Ministri vanjskih poslova članica Evropske unije u novembru prošle godine usvojili su inicijativu za novi pristup evropskoj tranziciji Bosne i Hercegovine koju su predložili šefovi njemačkih i britanskih diplomatija, Frank Walter Steinmeier i Phillipp Hammond.
Tako je ova britansko-njemačka inicijativa zvanično postala inicijativa Evropske unije, u kojoj je prioritet stabilizacija ekonomije i stvaranje uslova za razvoj, otvaranje radnih mjesta, borba protiv korupcije, kao i poboljšanje efikasnosti vlasti na svim nivoima.
Radi se o širokom planu reformi koje su usko vezane uz dokument Sporazum za rast i zapošljavanje, postignut u maju 2014. (Compact for Growth).
Razgovarali smo s ekonomistima o tome kako oni vide ovaj plan reformi i da li će Bosna i Hercegovina uspjeti da ih ostvari.
„Ja mislim da je ovo jako važno, da je ovo jedan od najznačajnijih aktivnosti koje se trenutno dešavaju u Bosni i Hercegovini, prvo što je Evropska unija vratila pozornost prema Bosni i Hercegovini i što je tema, konačno, rješavanje socioekonomskih problema u zemlji. Kao odgovor na zaista trenutno loše ekonomsko stanje u zemlji, cijenim da se prvenstveno treba fokusirati na nekoliko sektora, a to je podrška privatnoj inicijativi i realnom sektoru, dakle, tamo gdje se zaista proizvodi i gdje se stvara dodatna ekonomska vrijednost. Drugo, povećanje domaćih i stranih investicija, ovdje posebno naglašavam domaćih. Treće, reforma javnog sektora, i po meni, četvrti segment, to je ruralni razvoj i turizam, odnosno poljoprivredna proizvodnja, proizvodnja zdrave hrane, i pokušaj onoga što je trenutno trend i u Evropi i u svijetu, a to je izvoz pitke vode", ocjenjuje dr Dženan Đonlagić, profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.
"Ono što se prioritetno mora rješavati, to je podrška privatnoj inicijativi i realnom sektoru, zato što je realni sektor zapravo taj koji finansira državu i iz kojeg se plaćaju porezi. Naše kompanije više ne mogu izdržati ovo nestabilno političko okruženje, tu nefleksibilnost tržišta rada. Od uspješnosti realnog sektora zavisi i egzistencija državnog aparata, penzionera, invalida i svih budžetskih korisnika."
Saša Grabovac iz Udruženja ekonomista RS SWOT kaže da bi se trebalo prvo pristupiti reformama koje je jednostavnije provesti.
„Reforme koje su neophodne, a ne zahtijevaju puno ni finansijskih sredstava a ni vremena. Jednostavno, potrebna je samo da organizacije koje se bave unapređenjem poslovnog ambijenta, asocijacije poslodavaca, razna udruženja poput našeg, da ubijede ljude koji donose odluke da je to stvarno bitno. Imamo jako puno procedura i pravila koja se ne očituju kroz finansijsku obavezu, imamo brojne pravilnike koji otežavaju rad, a koji objektivno ničemu ne služe", konstatuje Grabovac.
RSE: To su uglavnom poznate stvari, ali nema napretka.
Grabovac: Poslodavci su kroz nekakva svoja dokumenta, koja redovno dostavljaju, ukazivali tačno koje su to procedure, ali očigledno da političari u tome ne vide neku političku korist, ne vide neku mogućnost dobijanja političkih poena. U Republici Srpskoj je nešto aktuelno formiranje radnih tijela, koje je Vlada formirala, gdje su predstavnici svih ministarstava, ministri rukovode tim tijelima, za provođenje reformi u određenim oblastima života. Mislim da se puno stvari može uraditi, a koje ne zahtijevaju niti određenu stručnost niti posebna finansijska sredstva. To bi stvarno puno pomoglo privrednicima, jer mnogi kažu: 'Recite mi kako treba da radim, platiću sve što treba, dajte samo da se stvari mogu brzo završiti'.
RSE: Šta je to prema vašem mišljenju najveća boljka bh. privrede?
Grabovac: Mislim da je to negativna selekcija kadrova u svim vidovima javnog i političkog života, tako da za posljedicu toga imamo i ovakvu situaciju.
Korupcija ubija inicijativu i investicije u svakoj privredi, iako je nju teško izmjeriti ili predvidjeti. Potencijalni ulagači u bh. privredu oslanjaju se na istraživanja, kao što je indeks percepcije korupcije. Takođe, prema nekim istraživanjama, tri četvrtine poslovnih ljudi u Bosni i Hercegovini vide korupciju kao veliku prepreku uspješnom poslovanju. Tijana Cvjetičanin, udruženje građana “Zašto ne“:
„Indeks percepcije korupcije koji objavljuje Transparency International, pokazuje da se BiH sve više spušta na toj listi. Jasno je da to nije egzaktan nalaz, kao što je egzaktan nalaz o tome koliko vam treba dana da pokrenete posao. To je indeks koji meri kako ljudi vide svoju vladu, koliko joj veruju i kako vide uopšte svoje društvo, da li smatraju da je korumpirano ili da nije. To pokazuje da u Bosni i Hercegovini sve više ljudi misli da je društvo sve korumpiranije. I to je jako negativno. Imate, recimo, još jedan indeks, koji smo mi ovde posmatrali, to je istraživanje koje radi Freedom House, i oni imaju neke tri kategorije koliko su zemlje slobodne u smislu koliko je sistem autoritaran ili demokratski. Bosna i Hercegovina je rangirana kao delimično slobodna zemlja i u toj kategoriji delimično slobodnih zemalja, kako su ih oni rangirali, ona se nalazi na zadnjem mestu u odnosu na to koliko ljudi vide korupciju u svom društvu, što je vrlo, vrlo zabrinjavajuće. Znači, opet se više približava nekom proseku autoritarnih zemalja po tom rezultatu, nego okruženju u kojem se zaista nalazi“, kaže Tijana Cvjetičanin.
Kako ostvariti izuzetno značajne reforme i postići 'brzinu', kada ponovo traje višemjesečno mrcvarenje oko konstituisanja vlasti?
„U cijelom svijetu se Grčka spominje kao neki primjer maltene propale ekonomije, primjer države koja ne funkcioniše i koja je 'najbolja' članica Evropske unije, pa i u toj i takvoj Grčkoj, maltene 48 sati poslije izbora imamo potpuno formiranu vladu, s prepolovljenim, racionalizovanim brojem ministarstava koje je već operativno. U Bosni i Hercegovini još uvijek nemamo na većini nivoa formirano apsolutno nikakvu vlast niti je izvjesno kada će biti“, komentariše analitičar Vanjskotrgovinske komore BiH Igor Gavran.
