Nakon svakih izbora dođemo do zaključka da trebamo mijenjati narod a ne političke stranke, kaže za Radio Slobodna Evropa, analitičar Adis Nadarević.
On smatra da je pred ovogodišnje lokalne izbore u Bosni i Hercegovini zakazane za 15. novembar prisutna polarizacija kakva, kako kaže, nije viđena od održavanja prvih izbora nakon rata u BiH.
„Tada su sve stranke bile grupisane ili oko Stranke demokratske akcije (SDA) ili oko Socijaldemokratske partije (SDP), ali ovi izbori, bar u Sarajevu liče na plebiscit-za ili protiv sadašnje vlasti“, smatra Nadarević.
A upravo u Kantonu Sarajevo vodiće se bitka za svaki glas na predstojećim izborima.
S jedne strane je Stranka demokratske akcije (SDA) koje je već predstavila svoje kandidate za načelnike sarajevskih opština, a radi se o osobama koje su trenutno na tim pozicijama, izabrani na prošlim lokalnim izborima, održanim 2016. godine.
S druge strane nastupa takozvana sarajevska četvorka, odnosno koalicija koju čine četiri političke stranke, Socijaldemokratska partija (SDP), Naša stranka (NS), Nezavisna bosanskohercegovačka lista (NBL) i Narod i pravda (NiP).
Oni su u ponedjeljak 17. augusta predstavili svoje kandidate za načelnike devet općina u Kantonu Sarajevo.
Kandidati su prvo potpisali zajedničku izjavu u kojoj se nalazi 29 principa iz Sarajevskog dogovora 2020, dokumenta koji sadrži principe djelovanja ove koalicije za izbore i nakon njih.
Kandidat za načelnika Općine Stari Grad je Ibrahim Hadžibajrić iz Nezavisne bosanskohercegovačke liste (NBL) koji je na ovoj funkciji već treći mandat. Hadžibajrić se osvrnuo na rad Vlade Kantona Sarajevo koju su pored ministara takozvane četvorke činili kadrovi još dvije stranke, Saveza za bolju budućnost Fahrudin Radončić (SBB) i Demokratske Fronte Željka Komšića (DF), a koja je smijenjena 29. januara.
"Ova četvorka je ostala jedno tijelo poslije famoznog petka 13. i ispoštovali smo sve što smo dogovarali mjesecima i nadam se da će tako ostati. Nismo imali nikakvih problema oko programa samog i dogovaranja i nadam se da će naši načelnici pobijediti", kazao je Hadžibajrić.
Blokada rada Skupštine Kantona Sarajevo počela je od kad je postignut dogovor 13. decembra 2019. godine između predsjednika Stranke demokratske akcije (SDA) Bakira Izetbegovića, predsjednika Demokratske fronte (DF) Željka Komšića i predsjednika Saveza za bolju budućnost Fahrudina Radončića da te tri stranke koaliraju na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini.
Tada su Demokratska fronta i Savez za bolju budućnost napustili takozvanu "šestorku" koja je od opštih izbora 2018. godine imala vlast na nivou Kantona Sarajevo. Te dvije stranke, kojima se pridružila i Bosanska stranka – BOSS, okupili su se oko Stranke demokratske akcije (SDA), koja je do tada bila u opoziciji u Kantonu Sarajevo.
Zaštita javnog dobra i dobrobiti građana U smijenjenoj kantonalnoj Vladi ministar komunalne privrede bio je Srđan Mandić iz Naše stranke (NS), sada kandidat za načelnika sarajevske Opštine Centar.
Kaže kako je cilj svih kandidata za načelnike devet sarajevskih opština da od glavnog grada BiH naprave evropsku metropolu. „Ne sjećam se kada je neka velika svjetska zvijezda imala koncert u ovom gradu“, rekao je Mandić na predstavljanju u Sarajevu, napominjući da Sarajevo odavno nije evropska metropola.
Četvorka je ostala vjerna principima na osnovu kojih su djelovali i nakon prošlih izbora, ocjenjuje Adis Nadarević. Kaže kako je pozitivno to što su prvo objavili program, odnosno Sarajevski dogovor 2020, kako su nazvali taj dokument, koji se sastoji od 29 principa oko kojih se bazira njihov rad.
„Ono što se meni sviđa, a što je prva tačka njihovog sporazuma je borba za zaštitu javnog dobra i dobrobiti građana“, kaže Nadarević.
Sarajevski dogovor 2020 potpisan je 7.augusta, a novi-stari koalicioni partneri ubijeđeni su u pobjedu svojih kandidata.
„Ove partije su ideološki različite, ali postigle su dogovor o stvarima koje smo uradili i u prošlosti. Pokazali smo da se možemo okupiti oko onoga za šta postoji konsenzus i na čemu možemo sarađivati", kazao je predsjednik SDP-a Nermin Nikšić.
Zaštita javnog dobra i dobrobiti građana, te potpuno jednako tretiranje svih građana, bez obzira na etničku, nacionalnu, rasnu, spolnu, vjersku i stranačku pripadnost uz punu transparentnost i nultu toleranciju prema korupciji i nepotizmu neki su od principa iz Sarajevskog dogovora 2020, kojeg su potpisale četiri stranke.
Kao cilj su postavili digitalizaciju javne uprave i njenu depolitizaciju. Pored toga, u dokumentu se navodi da će prekinuti saradnju u javnim poslovima sa svim osobama pravomoćno osuđenim za kriminal i teška krivična djela. P
Predsjednik Naroda i pravde Elmedin Konaković je istakao da je riječ o dogovoru koji ima jasan cilj i može biti put za promjene.
