Članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Šefik Džaferović odbili su da prisustvuju sastanku sa ruskim ministrom spoljnih poslova Sergejem Lavrovim u Sarajevu, 15. decembra zbog, kako su na posebnoj konferenciji za medije objavili, "nipodaštavanja i negiranja BiH".
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik je nakon susreta sa Lavrovim, nazvao njihov potez "nedoraslim ponašanjem kojim su nanijeli štetu upravo onome za šta se formalno zalažu, a to je BiH".
Ruski šef diplomatije, nakon sastanka sa bh. ministricom vanjskih poslova Biserom Turković, gdje je potpisan Plan konslutacija između dvije zemlje, nije komentarisao potez Komšića i Džaferovića.
Podvukao je, međutim, da se Rusija protivi promeni Dejtonskog sporazuma:
„Ne vidimo nikakvog smisla u reviziji Dejtonskog mirovnog sporazuma pogotovo što ta inicijativa dolazi izvan BiH. Rusija je kao garant Dejtonskog mirovnog sporazuma ubijeđena da su narodi u BiH u stanju da samostalno odlučuju o svojoj sudbini i političkoj poziciji“, zajključio je Lavrov.
Ova izjava usledila je dan nakon što je budući američki predsednik Džo Bajden (Joe Biden), povodom dvadesetpete godine od potpisivanja Dejtonskog sporazuma kojim je završen rat u BiH, saopštio:
“Dejtonski sporazum doneo je mir u Bosnu i Hercegovinu i reafirmisao njen suverenitet, teritorijalni integritet i nezavisnost. Ipak, četvrt veka kasnije, jasno je da rad na uspostavljanju pravde, pomirenja i funkcionalne multietničke BiH nije završen”, napisao je Bajden.
Kako su odluku objasnili Komšić i Džaferović?
Članovi Predsjedništva naveli su da su nedostatak zastave BiH na sastanku Lavrova i predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika, te podrška Rezoluciji o vojnoj neutralnosti koju je usvojila Narodna skupština Republike Srpske, uticali na njihovu odluku da odbiju sastanak sa Lavrovim.
“To doživljavamo kao jednu vrstu nipodaštavanja, pa čak i negiranja institucija BiH zemlje u kojoj je došao u zvaničnu posjetu”, kazao je Komšić.
Komšić je kazao kako poruke Lavrova, otkad je stigao u zvaničnu posjetu BiH u ponedjeljak, 14. decembra, nisu njegove lične, već poruke zemlje koju zastupa i predstavlja.
“Izjava gospodina Lavrova u kojoj pozdravlja Rezoluciju Narodne skupštine RS koja govori o takozvanoj vojnoj neutralnosti u slučaju pristupanja nekoj vojnoj asocijaciji, također govori o tome da ruski ministar koji je savršeno informisan i iskusan, izbjegava činjenicu da takvu vrstu odluke mogu donijeti samo državni organi BiH, odnosno da je BiH donijela odluke koje se tiču njene budućnosti u euroatlantskim integracijama, u odlukama je učestvovao i Dodik s kojim se sastao", rekao je Komšić.
Istakao je kako na osnovu "ova dva primjera, misli da je, nažalost, Lavrov pokazao nepoštivanje institucija i ustavnog sistema i države BiH".
"Nažalost, jer mi nije drago što je do ovoga došlo. Naše opredijeljenje jeste da imamo s Ruskom Federacijom najbolje odnose, ali očekujemo i da svi oni koji predstavljaju Rusiju poštuju BiH”, dodao je Komšić.
Lavrov je dan ranije poslao niz političkih poruka, a između ostalog je kazao da je odavno trebalo da bude zatvoren Ured visokog predstavnika u BiH, jer je BiH kako je naveo odavno postala članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda (UN).
"Ovaj vanjski protektorat koji predstavlja Ured visokog predstavnika u BiH, u potpunosti je prevaziđen. Postojanje OHR-a pokazuje nepoštovanje prema narodima u BiH i prema suverenitetu ove zemlje. Svaki pokušaj da se ruši Dejtonski sporazum može imati nesagladive posljedice. Veoma je teško bilo izgraditi krhku ravnotežu i bez samo jedne komponente može se ugroziti čitava stabilnost", rekao je Lavrov.
Član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović naveo je kako je Ruska Federacija velika država, svjetska sila, da to BiH nije, ali je veoma važna država u svijetu.
“Imamo svoj ponos i želimo da kažemo šta mislimo u datom trenutku. Rusija poštuje Dejtonski mirovni sporazum, ali izjave koje su jučer date na pres-konferenciji od strane ministra Lavrova, govore nam nešto drugačije", naveo je na konferenciji za novinare Šefik Džaferović.
Poručio je da poštovati Dejtonski mirovni sporazum znači poštovati sve njegove anekse.
"Prva stvar koja se navodi u sporazumu je država BiH, njen kontitunitet, institucije, njena zastava i grb. To se mora poštovati, to jučer nije ispoštovano. Poštovati Dejtonski sporazum znači poštovati svih 11 aneksa”, kazao je on.
Prema Džaferovićevim riječima, odlazak OHR-a iz BiH zagovaraju snage koje stalno govore o secesiji.
“Ideja je bila da odemo na sastank i sve ovo kažemo ili da ne odemo na sastanak. Procijenili smo na kraju da je ovaj postupak jača poruka. Ovo je poruka i našim prijateljima iz Evrope, našim partnerima, da smo mi ponosni ljudi i odlučni. Kada jedanput donesemo odluku u ovoj zemlji, moramo je se pridžavati", naveo je Džaferović.
