Mitrovica pravi novi korak ka saradnji: po prvi put je formiran Zajednički odbor između juga i severa grada. Cilj? Zajednički projekti koji poboljšavaju život građana na obe strane reke Ibar. Ali, da li će ovaj mehanizam funkcionisati u politički složenoj realnosti?
Mitrovica, grad sa najizraženijom etničkom podelom na Kosovu, osnovala je Zajednički odbor između južne opštine sa većinskim albanskim stanovništvom i severne opštine sa većinskim srpskim stanovništvom.
Ovaj korak je pozdravila Vlada Kosova, kao i od obe opštine, koje su ga ocenile kao priliku za sprovođenje zajedničkih projekata koji poboljšavaju život građana na obe strane Ibra.
Na osnovu Zakona o administrativnim granicama opština, odbor koji je zvanično formiran prošle nedelje, sastoji se od deset članova - po pet iz svake opštine.
Za predsedavajućeg je imenovan Elbert Krasnići (Krasniqi), vršilac dužnosti ministra za upravljanje lokalnom samoupravom.
"Cilj je približavanje građana, stvaranje boljih uslova i saradnja između opština radi pružanja boljih usluga građanima", rekao je Krasnići za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Ovaj odbor nije nova ideja. Prvobitno je predviđen paketom Martija Ahtisarija, na osnovu kog je proglašena nezavisnost Kosova 2008. godine, a kojim je predviđeno i osnivanje dve odvojene opštine.
Kasnije je uključen u Zakon o administrativnim granicama opština iz 2008. godine, ali nikada nije bio sproveden zbog kontinuiranog odbijanja rukovodstva Severne Mitrovice, koje je do 2023. godine bilo pod kontrolom "Srpske liste" – najveće srpske partije na Kosovu.
"Zbog toga su i bila obustavljena međunarodna sredstva", kaže Katarina Agjančić, zamenica predsednika Opštine Severna Mitrovica.
"Mitrovica bi bila mnogo razvijenija i mogla bi se uporediti sa drugim razvijenim gradovima na Kosovu. Ali, stagnirali smo", rekla je ona za RSE.
Severna Mitrovica, kao i još tri opštine sa srpskom većinom na severu Kosova – Zvečan, Zubin Potok i Leposavić – godinama je vodila "Srpska lista", koja uživa podršku zvaničnog Beograda.
Pre dve godine, nakon što su Srbi bojkotovali lokalne izbore u tim opštinama, upravo na poziv "Srpske liste", vlast su preuzeli albanski predsednici opština.
Koja je uloga Zajedničkog odbora Mitrovice?
Vršilac dužnosti ministra za upravljanje lokalnom samoupravom Elbert Krasnići kaže da Zajednički odbor ima za cilj da olakša koordinaciju između dve opštine Mitrovice.
"To je dobra prilika za saradnju dve opštine", kaže on, dodajući da je Vlada spremna da podrži svaku zajedničku inicijativu s ciljem da se projekti realizuju i da građani imaju bolji život.
Prošle nedelje, na sastanku sa novinarima, predsednik Opštine Severna Mitrovica, Erden Atić, upitan je da li formiranje Odbora znači korak ka ujedinjenju grada u jednu opštinu.
On je to kategorički negirao.
"Ne. Kao preduslov, u Odbor moraš ući kao opština, a ne kao nešto drugo, poput administrativne kancelarije ili bilo kog drugog entiteta", navodi je Atić.
Ipak, nisu svi uvereni da ovaj mehanizam može imati dug vek.
U Kosovskom institutu za lokalnu upravu kažu da je formiranje Odbora pozitivan korak, ali da se ne sme posmatrati kao konačno rešenje.
Sadri Rmoku (Rrmoku) iz ovog instituta kaže za RSE da ovaj organ ima savetodavnu, a ne odlučujuću ulogu, i da ima za cilj da podstakne koordinaciju u praktičnim pitanjima između dve opštine.
Ali, dodaje on, njegov rad može biti doveden u pitanje ukoliko nakon lokalnih izbora u oktobru Severnu Mitrovicu ponovo preuzme srpska partija koja nema volju da učestvuje u Odboru.
"Smatram da je ovo možda važan korak za dnevnu politiku. Ali, mislim da će, u trenutku kada se politička situacija ponovo promeni, njegovo funkcionisanje biti otežano", naglašava Rmoku.
Šta ako jedna opština bojkotuje Odbor?
Elbert Krasnići, na pitanje RSE o ovoj mogućnosti, kaže da ne želi da spekuliše o hipotetičkim situacijama.
"Moj fokus kao predsedavajućeg i dogovor svih članova je da iskoristimo ovo vreme kako bismo radili i stvorili bolje uslove za život građana", kaže Krasnići.
Sličan stav deli i zamenica predsednika Severne Mitrovice, Katarina Agjančić.
Ona vidi Odbor kao sredstvo u službi građana, a ne kao politički instrument.
"Šta će se desiti nakon (lokalnih) izbora u oktobru, zaista ne znam", kaže Agjančić.
Prema Zakonu o administrativnim granicama opština, Odbor mora biti konstituisan u određenom vremenskom roku nakon konstituisanja opštinskih skupština, i razvijati funkcionalnu saradnju na osnovu međusobnog sporazuma opština.
Stav 2 člana 8 tog zakona predviđa da, ako se Odbor ne konstituiše u predviđenom roku, njegov predsedavajući preuzima funkcije određene u stavu 2 člana 7, dok se Odbor u potpunosti ne formira.
Taj stav naglašava da Odbor ima za cilj razvoj funkcionalne saradnje u oblastima koje spadaju u sopstvene nadležnosti opština, kao što su: lokalni ekonomski razvoj, javno zdravstvo, urbanističko i ruralno planiranje i druge.
Ali, Rmoku naglašava da predsednik Odbora nema izvršne nadležnosti da sprovodi sopstvene nadležnosti koje pripadaju opštinama.
"Mislim da je stav 2 člana 8 teško funkcionalizovati, čak i u slučaju da jedna opština odbije (Odbor). Odbor nema tu nadležnost ukoliko jedna od opština ne želi da diskutuje o sprovođenju svojih sopstvenih nadležnosti sa drugom opštinom. U tom slučaju, smatram da je Odbor nefunkcionalan", naglašava Rmoku.
Šta je prethodilo?
Od kada je 2021. godine preuzela vlast, vlada premijera Aljbina (Albin) Kurtija – koja je sada u odlasku – pojačala je napore da proširi državnu vlast na sever Kosova.
Između ostalog, zatvorila je desetine institucija koje su funkcionisale u sistemu Srbije, uz obrazloženje da je njihovo delovanje bilo nezakonito.
Formiranje Zajedničkog odbora Mitrovice takođe se može posmatrati kao deo tog kursa ka učvršćivanju suvereniteta na čitavoj teritoriji Kosova.