Pet osoba je uhapšeno u nedelju na Kosovu tokom zajedničke operacije Specijalnog tužilaštva i Kosovske policije, u okviru istrage o ratnim zločinima u slučaju poznatom kao "Račak II".
Prema navodima Specijalnog tužilaštva, uhapšeni se sumnjiče da su bili deo specijalnih policijskih jedinica Srbije koje su učestvovale u operaciji 15. januara 1999. godine u Račku.
Specijalni tužilac Mir Morina rekao je da su istrage za zločine u Račku nastavljene i posle podizanja optužnica u odsustvu protiv 21 osobe u decembru prošle godine i da su u proteklih šest meseci pribavljeni novi dokazi koji su omogućili identifikaciju uhapšenih.
Tokom operacije u nedelju, izvršene su pretresi na nekoliko lokacija, dok šesti osumnjičeni nije pronađen u svom prebivalištu i nije uhapšen.
Na konferenciji za novinare, Tužilaštvo je navelo da su uhapšeni srpske nacionalnosti i bivši pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije. Četvorica od njih su penzioneri, dok jedan i dalje radi u poštanskim službama u Srbiji.
Prema navodima kosovske policije, jedan od osumnjičenih je uhapšen na graničnom prelazu Bela Zemlja u ranim jutarnjim satima, dok su ostala četvorica uhapšena na različitim lokacijama na Kosovu.
Tokom pretresa su, kako su navele kosovske vlasti, zaplenjena dokumenta, uniforme, policijska oprema i drugi materijali koji se smatraju relevantnim za istragu.
Prema rečima Morine, identifikacija osumnjičenih je izvršena putem video-snimaka i drugih dokaza pribavljenih tokom istrage, uključujući materijale koje su ranije objavili mediji na Kosovu i u Srbiji.
Morina je rekao da istrage nisu bile usmerene samo na izvršioce zločina, već i na njegove organizatore i nalogodavce.
Ministar unutrašnjih poslova Dželjalj Svečlja (Xhelal Sveçla) naveo je na Fejsbuku (Facebook) da ratni zločini neće proći nekažnjeno i da će se gonjenje odgovornih nastaviti bez kompromisa.
Na hapšenje pet osoba reagovala je Srpska lista, najveća partija kosovskih Srba koja uživa podršku vlasti u Beogradu, navodeći da je to "novi talas zastrašivanja i progona Srba u Štrpcu i Gnjilanu kroz neosnovana hapšenja" koja imaju za cilj "stvaranje atmosfere straha, nesigurnosti i dodatnog pritiska na srpski narod".
"Ono čemu svedočimo jeste čisto institucionalno nasilje i politički motivisan pritisak na srpski narod. Priština je godinama unazad kroz ovakve postupke pokušala da izgradi opasan narativ po kojem svaki Srbin koji je 1999. bio punoletan može biti bez ikakvog osnova optužen za najteža krivična dela", navela je Srpska lista na Fejsbuku.
Specijalno tužilaštvo na Kosovu je u decembru podiglo optužnicu u odsustvu protiv 21 osobe osumnjičene za ratne zločine protiv civilnog stanovništva, u vezi s masakrom u Račku 15. januara 1999. godine, gde je ubijeno 42 albanska civila.
Suđenje u odsustvu, koje je Specijalno tužilaštvo zatražilo za ovaj slučaj, omogućeno je na Kosovu izmenama Zakonika o krivičnom postupku donetih 2022. godine.
Međutim, takva suđenja mogu se održati samo pod uslovom da su tužilaštvo i sud iscrpeli sva sredstva da obezbede prisustvo optuženog.
Ovaj Zakonik takođe predviđa da osobe kojima se sudi u odsustvu imaju pravo na bezuslovno ponovno suđenje kada budu uhapšene.
Masakr u Račku je podstakao NATO da pokrene bombardovanje kako bi okončao rat na Kosovu 1998-99, što je dovelo do nezavisnosti zemlje nekoliko godina posle oslobođenja.
Tokom rata na Kosovu, od 1998. do 1999. godine, ubijeno je više od 13.000 civila, dok su hiljade nestale.
Više od 1.500 ljudi, većinom Albanci, i dalje se vodi kao nestalo,.
Stotine ubijenih Albanaca na Kosovu pronađene su u masovnim grobnicama u Srbiji. Njihova tela su premestile srpske snage u pokušaju da prikriju zločine.