Nakon katastrofalne polave koja je poharala Doboj, svojim komšijama u ovom gradu prvi su u pomoć priskočili građani susjednih opština Tešanj i Usora. Dobojlijama su u najkritičnijm momentima u spašavanju ugroženih pomagali i ratferi iz Bihaća i građani Sarajeva, koji su dovezli vodu i hranu, kao i mnogi drugi stanovnici Federacije BiH. Međutim ovo je priča o međukomšijskoj solidarnosti na području Doboja, Usore i Tešnja između kojih su tokom rata u Bosni i Hercegovini bili uspostavljene ratne linije razdvajanja.
Privrednik iz Tešnja Izudin Ahmetlić prvi je upozorio nadležne u Doboju na nadolazeću katastrofu kada je u povratku iz Sarajeva prema Tešnju vidio nivo rijeke Bosne.
"Ja sam reagovao istog trenutka.Nazvao sam sve moje direktore, tražio opštu mobilizaciju firmi s namjerom da se zaštiti on o što se može zaštiti dok plavni val ne dođe. Poslije toga sam nazvao i načelnika Doboja Obrena Petrovića i prenio mu šta je u pitanju, šta se dešava i šta prema Doboju i prema ovom dijelu ide", kaže Ahmetlić.
Građevinske mašine ovog poduzetnika bile su angažovane i tokom izgradnje odbrambenog nasipa na rijeci Bosni, a nakon povlačenja vode u raščišćavanju puta ka Doboju.
"Jedan od moje braće je bio na mašini, na drugoj su bila dvojica mašinista i oni su krenuli u probijanje. Sve vrijeme sam bio s njima dok nismo probili poptuno izlaz i dok se nije moglo doći u Doboj", ističe on.
Hasan Ahmetlić kaže da je u tim trenucima bilo važno samo pomoći komšijama.
"U tom momentu je trebalo izaći u susret svakome, nevezano gdje je, ko je i šta je. U tom velikom valu vode bilo je samo spasiti živu glavu. Materijalna sredstva se nisu gledala. Što god je mogla, grupacija je uradila sve što se tiče materijalne i moralne podrške", navodi Hasan Ahmetlić.
Iz Tešnja su u dobojsku bolnicu, nakon što su ogromne količine vode potopile ovaj grad, dopremljeni hljeb i pitka voda. Istovremeno, Tešnjaci su pomagali i ugoroženom stanovništvu u Maglaju, te u opštini Doboj Jug. Radio Antena iz tesanjskog naselja Jelah odigrao je veliku ulogu u uspostavljanju pokidanih veza. Uključila se i tešanjska bolnica. U toj zdravstvenoj ustanovi, koja je formirana tokom rata u BiH, na hemodijalizu su primljeni svi pacijenti iz Doboja.
"Prvi upit je bio šta sa dijaliznim bolesnicima, koji su morali biti evakuirani iz dijaliznog centra koji je potopljen. Mi smo rekli da smo u stanju prihvatiti sve ljude koji trebaju dijalizu. Siguran sam da se desilo slično u Tešnju da bi dobojska bolnica odradila to isto i za nas u Tešnju, bez obzira što je bio rat prije 20 godina", kaže Rifat Sejdinović, direktor Opšte bolnice Tešanj.
Dr. Sejdinović dodaje da su uposlenici tešanjske bolnice također bili na raspolaganju stanovnicima poplavljenih Maglaja i Domaljevca.
"Neki ljudi su postavljali pitanje i neke stručne službe su analizirali potrebu postojanja tešanjske bolnice, pa su je osporavali. Međutim, danas je svima jasno da je ova bolnica od strateškog interesa za sjevernu Bosnu", smatra Sejdinović.
Kolegama u Doboju pomogli su i članovi tešanjskog Crvenog krsta, o čemu sekretar ove organizacije u Doboju Mihajlo Arsenić kaže:
Akcije čišćenja Doboja, 24. maj
"Prva humanitarna pomoć koja je došla, došla je iz Tešnja. I ja se zahvaljujem građanima Tešnja, zahvaljujem se Emiri, sekretarici Crvenog krsta u Tešnju. Tako i trebamo biti solidarni, trebamo se manuti više politike. Daj da se pomažemo, da budemo humani ljudi, da pomažemo najugorženijima bez obzira gdje je ko, koje je mjesto, koje je nacije, koje boje, rase."
Na terenu u Doboju su bili i tešanjski vatrogasci.
"Ovdje smo došli pomoći kolegama u čišćenju i sklanjanju posljedica ove nesreće. Mi iz tešanjskog DVD-a pritekli smo u pomoć prijateljima, komšijama. Nećemo gledati u prošlost, sad gledamo u budućnost - da se slažemo i pomažemo jedni drugima", ističe Senad Aličević.
Poslije prirodne nesreće koja je pogodila Doboj, skrštenih ruku nisu sjedili ni mještani opštine Usora.
"Otvorili smo jedan punkt u Makljenovcu gdje primamo pomoć i sve distribuiramo prema Doboju. Organizirano dovozimo dole, dijelimo svim ljudima, bez obzira na nacionalnost. Mislim da ne postoji nijedan čovjek koji je došao da nije dobio ono što je tražio, odnosno ono čime mi raspolažemo", pojašnjava Ilija Nikić, načelnik Usore.
A evo kako je pomoć komšija iz susjednih opština prokomentarisala 73-ogodišnja Dušanka Živković iz Doboja.
"Da nije ovih iz Federacije, ne bismo imali ni vode, ni hrane, ne bismo imali ništa. Ne da su solidarni, prvi su mi došli onaj dan kad je trebalo, donijeli mi vodu, donijeli mi hljeb, oprali mi garaže, odvezli mi auto u Federaciju, oprali ga, vratili ga - sve. Ne mogu vam reći drugo nego sve najljepše o njima", tvrdi Dušanka Živković.
Susjede koji su među prvima pomogli potopljenim Dobojlijama, međutim, razljutila je odluka donesena nakon imenovanja povjerenika entiteske Vlade za Doboj, penzionisanog generala bivše VRS Momira Zeca, da se kabasti otpad izbačen na ulice poslije poplave, umjesto na lokalnu deponiju, odvozi na prostor pored ratnih linija razdvajanja između Doboja i Usore. Deponovanje smeća u blizini povratničkih naselja Makljenovac i Prisade je zaustavljeno nakon protesta opštinske vlasti i lokalnog stanovništva.
"To je nešto što smo doživjeli. Nismo to očekivali. Hvala Bogu da smo to zaustavili", zaključuje usorski načelnik Ilija Nikić.
