Međunarodni dan borbe protiv korupcije, u Crnoj Gori su obilježile kontradiktorne ocjene stanja u ovoj oblasti. Predstavnici vlasti ističu brojne statističke podatke, dok relevantan dio nevladinog sektora prebacuje, upravo prekomjerno bavljenje statistikom koja, po njima, daje lažnu sliku, kao i razne: sporazume, procedure i obuke službenika, a sve bez značajnih konkretnih rezultata.
„Mislim da je mnogo važnije da se fokusiramo na realne probleme, nego da se uporno trudimo da se bavimo statistikama i pričama o zakonima, pravilnicima i ostalim i zamažemo oči sami sebi i pokušamo zamazati oči gospodi iz medjunarodne zajednice.“
Ovo su riječi direktorke Mreže za afirmaciju nevladinog sektora Vanje Ćalović, koja je reagovala na izjave predstavnika policije i Uprave za antikorupciju, koji su govoreći o svojim aktivnostima u borbi protiv korupcije, iznijeli niz statističkih podataka i informacija o izradi raznih dokumenata, kreiranju procedura i realizaciji brojnih obuka za službenike.
Vanja Ćalović: Imamo po jednog službenika na svakom nivou koga su uspjeli da uhvate i osude, samo nema nijednog slučaja na najvišem nivou. Foto : Savo Prelević
Povodom medjunarodnog Dana borbe protiv korupcije, direktora Uprave za antikorupciju Vesna Ratković je, rekavši da je ukupan doprinos borbi protiv korupcije – pozitivan, kao argumentaciju za svoju tvrdnju navela podatke iz Izvještaja nadležne Nacionalne komisije i Izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore u procesu učlanjenja u Evropsku uniju i ukidanje viza za zemlje EU.
Ratković je govorila i o predstojećim zadacima.
„Nastavićemo sa kampanjama, sa istraživanjima i sa još intenzivnijom aktivnošću u smislu koordinacije i zajedničkog rada sa drugim državnim organima, a svakako i sa nevladinim sektorom i medijima.“
Pošto je nabrojao brojne “papirne” aktivnosti, predstavnik policijskog odsjeka za suzbijanje privrednog kriminala Saša Milić je naveo i odredjene konkretne podatke.
„Uprava policije je nadležnim tužiocima podnijela 71 krivičnu prijavu protiv 106 lica koja su počinila 173 krivična djela sa obilježjima korupcije. Ukupna materijalna šteta pričinjena ovim djelima iznosi 1.305.205 miliona eura. U nadležnosti specijalnog tužioca procesuirano je 33 krivične prijave protiv 50 lica i zbog osnovane sumnje da su počinili 101 krivično djelo sa obilježjima korupcije. Ovim je pričinjena materijalna šteta u iznosu od 546.121 euro.“
“Imamo po jednog službenika na svakom nivou koga su uspjeli da uhvate i osude, samo nema nijednog slučaja na najvišem nivou”, rekla je direktorka MANS-a Ćalović, koja kaže da je imala uvid i u dio odgovora na Upitnik Evropske komisije koji se tiče korupcije.
„Imali smo priliku da izvršimo uvid u dio Upitnika, odnosno, dio odgovora na Upitnik Evropske komisije i da smo zbog toga još više zabrinuti, zbog zloupotrebe statističkih podataka, kako bi se zamazalo stvarno stanje. Ono što smo mi vidjeli u tom dijelu Upitnika koji nam je bio dostupan sadržaj je sveden isključivo na statistiku koja ne govori ništa i obrazlaganje postojećih zakonskih rješenja, kao da ljudi u Briselu ne umiju sjesti i sami pročitati te zakone. Tu nema nikakvih informacija o tome koji su stvarni i realni problemi sa kojima se mi suočavamo. Jedan strahovit napor državne administracije je uložen da se problemi „stave pod tepih“.“
Šef delegacije Evropske komisije u Crnoj Gori Leopold Maurer kaže da je dobra koincidencija što Crna Gora predaje odgovore na Upitnik Evropske komisije baš na današnji dan, jer je iskorjenjivanje korupcije ključno pitanje za učlanjenje u Evropsku uniju, te da će ta oblast biti u centru pažnje u narednom periodu.
