Etnonacionalizam na Kosovu je u porastu, a on se pripisuje političarima Kosova i Srbije koji neguju narativ protiv mira, kažu stručnjaci. Rezultat toga su, dodaju oni, duboke podele u društvu koje mogu dovesti i do međuetničkog nasilja. S toga je "veći angažman međunarodne zajednice" na dijalogu od izuzetnog značaja, ali i "nepristrasan rad policije i rad sa lokalnim stanovništvom".
U večernjim satima 17. februara, na dan kada je Kosovo proslavilo 17. godišnjicu od proglašenja nezavisnosti od Srbije, grupa albanskih, uglavnom maloletnih mladića, sa zastavama Albanije, koju Albanci smatraju nacionalnom zastavom, prošla je automobilima kroz centar Severne Mitrovice gde živi većinsko srpsko stanovništvo.
Podstaknut tim potezom, lokalni političar Aleksandar Arsenijević uzeo je zastavu Srbije i automobilom prošao njome kroz južni, većinski albanski deo Mitrovice. Srbija je takođe, dva dana ranije, obeležila svoj Dan državnosti a Arsenijevć je kazao da je slavio isto kao što su Albanci slavili Dan nezavisnosti Kosova.
Pojedini mladići i Arsenijević su završili u policiji gde im je uzeta izjava, ali ne u vezi sa zastavama.
Gzim (Gëzim) Visoka, profesor na odseku za studije mira i konflikta na Pravnom fakultetu Univerziteta u Dablinu, kaže da su izolovani međuetnički incidenti, poput ovog, pokazatelj "ograničenog uticaja dosadašnjih napora na izgradnji mira".
U pisanoj izjavi za RSE on dodaje da su međuetnički incidenti takođe posledica nerešenih sporova oko državnosti, geopolitičkog rivalstva i nejasne evroatlantske budućnosti zemalja Zapadnog Balkana.
Bodo Veber (Weber), viši saradnik Saveta za politiku demokratizacije iz Berlina, takođe ocenjuje za RSE da je uzrok rasta etnonacionalizma na Kosovu "sveobuhvatna eskalacija na relaciji Priština-Beograd".
Ukazuje da na ovu pojavu utiču i pogoršani odnosi između zvanične Prištine i političkih struktura iz redova srpske zajednice, te pogoršani odnosi između kosovskih institucija i pripadnika srpske zajednice.
Ko je odgovoran za rast etnonacionalizma?
Veber podseća da su etničke tenzije na Kosovu povećane od kako su Srbi napustili kosovske institucije novembra 2022. godine kako bi sprečili ukidanje srpskih tablica po odluci Vlade Kosova.
Kako dodaje, preuzimanje lokalnih samouprava, delovanje policije na severu, zatvaranje srpskih institucija "bez ponuđenog rešenja Prištine za nastalu socio-ekonomsku štetu", odražava se na međuetničke odnose na nivou građana.
U opštinama sa srpskom većinom na severu Kosova su na vlast došli albanski gradonačelnici maja 2023. jer su Srbi bojkotovali izbore na poziv Srpske liste, najveće stranke kosovskih Srba koja ima podršku Beograda. Takođe, nakon napuštanja institucija, pripadnike policije iz redova srpske zajednice zamenili su oni iz albanske.
Situacija je kulminirala septembra 2023. kada je oružana grupa Srba napala policiju Kosova i ubila jednog policajca.
U međuvremenu je Vlada Kosova na čelu sa Aljbinom (Albin) Kurtijem počela sa zatvaranjem institucija koje rade u sistemu Srbije uz obrazloženje da je njihov rad nelegalan, što nailazi na protivljenje srpske zajednice ali i kritike zapadnih zemalja i EU.
Profesor Gzim Visoka ukazuje da je među glavnim faktorima za povećani etnonacionalizam na Kosovu taj što političke elite neguju narativ protiv mira. Takođe, nerešena pitanja između Kosova i Srbije "samo potkopavaju spremnost kosovskog rukovodstva da se angažuje oko uspostavljanja dijaloga sa lokalnim Srbima, što ometa integraciju srpske zajednice u društvo".
