U nedjelju, 16. marta 2025. godine, u 9.15 sati ujutro bilo je prvo u jedino pojavljivanje načelnika Opštine Kočani Ljupča Papazova nakon požara u diskoteci "Puls" u njegovom gradu, u kojoj je poginulo 59 osoba, a povrijeđeno više od 180.
On je stajao iza ministra unutrašnjih poslova Pančeta Toškovskog, koji je davao izjavu, i uprkos insistiranju novinara da neko iz Opštine kaže da li se oseća odgovornim, ćutao je.
"Molim vas da nam dozvolite da radimo svoj posao i da ne spekulišemo, da utvrdimo tačnu odgovornost", rekao je Toškovski.
U nekoliko izjava koje je kasnije dao državni premijer Hristijan Mickoski, Papazov je praktično amnestiran, a fokus krivice bio je isključivo na Ministarstvu ekonomije, koje je izdalo dozvole za diskoteku.
"Da li je i u kojoj mjeri odgovoran načelnik utvrdiće Tužilaštvo. Gradonačelnik je u ostavci napisao da stoji na raspolaganju za sve. Ne bježi. Tu je. Danas će, koliko ja znam, istražni organi ući i u Opštinu. Provjeriće svu dokumentaciju...Ako vi sada pledirate da je on iz VMRO-DPMNE, pa ga mi štitimo, ne, lažete. Nikog nećemo šititi. Sveti VMRO da bude, i ja da sam, rođena sestra, brat da mi je, odgovaraće ako ima bilo kakve krivice", kazao je premijer 18. marta.
Prema riječima premijera, na falsifikovanoj licenci stoji potpis tadašnje državne sekretarke, a iza arhivskog broja licence krije se sasvim drugi predmet, o komunikaciji sa stranim investitorom.
Ali gotovo u isto vrijeme kada je Papazov 17. marta na svom Facebook profilu objavio da podnosi ostavku iz moralnih razloga, pozvan je na saslušanje u istom predmetu. Kasnije je pušten nakon što je, prema navodima Tužilaštva, dao određena pojašnjenja i informacije.
"Ovakva izjava se upoređuje sa dokaznim materijalom i nadležnostima Opštine, nakon čega će se donijeti odluka o njegovom daljem statusu u postupku", izvijestili su iz Osnovnog javnog tužilaštva.
U zgradi Opštine Kočani 18. marta su predstavnici Ministarstva unutrašnjih poslova koji traže dokumentaciju kao dokaz. Građani Kočana 17. marta su protestovali ispred zgrade Opštine, ali i ispred kuće gradonačelnika, tražeći odgovornost.
Inače, 16 osoba je do sada dobilo kratkotrajni pritvor zbog tragičnog događaja, među kojima su bivši ministar privrede, sekretar u istom ministarstvu, bivši direktor Državne tržišne inspekcije, službenici i vlasnik diskoteke.
Koja je uloga opština u radu disko klubova i kabarea?
U Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti u nekoliko navrata se pominju opštine i gradonačelnici i njihove obaveze koje se odnose, između ostalog, na klubove koji rade. Tako Član 8. navodi da načelnik vodi evidenciju ugostiteljskih objekata u svojoj opštini. Gradonačelnik i opština takođe vode evidenciju o radnom vremenu ugostitelja.
Međutim, Zakon o ugostiteljstvu donesen je još 2006. godine, a licencu neko može dobiti samo podnošenjem zahtjeva i sa podacima koje daje vlasnik objekta pod moralnom i krivičnom odgovornošću. Na to je 17. marta u izjavi za Televiziju Telma reagovao bivši predsjednik Udruženja arhitekata Martin Panovski, koji kaže da postoje dva različita zakona sa različitim propisima za istu materiju, što dovodi do mogućnosti korupcije. Međutim, i za njega je najkontroverznije to što je vlasniku ostavljeno da upiše šta god želi u zahtjev za dozvolu.
"Postoji zakon o ugostiteljstvu prema kojem da dobijete dozvolu treba da priložite zahtjev, novac za dozvolu i izjavu vlasnika da ispunjava minimalne tehničke uslove. To znači da država vjeruje vlasniku. To je bukvalno kao da registrujete svoj automobil sa izjavom da je tehnički ispravan. Ne znam šta će i kome će suditi jer po zakonu treba da traže protivpožarni elaborat", kaže Panovski.
On još navodi da opštine nisu isključene iz procedura za rad ugostiteljskih objekata.
"Cijela priča je da je opština ta koja da vidi šta je s građevinskom dozvolom, što se tamo događa, kako su renovirali jer kako zakon kaže, ako nešto gradiš, moraš ići u opštinu i prijaviti. A ne da skladište bude diskoteka. Ovdje je odgovornost opštine, a ne može biti da je nema. Jer oni su sigurno znali da u gradu postoji diskoteka", kaže Panovski.
Objekat koji su mnogi, pa i ministri, nazivali "šupom", a u kojem se dogodio tragični događaj, bespravna je građevina izgrađena 1999. godine. Prvobitno je služio kao tekstilna radionica, a njegova prenamjena nije prijavljena. Legaliziran je 2005. godine. Prošle godine je renoviran. Imao je dozvolu Ministarstva ekonomije, za koju Vlada sada tvrdi da je faklsifikat i da je istekla dva dana prije požara.