„Veoma je značajno što će se desiti u toj oblasti u narednih nekoliko mjeseci, zato što ćemo na osnovu ovih odgovora Upitnika imati rad ekperata koji će dolaziti ovdje i koje će da pripremi mišljenje o pristupanju Crne Gore sljedeće jeseni, i gdje izvještaj o napretku kaže da će biti veoma značajno da postoji evidencija presuda za korupciju, a posebno vezano za korupciju na svim nivoima, i mi smo u našem izvještaju to precizno definisali. Mi ćemo, naravno, uzeti u obzir šta će se desiti u narednim mjesecima.“
KORUPCIJA ILI INTEGRACIJA
Na Svjetski dan borbe protiv korupcije, nevladina organizacije MANS je u centru Podgorice organizovala performans, i još jednom optužila crnogorsku vlast da se samo deklarativno zalaže za smanjenje korupcije. Ponovili su da nema promjena dok su u institucijama oni koji su odgovorni za korupciju i mnoga druga teška krivična djela.
"U Evropu bez mrlja" i "Korupcija ili evropske integracije", pisalo je na panou koji su aktivisti Mreže za afirmaciju nevladinog sektora prostrli na pločnik podgoričkog Trga republike. Na panou je bila nacrtana i karta Crne Gore obojene u crno na kojoj su, između ostalog, oslikani pištolji, pakovanja "Marlboroa" i listovi kanabisa. Ćalović i ovog 9. decembra govori o korupciji, protiv koje vlast, kako tvrdi, neće da se bori:
Vanja Ćalović: Vrlo dobro znate da je, na žalost, Crna Gora država u kojoj je lakše nabaviti kilogram kokaina nego doći pošteno i legalno do građevinske dozvole.
„Vrlo dobro znate da je, na žalost, Crna Gora država u kojoj je lakše nabaviti kilogram kokaina nego doći pošteno i legalno do građevinske dozvole. Vrlo dobro znate da zemlje u okruženju i Srbija i Hrvatska i zemlje Evropske unije vode postupke protiv visokih pojedinaca u državi i vode takođe istrage vezane za veoma, veoma velike i ozbiljne slučajeve vezane za ubistvo Pukanića koje vode prema Crnoj Gori, vezane za zaplijenu gotovo 3 hiljade kilograma kokaina koji takođe vode prema Crnoj Gori. Naša policija nije bila u stanju da te ljudi čak ni sasluša, a kamoli da zatvori ili ne daj bože da pokrene kakve postupke protiv visokih državnih funkcionera koje vlade zemalja Evropske unije sumnjiče za organizovani kriminal.“
Na istinski obračun sa korupcijom Crna Gora će još sačekati, smatra Ćalović i ovako to objašnjava:
"Ja mislim da dok ne budemo sproveli zaista iskrene reforme u policiji, tužilaštvu i sudstvu i Agenciji za nacionalnu bezbijednost koje su pod jasnom i snažnom političkom kontrolom, u kojima se i dalje nalaze ljudi koji su učestvovali i u ratovima i u deportacijama i u ubistvima i u kriminalu i u organizovanom kriminalu da ti i takvi ljudi u ovakvoj državi ne mogu sprovesti reforme, da prvo moraju da očiste sami sebe i da očiste te institucije da bismo onda mogli da očekujemo nešto od njih da počnu da rade nešto ozbiljnije nego što je borba protiv korupcije na najnižem mogućem nivou".
Aktivisti Mreže za afirmaciju nevladinog sektora dijelili su građanima flajere sa porukama protiv korupcije, u kojima ih ohrabruju da prijavljuju takve slučajeve. Gradjani su odgovarali na pitanje koliko je korupcija ukorijenjena u narodu, i da li se država na pravi način bori protiv te pojave:
"U Crnoj Gori nam je navika - 'ajde malo, valja se".
"Mislim da se na radi bar nedovoljno".
RSE: Šta su razlozi, zašto se ne radi?
"Vjerovatno nama političke odluke, političke volje da se krene u akciju".
RSE: Koliko se u Crnoj Gori o korupciji priča, a koliko se radi protiv te pojave?
"Mnogo se priča, a mislim da se i mnogo radi na tome".