"Dok se pitanje priznanja ne reši, akteri, strukture i narativi protiv mira i na Kosovu i u Srbiji nastaviće da produbljuju etničke podele i sukobe. U ovom kontekstu, koncept mira, pravde i pomirenja su usko povezani sa etničkim identitetom i narativima koje su oblikovale vlade obe strane", ukazuje Visoka.
Dodaje i da organizacijama koje zagovaraju mir nedostaje snažna i jedinstvena vizija, što ih čini "ranjivim na pritisak nacionalističkih političkih elita, medija i javnog mnjenja".
"Brojne srpske nevladine organizacije odbijaju da priznaju nezavisnost Kosova, dokumente i simbole, stvarajući na taj način dalje prepreke ka saradnji sa vladom Kosova i albanskim nevladinim organizacijama koje rade na pomirenju", smatra on.
Dodaje i da su brojne aktivnosti srpskog i albanskog sektora sakrivene "od pogleda javnosti", te da ta netransparentnost negativno utiče na regionalni i međunarodni imidž Kosova.
Civilni sektor o etnonacionalizmu
Nevladina organizacija Sbunker, koja promoviše demokratske vrednosti na Kosovu i u regionu, predstavila je krajem januara istraživanje pod nazivom "Borba protiv ekstremizma na Kosovu: trendovi, izazovi i kontramere", u kojem se ukazuje i na porast etnonacionalizma, te da doprinosi podelama u društvu.
U istraživanju se navodi da su intervjui i fokus grupe pokazali da među mladim Albancima nacionalizam ima više odbrambeni karakter – fokusira se na zaštitu suvereniteta Kosova i traženje pravde za prošlost, nego na isključivanje drugih etničkih grupa.
Takođe, u istraživanju se navodi da je etnonacionalistički ekstremizam kod pripadnika srpske zajednice na severu Kosova prerastao "u veliku pretnju po nacionalnu bezbednost Kosova".
Kao primer se navodi da su pojedinci bili deo organizacija Civilna zaštita i Severna brigada, koje je Kosovo proglasilo terorističkim i optužilo ih da su planirali "otcepljenje" severa Kosova.
Istraživanje Sbunkera ukazuje i da ove tenzije na severu Kosova svakako doprinose podelama između albanske i srpske zajednice, te da se Kosovo i dalje susreće sa značajnim preprekama da postane istinsko inkluzivno društvo.
Jedna od najvećih prepreka je, kako se dodaje, nedosledno sprovođenje ustavnih odredaba od strane državnih organa, posebno kada je reč o poštovanju ključnih nacionalnih simbola Kosova, poput zastave.
Takođe, organizacije srpskog civilnog društva sa severa Kosova - Nova društvena inicijativa, Centar za afirmativne društvene akcije, Institut za teritorijalni ekonomski razvoj, Aktiv i Centar za zastupanje demokratske kulture - u decembru 2024. godine su u studiji "Etnizacija Kosovske policije" ukazale da pripadnici policije na svojim uniformama ističu simbole Albanije i Oslobodilačke vojske Kosova, te da tako nešto ne doprinosi miru i toleranciji, već učvršćuje postojeće podele i tenzije.
"Stoga, ukoliko težimo bilo kakvom dugoročnom, održivom rešenju, u svetlu normalizacije odnosa, a koje pritom ima za cilj očuvanje multietničkog karaktera Kosova, bezbednosno pitanje srpske zajednice mora biti u središtu istog, ili integrisano u rešenja o okviru samoupravljanja srpske zajednice. To rešenje bi trebalo da se oslanja na Ustav Kosova i Briselski sporazum (Kosova i Srbije o normalizaciji odnosa)", zaključuje se u studiji.
