Svjetski lideri na konferenciji o klimi u Parizu, odaslali su jedinstvenu poruku: "Nemamo drugog planeta i prema Zemlji moramo biti odgovorniji".
Da li će povijesni dogovor, koji istina nije obavezujući, i rezultirati ograničavanjem zagrijavanje planeta na dva Celzijeva stupnja, jer u suprotnom, kako naglašavaju stručnjaci suočiti ćemo se s porastom razine mora, otapanjem leda, izumiranjem vrsti. Kako se pariški dogovor tumači na Balkanu?
Bosanskohercegovački gradovi već danima su obavijeni gustom maglom i smogom. Koncentracije lebdećih čestica su dva do tri puta više od graničnih i tolerantnih vrijednosti. S druge strane, u državnim institucijama nema ni ozbiljnih pomaka, niti volje da se bilo što promijeni. Jasna strategija o korištenju energije ne postoji u BiH, nego se još uvijek sve radi prema studijama od prije trideset godina. Priču donosi Selma Boračić-Mršo u tekstu "Aerozagađenost u BiH: Potreba i za gas maskama".
Kako će se globalni sporazum primjenjivati u ekološkoj Crnoj Gori, koja ima nekoliko crnih ekoloških tačaka, poput TE Pljevlja, Željezare i KAP? Jesu li namjere Vade u Podgorici, o gradnji drugog blok TE i postavljanju energetskog kabla u skladu sa dogovorom iz Pariza? Kakvo je mišljenje ekologa - ko će u Crnoj Gori pobijediti - energetski lobi ili ekologija? Detalje ima Lela Ščepanović u tekstu "Ekološka Crna Gora - misaona imenica".
Srbija planira da do 2030. godine smanji emisiju gasova sa efektom staklene bašte za 9,8 odsto, u odnosu na 1990. Iako je po odnosu prema zagađenju okoline na evropskom začelju, stručnjaci predviđaju bi da bi od zemlje, u kojoj dominira proizvodnja na uglju, u narednih tridesetak godina, mogla da uđe u krug onih koje maksimalno koriste obnovljive izvore energije. Pojedinosti donosi Zoran Glavonjić u priči "Srbija na uglju: Klima u senci termoelektrana".
Hrvatska ima malu razinu emisije ugljičnog dioksida, ali je vrlo ranjiva na klimatske promjene. Hrvatske vlasti već izrađuju strategiju nisko-ugljičnog razvoja, međutim ekolozi upozoravaju da Hrvatska, time što nije odustala od termoelektrane Plomin C, u stvari ništa bitno nije promijenila - navode sugovornici Enisa Zebića u tekstu "Hrvatski stručnjaci: Ozbiljno shvatiti pariški sporazum".
Kosovo se pridružuje naporima svjetske zajednice u borbi protiv klimatskim promjena, kaže ministar životne sredine i prostornog planiranja, Ferid Agani. Iz Instituta za razvojne politike INDEP, ističu da Kosovo mora investirati u planove energetske efikasnosti i ojačati obnovljive izvore energije. Pročitajte priču Amre Zejneli "Termocentrala Kosovo A među najvećim zagađivačima u Evropi".