Inspekcija u svim diskotekama
Juče je objavljeno da je u 2024. godini izdano samo 12 dozvola za rad kabarea, a nijedna od njih u Skoplju. Od 18. marta se provode pojačane kontrole kako bi se utvrdilo koji su klubovi poslovali nezakonito. I premijer Mickoski sada problem vidi u zakonu kojim vlasnik sam sebi potvrđuje da ne laže.
"U dokumentima koje dostavlja pravno lice koje traži dozvolu tvrdi pod moralnom, materijalnom i krivičnom odgovornošću da ispunjava uslove. Problem je što ta dokumentacija nije provjeravana po službenoj dužnosti. Dakle, ovaj objekt od 500-tinjak kvadratnih metara ne može ni po kojem osnovu biti kabare i tražiti dozvolu. Problem se tu dodatno usložnjava jer je visina naknade koju treba platiti za diskoteke veća u odnosu na one koje imaju dozvolu za kabaree", kaže Mickoski.
Premijer uvjerava da će svi gdje danas uđe inspekcija, a ne budu ispunjavali uslove, biti kažnjeni. I proed toga što su se pojavile sumnje da će uspjeti zamaskirati propuste jer je inspekcija najavljena odmah nakon tragedije u Kočanima, on negira da će uspjeti.
Hiljade ljudi tuguju za stradalima u požaru u Kočanima
Antikorupcijska komisija ukazivala na korupciju oko diskoteka
Državna komisija za sprečavanje korupcije (DKSK) naložila je da se direktoru Državnog tržišnog inspektorata podnese zahtjev za utvrđivanje odgovornosti inspektora. Inspekcijskim nadzorom utvrđene su nezakonitosti, a ovo rješenje doneseno je 7. februara 2024. godine, odnosno prije više od godinu dana.
Disciplinski postupak je zatražen jer su inspektori išli u provjeru ugostiteljskih objekata gdje su, uprkos tome što su otkrili da nemaju dozvole, umjesto da ih zatvore, ostavili da rade. Dobijali su samo prekršajne naloge za plaćanje dok ne srede potrebnu dokumentaciju.
"Unakrsnom analizom dokumenata i dobijenih podataka jasno je da su tokom 2022. godine, iako su kontinuirano vršene kontrole i izricane novčane kazne, vlasnici su ih plaćali, ali lokali nisu zatvarani iako nisu posjedovali odgovarajuće dozvole, odnosno dozvole za rad. Činjenica da su neki od njih dobili dozvole 2023. godine, a dva lokala uopšte nisu imali potrebne dozvole za rad govori o koncentraciji velike moći i uticaja vlasnika ovih lokala na razna državna teijla i organe, što s te strane doprinosi nezakonitom postupanju inspektora Državne tržišnog inspektorata, ali i Ministarstva unutrašnjih poslova", navodi se u odluci DKSK.
Nema povratnih informacija o tome da li su ispoštovane smjernice Antikorupcijske komisije.
Mogu li materijali biti opasni po zdravlje?
Gipsane ploče koje sadrže azbest i koje su postavljene na krov diskoteke videla je cijela javnost kako gore iznad glava mladih ljudi, a zabranjene su za upotrebu zbog opasnosti po zdravlje. To je pokazalo da se, pored sumnjivih dozvola, ne poštuju standardi za takve objekte.
Doktor Bojan Trajkovski kaže da nove azbestne ploče nisu štetne, ali ako se polome ili izgore, postoji opasnost od udisanja čestica azbesta, koje dugoročno mogu izazvati rak.
"Međutim, mislim da nije opasan samo azbest, već i gasovi koji su se pojavili kao posljedica požara i njihovog udisanja, kao i visoka temperatura koja je nastala, koju su mladi ljudi udisali", rekao je Bojan Trajkovski za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Inače, upotreba proizvoda koji sadrže bilo koju vrstu azbesta potpuno je zabranjena u zemljama Evropske unije od 2005. godine. Prilikom renoviranja neki od radnika su svjedočili da su korišteni jeftini materijali i pjena za izolaciju.
Od 17. marta uveče medicinsku pomoć je zatražilo 20 novih ljudi, među kojima i vatrogasci, koji su hospitalizovani. Direktor Fonda zdravstva Sašo Klekovski apeluje na sve koji su bili u blizini vatre da se jave ljekaru.
"Apelujemo na sve koji su se našli na mestu tragedije, bez obzira da li osjećaju nešto ili ne, da se jave ljekaru. Svi do jednog da se podvrgnu neophodnim ljekarskim pregledima jer su još moguće posljedice od u ovom slučaju respiratornih problema. Čak i ako je panika, nije strašno, bolje je da bude panike i da svi dođu kod ljekara, nego da nema panike i da propustimo nekoga", rekao je Klekov.
Veliki dio pacijenata koji su u kritičnom stanju ima problema sa disajnim organima, a neki imaju i oštećenja od prekomjerne vrućine. Neki od njih još uvijek dišu uz respiratornu podršku.