Policija bez odgovora
RSE se obratio Policiji Kosova sa upitom da prokomentariše studiju srpskog civilnog sektora, ali odgovor nije stigao.
Iz Policije Kosova nisu odgovorili ni na pitanje koliki je bio broj etnički motivisanih incidenata na Kosovu tokom 2024, te šta policija radi kako bi ih sprečila.
Tokom 2023. podaci Policije Kosova dostavljeni RSE su pokazali da je bilo rasta etnički motivisanih incidenta na Kosovu tokom te godine u odnosu na prethodne.
Međutim, profesor Visoka veruje da upravo Policija Kosova može imati ključnu ulogu u promovisanju veće tolerancije među zajednicama i to "aktivnim angažovanjem u sprečavanju incidenata, obezbeđujući pravedno sprovođenje zakona i izgradnju poverenja među svim etničkim zajednicama na Kosovu".
"Pravedan i nepristrasan rad policije, bez političke manipulacije, od suštinskog je značaja za održavanje poverenja javnosti i demokratskog legitimiteta. Posebno je angažovanje sa lokalnim zajednicama na severu Kosova od vitalnog značaja za izgradnju poverenja i rešavanje dezinformacija i političke manipulacije koje izgleda preovlađuju u regionu", navodi on.
Šta kažu građani Mitrovice?
Milan iz Severne Mitrovice smatra kako etnonacionalizam u poslednje vreme "forsiraju" aktuelni premijer Kosova Aljbin Kurtija i predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
"Narod nije odgovoran ni za šta. Mi se trudimo da živimo u miru i slozi ali to je izgleda nemoguće".
Ipak, napominje da podržava Arsenijevićev odlazak u Južnu Mitrovicu sa srpskom zastavom jer je to, kako kaže, bio odgovor na isticanje albanskih zastava u Severnoj Mitrovici.
"Ukoliko oni mogu da rade to, možemo i mi", kaže Milan.
Miodrag, takođe iz Severne Mitrovice, kaže da primećuje porast etnonacionalizma, te da su za to odgovorni političari sa Kosova i iz Srbije koji često koriste "govor mržnje".
Ističe da je "čista sreća" što 17. februara nije došlo do ozbiljnijeg incidenta kada se u Severnu Mitrovicu "paradiralo" albanskim zastavama.
"Moglo je da dođe do svačega tu. Ne znam ko bi tada bio odgovoran. I u Gračanici je bilo isticanja albanskih zastava, ne kosovskih. To je provokacija za Srbe, oni posle ističu svoje zastave i to ide u nedogled".
S druge strane, Suljejman veruje da je etnonacionalizam izraženiji kod Srba jer "ne žele da žive sa Albancima". On živi u Južnoj Mitrovici od sukoba na Kosovu 1999. godine ali u Severnoj i dalje ima svoju imovinu koju redovno obilazi.
Ipak, dodaje da politički lideri i Kosova i Srbije umnogome doprinose povećanom etnonacionalizmu.
"To su profiteri, i tamo i ovamo. Narod ih ne zanima, sve će nas gurnuti u provaliju", smatra Suljejman.
Abit, koji je u Severnu Mitrovicu došao iz Južne da prošeta, ne podržava "mahanje" albanskim zastavama na Dan nezavisnosti Kosova, te dodaje da etnonacionalizmu doprinose isključivo političari.
"Isti smo narod bre, samo vera što nam je druga. Izlazimo, šetamo, oni (Srbi) tamo, mi (Albanci) ovamo, nema problema. Politika nije dobra", smatra on.
Kako sprečiti ili suzbiti etnonacionalizam?
Veber iz Saveta za politiku demokratizacije iz Berlina ne isključuje međuetničko nasilje ukoliko se nastavi "dalji rast međuetničkih tenzija i mržnje među građanima Kosova".
Podvlači da je za suzbijanje etnonacionalizma, kojeg opisuje kao "negativan i opasan trend", neophodno suštinski preokrenuti političku dinamiku, odnosno da se zapadne zemlje "ozbiljno pozabave političkim dijalogom".
