Zašto blijede koralni grebeni?

Veliki dijelovi koralnih grebena širom svijeta ove godine postaju bijeli kao duhovi usljed rekordnog zagrijavanja temperature okeana.

Veliki koralni greben u Australiji često je nazivan najvećom živom strukturom na svijetu, dug 2.300 kilometara dom je niza biodiverziteta uključujući više od 600 vrsta korala i 1.625 vrsta riba.

Ali istraživanja iz vazduha koja su proveli naučnici pokazuju da je oko 730 od više od 1.000 grebena koji se protežu preko Velikog koralnog grebena izbijelilo.

Američka nacionalna uprava za okeane i atmosferu je u ponedeljak, (15. aprila) potvrdila masovno izbjeljivanje koraljnih grebena, što je događaj sa ozbiljnim posljedicama za pomorski život kao i za ljude i ekonomije koje se oslanjaju na grebene. Zašto?

Evo kako zagrijavanje pogađa koralne grebene i kakva budućnost očekuje ove osjetljive podvodne ekosisteme.

Šta su korali?

Korali su beskičmenjaci koji žive u kolonijama. Njihove izlučevine kalcijum karbonata čine čvrstu i zaštitnu skelu koja služi kao dom mnogim šarenim vrstama jednoćelijskih algi.

Tokom milenijuma, dva organizma su se razvila kako bi radila zajedno, a korali pružaju utočište algama, dok alge uklanjaju otpadne spojeve korala i vraćaju energiju i kiseonik svojim domaćinima.

Zašto su važni korali?

Koralni grebeni pokrivaju manje od jednog procenta okeanskog dna, ali imaju ogroman pozitivan učunak na morske ekosisteme i ekonomiju.

Četvrtina morskog života zavisi od grebena kao skloništa, izvora hrane ili mrijest, a priobalni ribolov bi bi teži bez korala.

Svake godine, grebeni pružaju oko 2,7 milijardi dolara robe i usluga, od turizma do zaštite obala, prema procjeni Globalne mreže za praćenje koralnih grebena za 2020. Oko 36 milijardi dolara se generiše samo od ronjenja i turizma.

Koralni grebeni takođe pomažu priobalnim zajednicama formirajući zaštitnu barijeru protiv olujnih udara i velikih talasa. Ovo pomaže da se izbjegne materijalna šteta za više od pet miliona ljudi širom svijeta, pokazala je studija iz 2022. objavljena u Marine Policy fondaciji.

Zašto blijede korali?

Kada temperature vode porastu, korali se nađu pod stresom. Nose se sa stresom tako što odpuštaju alge, zbog čega postaju bijeli kao kost.

Većina korala živi u plitkim vodama, gdje je zagrijavanje izazvano klimatskim promjenama najizraženije.

Da li će koral biti izložen toplotnim stresovima zavisi od toga koliko dugo traju visoke temperature i koliko su toplije nego inače.

Naučnici su otkrili da korali generalno počinju da izbeljuju kada su okolne vode toplije za najmanje jedan stepen Celzijusa od maksimalne prosječne temperature ili maksimuma na koji su korali navikli, a koji traju četiri ili više nedelja.

Šta se dešava sa temperaturama okeana ove godine?

Ove godine vidi se eksplozivan i trajan nalet topline okeana dok se planeta suočava sa efektima klimatskih promjena i klimatskog fenomena El Nino, što dovodi do toplijih mora.

U martu je globalna prosječna temperatura površine mora (SST) dostigla rekordnu mjesečnu temperaturu od 21,07 Celzijusa, prema servisu Evropske unije za klimatske promjene, Copernicus.

"Ove godine došlo je do prilično velike promjene u globalnom prosjeku SST", rekao je Neal Cantin, biolog za korale s Australijskog instituta za morske nauke. "Sigurno smo u novom režimu. Korali očito ne mogu da idu u korak s promjenama."

• Zašto je El Ninjo problem uoči monsunskih kiša u Indiji?

Kako El Nino slabi, naučnici kažu da bi se dio te okeanske topline trebao smanjiti. Međutim, sveukupno zagrijavanje okeana nastaviće se kako klimatske promjene budu sve intenzivnije.

Da li svi izbijeljeni korali umiru?

Korali mogu da prežive izbjeljivanje ako su okolne vode hladnije i ako se alge vrate.

Naučnici u Međunarodnom centru za koralne grebene Palau, procjenjuju da je potrebno najmanje 12 godina da se koralni greben sasvim oporavi od masovnog izbjeljivanja, prema istraživanjima iz 2019. godine.

Cikloni ili zagađenje mogu da unesu remećenje i uspore oporavak.

"Izbjeljivanje je kao groznica kod ljudi", rekao je ekolog David Obura, direktor Istraživanja i razvoja obale i okeana Indijskog okeana istočne Afrike. "Mi dobijmo groznicu kako bi se oduprli bolesti, i ako bolest nije preteška, oporavimo se. Ali ako je jako teška, umiremo od njenih posljedica."

• Australija obezbeđuje novac za Veliki koralni greben
• Potvrđeno novo masovno izbjeljivanje Velikog koraljnog grebena

Naučnici upozoravaju da su se korali ove godine suočili da težim i produženim visokim temperaturama nego ikada prije.

"Ono šta se dešava je za nas novo, kao i za nauku", rekao je Lorenzo Alvarez-Filip, ekolog za koralne grebene na nacionalnom nezavisnom univerzitetu u Meksiku. "Još ne možemo da predvidimo koliko su ozbiljno pod stresom čak i ako prežive period stresa ili kako će djelovati oporavak."

Šta se dešava sa mrtvim koralima?

Mrtvi grebeni i dalje predstavljaju sklonište za ribe ili zaklon od oluje tokom nekoliko godina za obalne zajednice.

Ali na kraju, ova podvodna groblja od kalcijum karbonata kao kosturi će erodirati i raspasti se.

"Može trajati 10 ili čak 20 godina kako bi se vidjele ove posljedice", rekao je Alvarez-Filip.

Šta se može učiniti kako bi se pomoglo u spašavalju grebena?

Najbolja šansa za preživljavanje korala je smanjivanje stakleničkih emisija kako bi se ograničile klimatske promjene.

Mnogi naučnici misle da na samo 1,2 stepena Celzijusa nivoa zagrijavanja predindustrijskog perioda, svijet je već prešao ključnu prekretnicu za preživljavanje koralnih grebena. Oni očekuju da će između 70 i 90 posto koralnih grebana na svijetu biti izgubljeno.

Naičnici i ekolozi nastoje da intervenišu.

Lokalne zajednice imaju programe čišćenja za uklanjanje smeća s grebena kako bi se smanjio dalji stres. Naučnici uzgajaju korale u laboratorijima u nadi da će obnoviti degradirane grebene.

Međutim, ništa od ovoga vjerovatno neće djelovati na zaštitu današnjih korala od zagrijavanja vode. Naučnici iz tog razloga pokušavaju da planiraju budućnost dovodeći ličinke korala u banke za krioprezervaciju i uzgajajući korale s otpornijim osobinama.

Obura je rekao da iako je važno da naučnici istražuju takve intervencije, uzgoj genetski modifikovanih korala nije odgovor na klimatske promjene. "Moramo biti vrlo oprezni kad kažemo da je to rješenje i da sada spašava koralne grebene", rekao je.

"Sve dok ne smanjimo emisiju ugljenika, to neće spasiti koralne grebene."