"Ova naša koalicija će biti apsolutni pobjednik kada je riječ o načelnicima, a pogotovo kada je riječ o vijećnicima. Zaustavit ćemo izbornu krađu na način da će se u izbornim komisijama nalaziti struka i pravnici, koji će osigurati normalne izbore 2022.", poručio je Konaković.
Dva mostarska sporazuma
Osim za Sarajevo predstavnici Socijaldemokratske partije (SDP) i Naše stranke (NS) Nermin Nikšić i Predrag Kojović potpisali su 12.augusta i Mostarski sporazum kojim je definisan zajednički nastup tih dviju stranaka na predstojećim lokalnim izborima u Mostaru, a koji će prvi put nakon 12 godina biti održani 20.decembra.
Predrag Kojović, predsjednik NS-a, rekao je da ne vjeruju u podijeljen Mostar, već da vjeruju u Mostar u kojem su građani prije svega građani, pa tek ono kako se deklarišu nacionalno.
Lokalni izbori u BiH su specifični, tiču se specifičnih problema koje građani imaju, tako da je svaki dogovor lidera političkih stranaka koji će biti za dobrobit građana dobrodošao smatra Nadarević.
Smatra da SDP i NS, bez obzira na zajednički nastup u Mostaru nemaju mnogo prostora protiv SDA i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ). „Resursi u Mostaru su ipak u rukama SDA i HDZ-a.
Bez obzira na sve lideri ove dvije stranke su zaključili da ne mogu ništa izgubiti, već da će održavanjem izbora samo zabetonirati postojeće stanje, a ispali su kooperativni pred očima međunarodnih zvaničnika, jer su se kao konačno dogovorili“, smatra Nadarević.
Nasuprot lijevo orijentiranim političkim strankama, predstavnici gradskih odbora pet političkih stranaka – Stranke demokratske akcije (SDA), Saveza za bolju budućnost (SBB), Demokratske fronte (DF), Stranke za BiH (SBIH), te Bosanskohercegovačke patriotske stranke (BPS) – koje se smatraju probosanskim ili probošnjačkim, održali su 17. augusta preliminarne razgovore o zajedničkom nastupu na lokalnim izborima u Mostaru.
"Razgovarali smo o aktivnostima u narednom periodu, kako bi došli do sporazuma, kojim će se napraviti koalicija za zajednički nastup ovih stranaka na izborima 2020., a i svih drugih stranaka koje budu željele, odnosno koje budu prihvatile platformu i program, koji će se uraditi u narednom periodu vezano za zajednički nastup na izborima", izjavio je nakon sastanka iza zatvorenih vrata član delegacije SDA, inače predsjednik Glavnog odbora te stranke, Šerif Špago.
Najavili su da će u narednim danima biti dogovoreno da se na nivou gradskih odbora delegiraju eksperti, koji bi trebali izraditi zajedničku platformu o nastupu na izborima u Mostaru.
Teško protiv SNSD-a
Za razliku od Federacije BIH, u Republici Srpskoj situacija je mnogo jednostavnija. Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Milorad Dodik od općih izbora 2018. godine učvrstili su pozicije, te nakon dugo godina uspostavili svoje ljude u njima bitnim gradovima kao što su Bijeljina i Doboj, a kojima su upravljali kadrovi Srpske demokratske stranke (SDS).
Opozicione snage predvođene dvojcem SDS-om i Partijom demokratskog progresa (PDP-om) teško će na lokalnom nivou moći protiv SNSD-a, jer vladajuća se stranka kontrolom manjih partnerskih stranaka, kapitala i investicija na lokalnom nivou nameće kao monopolist kojem je teško oponirati.
U konceptualnom smislu vlast i opozicija u RS su na istim programskim načelima koja se najviše tiče jačanja entiteta na štetu države BiH. Srpska demokratska stranka (SDS) i Partija demokratskog progresa (PDP) u gradu Istočnom Sarajevu i šest njegovih opština ponudit će zajedničke kandidate za gradonačelnika i šest zajedničkih načelničkih kandidata.
„SDS očekuje veliki uspjeh na predstojećim izborima. U Istočnom Sarajevu je prednost dobio koalicioni sporazum SDS-a i PDP-a i u sve i jednoj opštini pružamo jedni drugima iskrenu podršku“ rekao je predsjednik SDS-a Mirko Šarović.
Šarović kaže kako će prioritet biti razvoj lokalnih zajednica i vraćanje resursa lokalnim zajednicama.
Bez obzira na obećanja političkih stranaka, ali i kandidata, Nadarević je mišljenja kako građane BiH očekuje možda i najprljavija predizborna kampanja, a koja će zvanično početi 16 oktobra.
On smatra da zbog epidemioloških mjera, te zabrane okupljanja, političke stranke će kampanju voditi uglavnom preko on line medija i društvenih mreža.
„Očekivati je da se i pred ove izbore pokrenu neke zapaljive teme, radikaliziranje, potom ćemo prvi put imati kampanju građenu na ksenofobiji u nekim kantonima, koji su opterećeni migrantskom krizom, biće to jedna prljava kampanja u kojoj se neće štedjeti resursi."
Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine 7. maja donijela je Odluku o raspisivanju i održavanju lokalnih izbora 2020. godine, koji su prvobitno trebali biti održani 4. oktobra, ali su zbog neusvajanja budžeta pomjereni za 15. novembar.
Za učešće na predstojećim lokalnim izborima u Bosni i Hercegovini, koji su zakazani za 15.novembar prijavilo se 136 političkih stranka i 379 nezavisnih kandidata.