"Da priznaju da je Osnovni i Ohridski sporazum mrtav, odnosno da u suštini nikada nije postojao dogovoren, te da krenu ka suštinskim resetovanjem političkog dijaloga ka istinskim pregovorima o konačnom, sveobuhvatnom sporazumu, a koji će ozbiljno da uzme u obzir taj grassroot nivo - osnovne interese i potrebe građana", podvlači Veber.
Kosovo i Srbija su 2023. prihvatili predlog EU o putu ka normalizaciji odnosa, koji je u javnosti poznatiji kao Osnovni i Ohridski sporazum. Međutim, na terenu gotovo ništa nije urađeno na njegovoj implementaciji.
Profesor Visoka sa Univerziteta u Dablinu, napominje da se kosovske institucije moraju fokusirati na izgradnji "zajedničke mirovne agende i podsticaju saradnje među zajednicama" kako bi se sprečio ili suzbio etnonacionalizam.
Dodaje da bi jačanje komunikacije i saradnja između vladinih agencija i organizacija koje zagovaraju mir, poboljšala koordinaciju i pružila odgovore na etnički motivisane incidente.
Takođe, Visoka smatra da bi trebala da se pokrene diskusija o miru, odvojena od političkog narativa, te da organizacije koje promovišu mir budu nezavisne od političkih opredeljenja.
"Pored toga, inicijative za pomirenje se moraju udaljiti od etničkih podela i koncentrisati se na univerzalne vrednosti pravde i pomirenja. Svi ovi ciljevi mogu se rešiti kroz uspostavljanje Nacionalnog saveta za mir i pomirenje ili sličnog tela (državne agencije) koje bi funkcionisalo kao krovni mehanizam za rešavanje gorućih međuetničkih pitanja i pronalaženje praktičnih i brzih rešenja za izolovane ili sistemske probleme koji mogu narušiti mir i stabilnost u zemlji", zaključuje Visoka.
Kakva je situacija u regionu?
Na regionalnoj panel diskusiji u okviru konferencije "Ekstremna desnica na Zapadnom Balkanu”, održanoj u Prištini krajem januara, stručnjaci su zaključili da desničarske grupe deluju širom zemalja regiona, te da sve više mladih ima ekstremne stavove i prihvata desničarsku ideologiju.
Jasmina Lazović iz Hartefakt fondacije u Beogradu podvukla je da su neke od tih desničarskih grupa u Srbiji registrovane i kao političke organizacije, te kao primer navela stranku Zavetnici i Dveri.
Mirza Buljubašić, predavač na fakultetu za kriminalistiku i studije bezbednosti na Univerzitetu u Sarajevu, ukazao je da postoje mnoge desničarske grupe koje se predstavljaju kao "humanitarne organizacije" a da zapravo šire ekstremističke stavove.
A u izveštaju bivše komesarke za ljudska prava u Savetu Evrope Dunje Mijatović pod nazivom "Suočavanje s prošlošću za bolju budućnost", objavljenog 2023. godine, konstatuje se da narativi obojeni mržnjom i podelom, koji su tokom ratova devedesetih bili izuzetno snažni, skoro tri decenije kasnije ponovo dobivaju zamah.
"To je pretnja pomirenju, čak i miru, kako se vidi iz nedavnih dešavanja. Odsustvo potpunog suočenja s nasilnom prošlošću stvara razarajuće posledice po poštovanje ljudskih prava, vladavinu zakona i društvenu koheziju u zemljama regije", navodi se.
Zaključuje se da je ključna odgovornost na državama Zapadnog Balkana i njihovim predstavnicima da ponovo ožive napore na suočavanju sa nasilnom prošlošću kroz suđenja za ratne zločine, traganje za nestalima i reparacije.
Pored ostalog, napominje se da bi promocija interakcije među mladima različitih zajednica i različitih zemalja, trebala da bude prioritet.