Efikasna borba protiv korupcije jedan je od uslova za liberalizaciju viznog režima, ali i cjelokupnog napretka zemlje prema EU, naglašeno je tokom predstavljanja ovog izvještaja.
Građani BiH jednoglasni su da zemlja tone u korupciju, ali su podijeljeni u izboru najkorumpiranijih. Ovako bi u jednoj rečenici glasio sažetak prvog kvartalnog istraživanja percepcije građana o korupciji u BiH. Kao oblasti u kojima je korupcija najrasprostranjenija građani su izdvojili proces privatizacije, političke partije, te entitetske vlade. Takođe, veliki procenat građana BiH smatra da je korupcija najrasprostanjenija u zdravstvu. Emir Đikić, predsjedavajući Odbora direktora Transparency Internationala (TI) BiH:
„Nakorumpiranije su političke partije koje se kroz institucije vlasti domažu sredstava koja nisu njima namijenjena, nego su namijenjena stanovništvu BiH. Sad imate dva vida percepcije: imate onaj dio gdje se obični građanin susreće sa korupcijom, znači obični građanin nema baš puno problema sa javnim nabavkama, njemu su problemi gdje je on spreman da ponudi mito, njemu su problemi obrazovanje, zdravstvo.“
Ne postoje velike razlike među ispitanicima kada je u pitanju spremnost za davanje mita. Većina njih, skoro 30 posto, za ljekarsku njegu je spremna dati mito, kao i za zapošljavanje, te izbjegavanje plaćanja kazni za saobraćajne prekršaje.
Srđan Blagovčanin, izvršni direktor TI, podsjeća da je prema nivou percipirane korupcije, te antikorupcijskim reformama, BiH posljednja u regionu. Poseban problem, upozorava Blagovčanin, predstavlja to što još nije ni počela implementacija obaveza koje su preuzete evropskim partnerstvom, a odnose se na antikorupcijske reforme:
„To će u bitnom uticati i na kraju na ono što građane jako puno interesuje - ukidanje viznog režima u BiH. Zato su jedini i isključivi krivci čelni ljudi institucija koje su zadužene, koje u svojim resorima imaju pitanja suzbijanja korupcije. Kad kažem da nije došlo do nikakvog napretka, prije svega mislim na usvajanje nove strategije za suzbijanje korupcije. Mi, zajedno s drugim organizacijama civilnog društva, insistiramo na činjenici da Parlament mora imati bitno novu i kvalitativno drugačiju ulogu u tom procesu, što do sada nije bio slučaj. Do sada smo imali situaciju u kojoj Vijeće ministara praktično usvaja strategiju i niko nije odgovoran za nadzor njene implementacije.“
Ambasador Norveške u BiH Jan Braathu kaže da nijedna zemlja nije imuna na korupciju. Korupcija pogađa i bogate i siromašne zemlje, a u borbu protiv nje se moraju uključiti svi - vlada, mediji i nevladine organizacije:
„Indeks korupcije TI pokazuje da građani smatraju, da su skoro svi uvjereni da je korupcija široko rasprostranjena. Ova konstatacija predstavlja problem za razvoj BiH. Kako se društvo može razviti ako građani vide da su njihove vlasti i poslovni ljudi korumprani? Zemlja i društvo se mogu razvijati samo ako postoji povjerenje u institucije države. Vaša je i naša obaveza da se to postigne. Korupcija sama od sebe neće nestati.“
Anketa na ulici Sarajeva potvrđuje izvode iz istraživanja. Većina pitanih građana smatra da bh. društvo jeste korumpirano:
„Svi znamo da korupcija postoji.“
„Na svakom koraku. Govore da je prosvjeta, ali ja radim u prosvjeti i ne bih mogla posvjedočiti ni za jednog svog kolegu, vjerujte. Ali kažu i da su medicinari, ja pojma nemam.“
„Naravno da ima. U kojoj je nema? Pogotovo u zemlji koja je u tranziciji.“
Istraživanjem koje je predstavio TI obuhvaćeno 1.000 ispitanika iz cijele BiH. Dino Đipa iz agencije Prizma Research, koja je uradila istraživanje, navodi da je anktenom metodom lice u lice postavljeno 20 pitanja. Percepcija korupcije, ali i oblasti za koje građani smatraju da su pod najvećim udarom nisu bitno izmijenjene u odonosu na 2004. godinu. Zdravstveni radnici i policajci najčešće traže mito, i prosječan iznos mita koji su platili ispitanici je iznosio 491 KM za ljekara ili medicinsko osoblje i 34 KM za policajca, naveo je Dino Đipa tokom prezentacije:
„Građani nemaju povjerenja u institucije, nemaju povjerenja u političare. Vrlo interesantan rezultat je da u ovom trenutku kao glavni način borbe protiv korupcije vide, prije svega, u uspostavi nekog posebnog antikorupcijskog tijela.“
Kao najefikasnije institucije u borbi protiv mita i korupcije procijenjeni su mediji, zatim nevladin sektor i SlPA, a najmanji učinak, po mišljenju ispitanika, imao je Parlament BiH. Kao najkorumpiraniju političku stranku ispitanici, predstavnici bošnjačkog i hrvatskog naroda, istakli su Savez nezavisnih socijaldemokrata. Stranka demokratske akcije je kao najkorumpiranija stranka više viđena u očima Bošnjaka nego Hrvata i Srba.
