Građani Kosova u nedjelju glasaju na novim vanrednim parlamentarnim izborima, trećim u otprilike 18 mjeseci, nakon što nijedna stranka nije uspjela osvojiti stabilnu većinu koja bi zemlju izvukla iz političke krize.
Biračka mjesta su otvorena u 7:00, a očekuje se da će biti zatvorena u 19:00 sati, saopštila je Centralna izborna komisija (CIK).
Prema zvaničnim podacima CIK-a, do 17 sati glasalo je 28 posto od oko dva miliona građana s pravom glasa.
Predsjednik CIK-a Krešnik Radonjići (Kreshnik Radoniqi) izjavio je na pres-konferenciji da se izborni proces odvija regularno i bez ikakvih incidenata u 38 opština u zemlji.
"Prema podacima koje su dostavile opštinske izborne komisije, glasanje se do ovog trenutka odvija u regularnim uslovima i bez problema koji bi ugrozili nesmetan tok izbornog procesa", rekao je.
Parlamentarni izbori na Kosovu kroz fotografije
Specijalno tužilaštvo Kosova saopštilo je da je angažovalo više od 100 državnih tužilaca i pratećeg osoblja tužilačkog sistema koji dežuraju radi praćenja izbora.
Više od 900 kandidata iz 17 političkih partija i tri koalicije bori se za mjesta u Skupštini Kosova, koja broji ukupno 120 poslanika.
U međuvremenu, politički lideri pozvali su na što veću izlaznost na izbore i na miran i demokratski proces.
Aktuelni premijer Aljbin Kurti (Albin) iz Pokreta Samoopredjeljenje, koji teži očuvanju vlasti, izjavio je nakon glasanja u Prištini kako se nada da zemlja više neće morati ići na vanredne izbore.
"Želim da se ovdje na parlamentarnim izborima vidimo tek za četiri godine", rekao je Kurti.
I njegovi opozicioni konkurenti, kandidat za premijera i predsjednik Demokratske partije Bedri Hamza, te lider Demokratskog saveza Ljumir Abdidžiku (Lumir Abdixhiku), poručili su da u naredne četiri godine ne bi trebalo biti novih izbora.
"Pozivam ih da iskoriste svoje pravo glasa u skladu sa svojim političkim uvjerenjima, da glasaju mirno, slobodno i demokratski. Mi danas odlučujemo o budućnosti za naredne četiri godine", rekao je Hamza.
Abdidžiku je istakao da se danas, "u jednom danu, u roku od 12 sati od 7 ujutro do 7 navečer, odlučuje o sudbini Republike za naredne četiri godine".
Šta se očekuje od ovih izbora?
Analitičari političkih zbivanja predviđaju tri moguća scenarija nakon ovih izbora: koncentraciju vlasti u rukama Pokreta Samoopredjeljenje, iznuđeni politički kompromis ili nastavak krize uz rizik od novih izbora.
Institucionalna nestabilnost, prema njihovim riječima, rizikuje usporavanje integracije u Evropsku uniju, ograničavanje fondova i investicija, kao i slabljenje podrške EU i Sjedinjenih Američkih Država.
Agon Malići (Maliqi) je za Radio Slobodna Evropa upozorio da Kosovo rizikuje da sklizne ka modelu kakav je u Albaniji ili Srbiji, gdje se vlast koncentriše oko jednog lidera koji kontroliše sve, nasuprot alternativi sistema koji nameće saradnju i čuva demokratsku ravnotežu.
"Vjerujem da bi bio potreban rezultat sličniji onom s februarskih izbora, koji nameće konsenzus ne samo za predsjednika, već i za vladu. Naš politički sistem je postavljen tako da jednoj stranci otežava ili onemogućava da kontroliše baš sve", ocijenio je.
Analitičar Artan Muhadžiri (Muhaxhiri) tvrdi da je situacija proizvod "neodgovorne političke klase" koja, kako kaže, djeluje u neskladu s potrebama građana.
Prema njegovom mišljenju, problem nije samo u učestalosti izbora, već i u nedostatku kulture kompromisa i institucionalne funkcionalnosti.
Današnji izbori su treći u manje od godinu i po dana, nakon redovnih izbora održanih 9. februara 2025. godine i još jednih vanrednih održanih 28. decembra.
Prvi nisu uspjeli iznjedriti vladu, dok drugi – iako su Pokretu Samoopredjeljenje donijeli preko 51 posto glasova, što je najveća većina u historiji nezavisnog Kosova – nisu rezultirali dogovorom o predsjedniku, shodno odluci Ustavnog suda.
To je automatski dovelo do raspuštanja Skupštine u ponoć 28. aprila, dva i po mjeseca nakon njenog konstituisanja, a dva dana kasnije vršiteljica dužnosti predsjednika, Albulena Haxhiu (Aljbuljena Hadžiju), raspisala je nove izbore.