RSE: Ko dosta radi?
"Radi Vlada. Priča se mnogo, svašta se priča, a ja mislim da oni dobro rade i dosta rade protiv korupcije".
"Ne, nemoguće je izboriti se nigdje u svijetu protiv toga. Ako sam dao nekome pet hiljada eura da mi zaposli nekoga, prvi sam ja koji ćutim o tome, iako sam oštećen. I zato nikad".
„Mislim da je mnogo važnije da se fokusiramo na realne probleme, nego da se uporno trudimo da se bavimo statistikama i pričama o zakonima, pravilnicima i ostalim i zamažemo oči sami sebi i pokušamo zamazati oči gospodi iz medjunarodne zajednice.“
Ovo su riječi direktorke Mreže za afirmaciju nevladinog sektora Vanje Ćalović, koja je reagovala na izjave predstavnika policije i Uprave za antikorupciju, koji su govoreći o svojim aktivnostima u borbi protiv korupcije, iznijeli niz statističkih podataka i informacija o izradi raznih dokumenata, kreiranju procedura i realizaciji brojnih obuka za službenike.
Povodom medjunarodnog Dana borbe protiv korupcije, direktora Uprave za antikorupciju Vesna Ratković je, rekavši da je ukupan doprinos borbi protiv korupcije – pozitivan, kao argumentaciju za svoju tvrdnju navela podatke iz Izvještaja nadležne Nacionalne komisije i Izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore u procesu učlanjenja u Evropsku uniju i ukidanje viza za zemlje EU.
Ratković je govorila i o predstojećim zadacima.
„Nastavićemo sa kampanjama, sa istraživanjima i sa još intenzivnijom aktivnošću u smislu koordinacije i zajedničkog rada sa drugim državnim organima, a svakako i sa nevladinim sektorom i medijima.“
Pošto je nabrojao brojne “papirne” aktivnosti, predstavnik policijskog odsjeka za suzbijanje privrednog kriminala Saša Milić je naveo i odredjene konkretne podatke.
„Uprava policije je nadležnim tužiocima podnijela 71 krivičnu prijavu protiv 106 lica koja su počinila 173 krivična djela sa obilježjima korupcije. Ukupna materijalna šteta pričinjena ovim djelima iznosi 1.305.205 miliona eura. U nadležnosti specijalnog tužioca procesuirano je 33 krivične prijave protiv 50 lica i zbog osnovane sumnje da su počinili 101 krivično djelo sa obilježjima korupcije. Ovim je pričinjena materijalna šteta u iznosu od 546.121 euro.“
“Imamo po jednog službenika na svakom nivou koga su uspjeli da uhvate i osude, samo nema nijednog slučaja na najvišem nivou”, rekla je direktorka MANS-a Ćalović, koja kaže da je imala uvid i u dio odgovora na Upitnik Evropske komisije koji se tiče korupcije.
„Imali smo priliku da izvršimo uvid u dio Upitnika, odnosno, dio odgovora na Upitnik Evropske komisije i da smo zbog toga još više zabrinuti, zbog zloupotrebe statističkih podataka, kako bi se zamazalo stvarno stanje. Ono što smo mi vidjeli u tom dijelu Upitnika koji nam je bio dostupan sadržaj je sveden isključivo na statistiku koja ne govori ništa i obrazlaganje postojećih zakonskih rješenja, kao da ljudi u Briselu ne umiju sjesti i sami pročitati te zakone. Tu nema nikakvih informacija o tome koji su stvarni i realni problemi sa kojima se mi suočavamo. Jedan strahovit napor državne administracije je uložen da se problemi „stave pod tepih“.“
Šef delegacije Evropske komisije u Crnoj Gori Leopold Maurer kaže da je dobra koincidencija što Crna Gora predaje odgovore na Upitnik Evropske komisije baš na današnji dan, jer je iskorjenjivanje korupcije ključno pitanje za učlanjenje u Evropsku uniju, te da će ta oblast biti u centru pažnje u narednom periodu.