Sve posjete Sergeja Lavrova BiH
'Nećemo pristati da budemo ruski pijun na Balkanu'
Odgovarajući na pitanja novinara, član Predsjedništva Željko Komšić, je naveo kako nemaju problem da se ministar vanjskih poslova Rusije sastaje s kim hoće, “ali da postoji red koji mu je savršeno poznat, te da ovdje nema greške”.
"Ovo smo shvatili kao poruke Ruske Federacije. Poštujemo da mu gospodin Dodik može biti drag, ali ono što je Ustavom rečeno i donesena odluka u čemu je Dodik učestvovao ne može biti negirano. Uz dužno poštovanje Ruske Federacije kao velike i moćne države, nećemo pristati da budemo ruski pijun na Balkanu u njihovim igrama i obračunima bilo sa zemljama Evropske unije ili zemljama članicama NATO-a”, dodao je Komšić.
Naveo je kako očekuje da se takav stav shvati i podrži.
Na novinarsko pitanje kakvu reakciju očekuju nakon što su odbili da se sastanu sa ministrom vanjskih poslova Rusije, član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović je rekao da očekuju da Ruska Federacija kao jedan od šest svjedoka Dejtonskog mirovnog sporazuma poštuje sporazum do kraja.
“Dejtonski sporazum je i visoki predstavnik i odluke institucija BiH za članstvo u NATO-u i odluke institucija BiH za naš evropski put i zastava BiH", zaključio je Džaferović.
Dodik zahvalio Lavrovu na posjeti
Dan nakon susreta u Istočnom Sarajevu, na kojem nije bilo zastave BiH, a na dan kada su Džaferović i Komšić odbili susret sa Lavrovim, ruski šef diplomatije se u zgradi Predsjedništva BiH ponovo susreo sa Dodikom.
Milorad Dodik je za agenciju Srna nakon sastanka izjavio da su Šefik Džaferović i Željko Komšić nedolaskom na sastanak sa šefom diplomatije Ruske Federacije i "tim nedoraslim ponašanjem nanijeli štetu upravo onome za šta se formalno zalažu a to je BiH, koja je imala tu čast da je posjeti jedan od vodećih svjetskih diplomata".
"Ako su mislili da time omalovaže jednu svjetsku velesilu, ispali su smiješni i pred svojim narodom i pred svjetskom političkom scenom", istakao je Dodik.
Dodik je rekao da "sve što su eventualno imali da primjedbuju ruskom šefu duplomatije dva člana Predsjedništva mogli da to učine direktno, na teritoriji koju smatraju svojom, ali nisu smjeli i izabrali su da se sa svojom netrpeljivošću prema Ruskoj Federaciji obračunavaju navodnim argumentima, koji su drugo ime za diplomatskli skandal".
BiH i Rusija potpisali Plan konsultacija za narednu godinu
Ruski šef diplomatije susreo se 15. decembra i sa ministricom vanjskih poslova BiH Biserom Turković, a nakon sastanka je potpisan Plan konsultacija između BiH i Rusije za period 2020/2021. godinu.
Lavrov je nakon potpisivanja Plana konsultacija u Ministarstvu vanjskih poslova BiH istakao kako je njegova posjeta u vrijeme obilježavanja 25 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma simbolična.
„Jako je važno s aspekta postignuća u posljednjih četvrt vijeka i održavanja mira u regionu da se sačuva Dejtonski sporazum. S druge strane, ovo je dobra prilika da sagledamo i probleme koji postoje u vezi sa implementacijom Dejtonskog mirovnog sporazuma i temelja jednakopravnosti“, kazao je Lavrov.
Istakao je i kako je u susretu sa predsjedavajućim Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom, kao i na sastanku s ministricom Turković iznio stav da Rusija podržava Dejtonski sporazum očuvanje suvereniteta i integriteta zemlje i tri konstitutivna naroda.
Rusija, kako je naveo šef diplomatije te zemlje, smatra da je Ured visokog predstavnika već odavno sazreo za zatvaranje, te da njegovo djelovanje nije u skladu s realnim stanjem.
„Ne smatramo da postoje ikakvi benefiti za očuvanje ovoga protektorata nad BiH. Nažalost, neke naše kolege u Upravnom odboru Vijeća za implementaciju mira (PIC) ne dijele naše mišljenje i pokušavaju i da postave, možda, nekog novog visokog predstavnika“, kaže Lavrov, te dodaje kako je ključan unutrašnji dijalog uz poštovanje svih temelja i prava entiteta i jednakopravnosti naroda .
Također je naglasio spremnost za većom saradnjom u oblasti ekonomije i ulaganja u BiH, kao i na kulturnom polju.
Ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković je nakon sastanka kazala da je u BiH teško naći kompromis o ulozi međunarodne zajednice.
“Kao što imamo tri čana Predsjedništva, imamo i tri viđenja vezana za prisustvo međunarodne zajednice. Nije lako naći kompromis. Ako ne možemo da se usaglasimo o komisiji za ulazak u NATO, možemo o komisiji koja će koordinirati saradnju sa NATO savezom”, kazala je Turković na konferenciji za novinare nakon sastanka.
Šefica bh. diplomatije je dodala da treba poštovati Dejtonski mirovni sporazum.
"Želim iskazati svoje zadovoljstvo konstruktivnim i otvorenim razgovorom delegacija BiH i Ruske Federacije na kojem smo konstatovali da su odnosi dvije države dobri i da je važno da radimo na unapređenju saradnje, posebno u oblasti ekonomije. Nadam se da će nakon današnjeg potpisivanja Plana konsultacija dvije države, doći do poboljšanja saradnje u narednom periodu", kazala je Turković.
Održao je i sastanak s liderom Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Draganom Čovićem na kojem je, kako je saopšteno, razgovarano o političkoj situaciji u BiH i hitnosti promjene Izbornog zakona BiH.
Ruski šef diplomatije je nakon BiH posjetio Srbiju.
