Genocid u Srebrenici nije bio spotan čin, a u nekoliko presuda zločincima potvrđeno je da je postojao plan najviših organa vlasti da se zločin počini, rečeno je na dvodnevnoj međunarodnoj konferenciji „Istraživanje, dokumentiranje i procesuiranje genocida u Bosni i Hercegovini“.
Na prvoj konferenciji koju organizuju udruženja žrtava i svjedoka genocida, sudjeluju najistaknutija imena uključena u proces istraživanja i procesuiranja genocida u BiH, tužioci i porodice žrtava.
Nakon dvadeset godina od kada je počinjen genocid u Srebrenici, došlo je vrijeme da se sumira šta su međunarodni i lokalni sudovi uradili u istraživanju, dokumentiranju i krivičnom procesuiranju genocida.
Predsjednik Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju Theodor Meron istakao je kako je do sada postojao veliki broj presuda u Hagu po optužbi za genocid.
„Iako neki i dalje raspravljaju o tome šta se desilo u Srebrenici, niko ne može poreći da su sudije Međunarodnog krivičnog suda u Hagu ustanovile da strašna nedjela počinjena tamo predstavljaju genocid. Citiram riječi Krstićevog žalbenog vijeća: Među najgnusnijim zločinima koje ovaj sud ima zadatak osuditi, akt genocida zahtijeva posebnu osudu i predstavlja sramotu. Ovaj zločin je užasavajući u svojoj prirodi. Njegovi izvršioci su odlučili istrijebiti cijelu jednu grupu ljudi. Oni koji su sprovodili genocid odlučili su lišiti te ljude njihovih života, nacionalnosti i religije. Ovo je zločin protiv cijelog čovječanstva. Žalbeno vijeće jednoglasno je masakr u Srebrenici nazvalo pravom rječju, genocidom. Oni koji su odgovorni moraju biti kažnjeni i njihovi slučajevi bit će primjer onima koji se u budućnosti odluče učiniti sličnu stvar“, rekao je Meron u uvodnom govoru na međunarodnoj konferenciji.
Patnje žrtava traju već 20 godina, kaže Munira Subašić, predsjednica Udruženja „Pokret majki enklave Srebrenica i Žepa“. Poručila je da pravo i pravda trebaju biti dostižni svakom čovjeku:
„Ne smije se zaboraviti da svaki zločin ima dva imena, ali i dva prezimena. Jedan zločinac, jedna žrtva. Nemojte zaboraviti žrtvu u progonu zločinaca. Vaša optužnice i vaša presuda i naša optužnica i naša presuda. Nemojte dozvoliti da žrtva bude važna samo onda kad treba da svjedoči“, poručila je Munira Subašić, predsjednica Udruženja „Pokret majki enklave Srebrenica i Žepa“.
Šef Delegacije EU u BIH i specijalni predstavnik EU u BiH, ambasador Lars-Gunnar Wigemark rekao je da je EU spremna da i dalje podržava pravosudne institucije da rade na procesuiranju ratnih zločina.
„Žrtve trebaju biti prepoznate i podržane od strane vlasti. Stanovnici ove zemlje trebaju se suočiti i otvoreno govoriti o onome šta se desilo i šta je urađeno. Kao što je Evropski parlament u rezoluciji naglasio – nema pomirenja bez istine“, rekao je šef Delegacije EU u BiH Lars-Gunnar Wigemark.
„Mi smatramo da je Haški tribunal mogao uraditi mnogo više, ali istovremeno, da nije bilo Tribunala ne bi bilo nijedne presude za genocid. Očekujemo da će u narednom periodu to biti puno bolje, naročito nakon presude Radovanu Karadžiću i Ratku Mladiću, jer smatramo da ćemo kroz te presude dobiti satisfakciju za ono što je ranije propušteno. Očekujemo da ćemo i kroz presudu za učešće Srbije u ratu u BiH dobiti određenu satisfakciju“, rekao je Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida.
Učesnici skupa su poručili da negiranje genocida nikada ne smije biti prihvaćeno, te da sve žrtve zaslužuju poštovanje.