Nakorumpiranije su političke partije koje se kroz institucije vlasti domažu sredstava koja nisu njima namijenjena, nego su namijenjena stanovništvu BiH.
„Nakorumpiranije su političke partije koje se kroz institucije vlasti domažu sredstava koja nisu njima namijenjena, nego su namijenjena stanovništvu BiH. Sad imate dva vida percepcije: imate onaj dio gdje se obični građanin susreće sa korupcijom, znači obični građanin nema baš puno problema sa javnim nabavkama, njemu su problemi gdje je on spreman da ponudi mito, njemu su problemi obrazovanje, zdravstvo.“
Ne postoje velike razlike među ispitanicima kada je u pitanju spremnost za davanje mita. Većina njih, skoro 30 posto, za ljekarsku njegu je spremna dati mito, kao i za zapošljavanje, te izbjegavanje plaćanja kazni za saobraćajne prekršaje.
To će u bitnom uticati i na kraju na ono što građane jako puno interesuje - ukidanje viznog režima u BiH. Zato su jedini i isključivi krivci čelni ljudi institucija koje su zadužene, koje u svojim resorima imaju pitanja suzbijanja korupcije.
„To će u bitnom uticati i na kraju na ono što građane jako puno interesuje - ukidanje viznog režima u BiH. Zato su jedini i isključivi krivci čelni ljudi institucija koje su zadužene, koje u svojim resorima imaju pitanja suzbijanja korupcije. Kad kažem da nije došlo do nikakvog napretka, prije svega mislim na usvajanje nove strategije za suzbijanje korupcije. Mi, zajedno s drugim organizacijama civilnog društva, insistiramo na činjenici da Parlament mora imati bitno novu i kvalitativno drugačiju ulogu u tom procesu, što do sada nije bio slučaj. Do sada smo imali situaciju u kojoj Vijeće ministara praktično usvaja strategiju i niko nije odgovoran za nadzor njene implementacije.“
Ambasador Norveške u BiH Jan Braathu kaže da nijedna zemlja nije imuna na korupciju. Korupcija pogađa i bogate i siromašne zemlje, a u borbu protiv nje se moraju uključiti svi - vlada, mediji i nevladine organizacije:
„Indeks korupcije TI pokazuje da građani smatraju, da su skoro svi uvjereni da je korupcija široko rasprostranjena. Ova konstatacija predstavlja problem za razvoj BiH. Kako se društvo može razviti ako građani vide da su njihove vlasti i poslovni ljudi korumprani? Zemlja i društvo se mogu razvijati samo ako postoji povjerenje u institucije države. Vaša je i naša obaveza da se to postigne. Korupcija sama od sebe neće nestati.“
Percepcija korupcije, ali i oblasti za koje građani smatraju da su pod najvećim udarom nisu bitno izmijenjene u odonosu na 2004. godinu. Zdravstveni radnici i policajci najčešće traže mito
„Svi znamo da korupcija postoji.“
„Na svakom koraku. Govore da je prosvjeta, ali ja radim u prosvjeti i ne bih mogla posvjedočiti ni za jednog svog kolegu, vjerujte. Ali kažu i da su medicinari, ja pojma nemam.“
„Naravno da ima. U kojoj je nema? Pogotovo u zemlji koja je u tranziciji.“
Istraživanjem koje je predstavio TI obuhvaćeno 1.000 ispitanika iz cijele BiH. Dino Đipa iz agencije Prizma Research, koja je uradila istraživanje, navodi da je anktenom metodom lice u lice postavljeno 20 pitanja. Percepcija korupcije, ali i oblasti za koje građani smatraju da su pod najvećim udarom nisu bitno izmijenjene u odonosu na 2004. godinu. Zdravstveni radnici i policajci najčešće traže mito, i prosječan iznos mita koji su platili ispitanici je iznosio 491 KM za ljekara ili medicinsko osoblje i 34 KM za policajca, naveo je Dino Đipa tokom prezentacije:
„Građani nemaju povjerenja u institucije, nemaju povjerenja u političare. Vrlo interesantan rezultat je da u ovom trenutku kao glavni način borbe protiv korupcije vide, prije svega, u uspostavi nekog posebnog antikorupcijskog tijela.“
Kao najefikasnije institucije u borbi protiv mita i korupcije procijenjeni su mediji, zatim nevladin sektor i SlPA, a najmanji učinak, po mišljenju ispitanika, imao je Parlament BiH. Kao najkorumpiraniju političku stranku ispitanici, predstavnici bošnjačkog i hrvatskog naroda, istakli su Savez nezavisnih socijaldemokrata. Stranka demokratske akcije je kao najkorumpiranija stranka više viđena u očima Bošnjaka nego Hrvata i Srba.
