarhijiLjulzim Peci iz instituta KIPRED
Prema njegovim rečima, konstituisanje Skupštine i funkcionalne Vlade su takođe neophodni za sprovođenje sporazuma – uključujući strateške u oblasti odbrane i ekonomije, o kojima je, kako Osmani kaže, razgovarala s administracijom američkog predsednika Donalda Trampa (Trump).
"Ti sporazumi i obaveze su jedinstvene prilike za jačanje bezbednosti zemlje i ekonomskog rasta, a za njihovu sprovođenje potrebne su konsolidovane institucije", kaže Kupina.
Osmani se prošlog meseca u SAD sastala sa zamenikom američkog državnog sekretara Kristoferom Landauom (Christopher Landau) i drugim visokim zvaničnicima, s kojima je, kako je navela, razgovarala o važnosti stvaranja novog ekonomskog partnerstva u sektorima energetike, odbrane i informacionih tehnologija.
Odgovarajući na pitanje RSE o kašnjenju u formiranju institucija na Kosovu, čak i pola godine posle parlamentarnih izbora, portparol ambasade SAD u Prištini je rekao da je "Ustavni sud Kosova doneo svoju odluku" i da "političko rukovodstvo mora zajedno da radi na formiranju institucija u skladu s Ustavom i odlukama Ustavnog suda".
"Narod Kosova očekuje od svojih lidera da ispune svoju obavezu da rade u najboljem interesu zemlje", rekao je portparol.
"Ovaj kontinuirana blokada rezultira propuštenim prilikama za Kosovo. Vreme je da rukovodstvo da prioritet napretku i stabilnosti u korist svih građana", dodao je on.
RSL je takođe uputio isto pitanje Kancelariji Evropske unije na Kosovu, koja je navela da je "brzo formiranje Skupštine i Vlade neophodno da bi Kosovo krenulo napred s važnim reformama u svim sektorima, što će poboljšati kvalitet života i standard građana Kosova".
Među ambasadama zemalja Kvinte, odgovorila je i Italija, izražavajući nadu da će "svi politički akteri raditi odgovorno kako bi se obezbedilo blagovremeno konstituisanje Skupštine".
Put ka 'institucionalnoj anarhiji'?
Ljulzim Peci (Lulzim) iz Kosovskog instituta za istraživanje i razvoj politika (KIPRED) u Prištini upozorava da će, ako se Skupština ne konstituiše u roku od 30 dana koji je odredio Ustavni sud, Kosovo ući u "neistraženu teritoriju, bez kraja na vidiku".
"Taj teren se zove 'institucionalna anarhija'. Ne zaboravimo da uskoro možda nećemo imati dovoljan broj sudija u Ustavnom sudu i onda ćemo biti u potpunoj anarhiji", rekao je Peci za RSE.
Prema Ustavu, Ustavni sud bi trebalo da ima devet članova, ali trenutno ih ima samo sedam.
U septembru se završava mandat sudije Bajrama Latifija i ako se do tada ne imenuje novi sudija – što zahteva odobrenje Skupštine – Sud će ostati bez kvoruma za donošenje odluka.
Peci upozorava da takva situacija može da donesa ozbiljne posledice po državu.
"To bi nas moglo dovesti do kolapsa države. Posledice ovoga bi bile vanredne, kako za demokratski proces, tako i za odnose sa našim (međunarodnim) partnerima, kao i za ekonomiju... Institucionalna anarhija je najgori scenario koji može zadesiti Kosovo", kaže Peci.
Prema njegovoj proceni, Kosovo danas odražava sliku neozbiljne zemlje, u kojoj uski interesi političara prevladavaju nad državnim interesom.
Takav pristup, kako Peci naglašava, predstavlja ozbiljnu prepreku izgradnji partnerstava sa zapadnim zemljama, kojima su potrebni odgovorni partneri sposobni da donose odluke.
On dodaje da je trenutna situacija postala "zgodna okolnost" za partije, koje, kako kaže, izbegavaju preuzimanje odgovornosti za vladanje i velike odluke koje čekaju zemlju.
Među tim odlukama, Peci pominje sprovođenje Ohridskog sporazuma o normalizaciji odnosa sa Srbijom (2023) i Vašingtonskog sporazuma o ekonomskoj normalizaciji sa Srbijom (2020).
Zastoj u evropskim integracijama
Augustin Palokaj, novinar koji godinama pažljivo prati politiku Evropske unije, ocenjuje da EU, kao i međunarodna zajednica u celini za institucionalnu krizom na Kosovu ima dva pristupa.
Prvi je pasivni pristup: EU stoji po strani i čeka, prepuštajući kosovskim političarima da se sami suoče s političkim ćorsokakom koji su napravili uskim kalkulacijama i nedostatkom spremnosti na kompromis.
Drugi pristup je više zasnovan na upozorenju: kroz više izjava EU je podsetila na direktne i dugoročne posledice koje donosi nedostatak institucionalne stabilnosti.
Prema Palokaju, posledice su prvenstveno povezane s evropskim fondovima.
Evropska komisija ne može da prebaci Kosovu prvu tranšu od preko 80 miliona evra iz Plana rasta za Zapadni Balkan.
Taj iznos je predviđen kao predfinansiranje, ali da bi bio procesuiran nastavilo, neophodna je funkcionalna vlada koja će predložiti sporazum o kreditima i sredstvima, kao i skupština koja će ga ratifikovati. Bez ovih institucija, novac ostaje blokiran.
Još jedna posledica, prema Palokaju, povezana je i s procesom za članstvo u Savetu Evrope.
Bez konstituisane skupštine i nove vlade, Kosovo ne može da ispuni utvrđene uslove, tako da se to pitanje ne može ni staviti na dnevni red.
"U ovim okolnostima, kada ne možemo da uđemo u Savet Evrope, kada ne možemo da primamo isplate iz Evropske komisije, kada su kaznene mere i dalje na snazi protiv Kosova (zbog tenzija na severu zemlje), ne možemo očekivati da će Kosovo napredovati u procesu dobijanja statusa kandidata za članstvo u Evropskoj uniji", rekao je Palokaj za RSE.
Od šest zemalja Zapadnog Balkana, Kosovo je jedina koja nema taj status.
Palokaj ne očekuje da će EU direktno intervenisati u rešavanju institucionalne krize na Kosovu, tako da odgovornost izgleda u potpunosti leži na samoj političkoj klasi zemlje.
Portparol Vjose Osmani nije odgovorio na pitanje RSE da li predsednica, kao faktor jedinstva, razmatra neki oblik intervencije.