„Veoma je značajno što će se desiti u toj oblasti u narednih nekoliko mjeseci, zato što ćemo na osnovu ovih odgovora Upitnika imati rad ekperata koji će dolaziti ovdje i koje će da pripremi mišljenje o pristupanju Crne Gore sljedeće jeseni, i gdje izvještaj o napretku kaže da će biti veoma značajno da postoji evidencija presuda za korupciju, a posebno vezano za korupciju na svim nivoima, i mi smo u našem izvještaju to precizno definisali. Mi ćemo, naravno, uzeti u obzir šta će se desiti u narednim mjesecima.“
KORUPCIJA ILI INTEGRACIJA
Na Svjetski dan borbe protiv korupcije, nevladina organizacije MANS je u centru Podgorice organizovala performans, i još jednom optužila crnogorsku vlast da se samo deklarativno zalaže za smanjenje korupcije. Ponovili su da nema promjena dok su u institucijama oni koji su odgovorni za korupciju i mnoga druga teška krivična djela.
"U Evropu bez mrlja" i "Korupcija ili evropske integracije", pisalo je na panou koji su aktivisti Mreže za afirmaciju nevladinog sektora prostrli na pločnik podgoričkog Trga republike. Na panou je bila nacrtana i karta Crne Gore obojene u crno na kojoj su, između ostalog, oslikani pištolji, pakovanja "Marlboroa" i listovi kanabisa. Ćalović i ovog 9. decembra govori o korupciji, protiv koje vlast, kako tvrdi, neće da se bori:
„Vrlo dobro znate da je, na žalost, Crna Gora država u kojoj je lakše nabaviti kilogram kokaina nego doći pošteno i legalno do građevinske dozvole. Vrlo dobro znate da zemlje u okruženju i Srbija i Hrvatska i zemlje Evropske unije vode postupke protiv visokih pojedinaca u državi i vode takođe istrage vezane za veoma, veoma velike i ozbiljne slučajeve vezane za ubistvo Pukanića koje vode prema Crnoj Gori, vezane za zaplijenu gotovo 3 hiljade kilograma kokaina koji takođe vode prema Crnoj Gori. Naša policija nije bila u stanju da te ljudi čak ni sasluša, a kamoli da zatvori ili ne daj bože da pokrene kakve postupke protiv visokih državnih funkcionera koje vlade zemalja Evropske unije sumnjiče za organizovani kriminal.“
Na istinski obračun sa korupcijom Crna Gora će još sačekati, smatra Ćalović i ovako to objašnjava:
"Ja mislim da dok ne budemo sproveli zaista iskrene reforme u policiji, tužilaštvu i sudstvu i Agenciji za nacionalnu bezbijednost koje su pod jasnom i snažnom političkom kontrolom, u kojima se i dalje nalaze ljudi koji su učestvovali i u ratovima i u deportacijama i u ubistvima i u kriminalu i u organizovanom kriminalu da ti i takvi ljudi u ovakvoj državi ne mogu sprovesti reforme, da prvo moraju da očiste sami sebe i da očiste te institucije da bismo onda mogli da očekujemo nešto od njih da počnu da rade nešto ozbiljnije nego što je borba protiv korupcije na najnižem mogućem nivou".
Aktivisti Mreže za afirmaciju nevladinog sektora dijelili su građanima flajere sa porukama protiv korupcije, u kojima ih ohrabruju da prijavljuju takve slučajeve. Gradjani su odgovarali na pitanje koliko je korupcija ukorijenjena u narodu, i da li se država na pravi način bori protiv te pojave:
"U Crnoj Gori nam je navika - 'ajde malo, valja se".
"Mislim da se na radi bar nedovoljno".
RSE: Šta su razlozi, zašto se ne radi?
"Vjerovatno nama političke odluke, političke volje da se krene u akciju".
RSE: Koliko se u Crnoj Gori o korupciji priča, a koliko se radi protiv te pojave?
"Mnogo se priča, a mislim da se i mnogo radi na tome".
RSE: Ko dosta radi?
"Radi Vlada. Priča se mnogo, svašta se priča, a ja mislim da oni dobro rade i dosta rade protiv korupcije".
"Ne, nemoguće je izboriti se nigdje u svijetu protiv toga. Ako sam dao nekome pet hiljada eura da mi zaposli nekoga, prvi sam ja koji ćutim o tome, iako sam oštećen. I zato nikad".
