Predsjednica Kosova Vjosa Osmani zatražila je u subotu, 8. oktobra, podršku za članstvo u NATO, ističući da Kosovo traži prijem u Alijansu "dok je Srbija sve bliža Rusiji".
"Srbija je bila u zajedničkim projektima sa NATO-om sve dok nije odbila članstvo. Njeno približavanje Rusiji dovoljno govori", kazala je Osmani na otvaranju seminara Parlamentarne skupštine NATO-a u Prištini.
Kako je navela, Kosovo je jasno u svojoj namjeri da postane članica i da doprinese u tom pravcu.
"Iz tog razloga je veoma važno da svaka članica NATO podrži članstvo Kosova u Partnerstvu za mir", rekla je Osmani.
Optužila je Evropsku uniju (EU) da "krši sopstvena pravila kada se radi o liberalizaciji viznog režima za Kosovo".
Dodala je da se "nikada u istoriji EU nije desilo da, kada Evropska komisija preporučuje liberalizaciju, Vijeće Evrope tu preporuku ne poštuje".
Kako je kazala, takav je slučaj sa Kosovom koje je "imalo i ispunilo duplo više kriterijuma da dobije pozitivnu ocjenu Evropske komisije".
Ona je dodala da je Kosovo optimista da će doći do liberalizacije, ali je i oprezno jer se i ranije govorilo da su stvari urađene, a nije bilo tako.
Dodala je da će sigurnost i mir na Zapadnom Balkanu biti "krhki ukoliko ovaj region ostane van važnih odluka koje će biti donijete narednih dana".
Zakonodavne procedure koje bi vodile do odluke o ukidanju viznog režima počinju formalno 13. oktobra, kada će se okupiti radna grupa za vize koja će otpočeti prvu raspravu oko ovog pitanja.
Kosovo je 2012. godine dobilo Mapu puta za viznu liberalizaciju. Zatim je 2018. Evropska komisija potvrdila da je zemlja ispunila sve kriterijume za ukidanje viznog režima.
Evropski parlament, jedna od dvije institucija koje o tome odlučuju, je u nekoliko navrata glasao za viznu liberalizaciju za Kosovo.
Pitanje je godinama nailazilo na zastoj na političkom nivou, odnosno u Vijeću ministara EU koje donosi konačnu odluku, zbog nedovoljne političke volje da se proces nastavi.
Prema procedurama u evropskim institucijama, nakon što Evropska komisija preporuči viznu liberalizaciju za jednu zemlju, proces odlučivanja se vodi na dvije piste: na nivou Evropskog parlamenta i Vijeća ministara EU.
Kosovo je jedina zemlja Zapadnog Balkana čiji građani ne uživaju slobodu kretanja u Šengen zoni.
Srbija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija imaju viznu liberalizaciju od decembra 2009. godine, a Bosna i Hercegovina i Albanija su to dobili godinu dana kasnije, u decembru 2010. godine.
