Mirela Palić iz Sarajeva najavljuje tužbu protiv Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS) zbog navodnog nemara u liječenju njenog supruga Seada koji je na respiratoru, kaže, preminuo od posljedica COVID-19.
"Ja ne želim nikakvu novčanu naknadu, to mene ne zanima. To meni njega neće da vrati. Mene zanima pravda i istina, da krivac odgovara za svoje postupke", kaže Mirela Palić za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Sead Palić u klinički centar je primljen 8. marta, zbog, kako Mirela kaže, nesnosnih bolova i teškog disanja. Preminuo je 23. marta sa 44 godine. Ovaj bračni par se vratio u Sarajevo iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD) prije devet godina.
„Bio je potpuno zdrav, trenirao je, nije pušio, nije pio, znači ništa“, kaže Mirela, dodajući da nije mogla dobiti pouzdanu informaciju od ljekara sa klinike o stanju supruga. Vraćen joj je Seadov telefon, iako je, kako tvrdi Mirela, bio svjestan i mogao komunicirati.
Informacije o suprugovom stanju je, dodaje, dobijala „preko privatnih veza“. Na početku je, ističe, bio na neinvazivnoj mehaničkoj ventilaciji, nakon čega je postepeno „skidan sa kisika“. Nakon toga se stanje pogoršalo, pa je intubiran i priključen na respirator.
„Zašto - ne znam, koja vrsta respiratora - ne znam“, kaže Mirela.
RSE je iz Kliničkog centra Univerziteta Sarajevo tražio komentar navoda Mirele Palić o tretmanu i smrti njenog supruga u ovoj zdravstvenoj ustanovi, ali ga do objavljivanja ovog teksta nije dobio.
Prvi poziv sa klinike uz asistenciju Američke ambasade u BiH
Mirela kaže kako je prvi zvaničan poziv sa klinike dobila 21. marta, dva dana prije Seadove smrti i to nakon što je službenica Ambasade SAD pozvala KCUS tražeći informaciju o zdravstvenom stanju američkog državljanina po zahtjevu Seadovog brata koji još uvijek živi u SAD.
„Dobila sam poziv od sestrice koja je rekla da je on u kritičnom stanju i da je čula da sam se raspitivala za lijek koji bih nabavila, ali da mora provjeriti sa infektologom. Rekla mi da je lijek jako skup. Nakon nekih pola sata dobijam poziv i ona kaže – 'Uzmite lijek'“, priča Mirela.
Dvije doze lijeka Tocilizumab od 600 miligrama platila je 1.318 konvertibilnih maraka (oko 650 eura) i odnijela na kliniku.
Lijek Tocilizumab građani kupuju u privatnom aranžmanu, iako se lijek nalazi na listi lijekova u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti Federacije BiH, jednog od dva entiteta u Bosni i Hercegovini. No, uprkos tome, lista nije usklađena u pojedinim kantonima (10 kantona) u Federaciji BiH. Jedan od njih je i Kanton Sarajevo (KS).
Nakon što je lijek odnijela na kliniku, dan poslije, kaže Mirela, je nazvala službenica Ambasade i rekla joj da je Sead „stabilan“, te da će ga postepeno odvojiti od respiratora. Dan kasnije je iz kliničkog centra dobila poziv u kojem joj je saopšteno da je Sead preminuo.
Mirela kaže kako je dobila vrećicu sa Seadovim stvarima, ali da su joj u KCUS rekli da smrtni list potraži u pogrebnom društvu Pokop.
„Nekako sam otišla i preuzela taj dokument u kojem piše kako je on preminuo i da je uzrok smrti COVID, s tim da je pisalo da nisam tražila obdukciju. Međutim, ja sam navela da želim obdukciju još prije“, kaže Mirela i dodaje kako se vratila na KCUS i tražila medicinski karton, ali joj ga nisu htjeli izdati.
Mirela je angažovala advokata i na dokument čeka već dvije sedmice. U međuvremenu je pokrenula grupu na društvenoj mreži Facebook koja okuplja porodice kojima je bila uskraćena mogućnost komunikacije sa bližnjima, pravovremene informacije liječnika i medicinski karton o postupku njihovog liječenja.
„Mnogo ljudi je izjavilo isto što i ja. Ja želim da pojedinci odgovaraju, da se nađe tok liječenja, šta, kad i zašto je urađeno. Hoću istinu!“, kategorična je Mirela.
Prava pacijenata i porodice
Advokat Ifet Feraget za RSE kaže kako je Mirelin izbor jedan od načina da se ljudi organizuju kako bi razmijenili informacije, iskustva i prikupili dokaze.
„I onda mogu ići u dva pravca. Jedan je da se traži naknada štete. Naravno, nikome to nije primarni cilj, ali je jedna od mogućnosti podnijeti tužbu radi naknade štete, pod uvjetom da imate dokaze da se ta smrt može pripisati propustu nekoga od ljekara ili osoblja na Kliničkom centru“, kaže Feraget.
On navodi kako je KCUS dužan da porodicama ustupi svu potrebnu dokumentaciju, ali naglašava kako je veliki problem što se ne rade obdukcije, pa se ne može utvrditi da li je „neko umro sa ili od korone“.
Udruženje sudskih medicinara u Bosni i Hercegovini je na sastanku 6. aprila 2020. godine donijelo odluku da se obdukcije nad osobama pozitivnim na korona virus ne rade.
Iz entitetskih ministarstava i zavoda nismo dobili odgovor o ukupnom broju rađenih obdukcija preminulih kod kojih je potvrđeno prisustvo korona virusa.
„Drugi put bi bilo podnošenje krivičnih prijava protiv nepoznatih počinilaca u Kliničkom centru“ ističe Feraget, navodeći da zakon propisuje kaznu od 12 godina zatvora za neadekvatno liječenje.
Svjetska zdravstvena organizacija je 24. marta 2020. godine izdala preporuke o sigurnom postupanju s tijelima žrtava korona virusa. Preporuke propisuju sigurnosne mjere kojih bi se mrtvozornici trebali pridržavati kad provode obdukciju nad tijelima pacijenata zaraženih korona virusom.
Uprkos ovim preporukama, većina zdravstvenih ustanova u zemljama Zapadnog Balkana ne analizira stvarne uzroke smrti zaraženih pacijenata.
Šta podrazumijeva invazivna procedura?
Anela Šubo, internista na intenzivnoj njezi COVID odjeljena Opće bolnice "Prim. Dr. Abdulah Nakaš" u Sarajevu za RSE kaže kako svaka invazivna procedura, pa tako i podrška respiratora, zahtijeva saglasnost pacijenta ili porodice, ukoliko pacijent nije u stanju da samostalno donosi odluke. Mirela tvrdi da od njih niko nije tražio saglasnost za ovaj postupak.
„Dok je pacijent svjestan i orijentisan mi smo dužni da mu prezentujemo način liječenja, upoznamo ga sa stanjem i mogućnostima liječenja i kažemo šta je prednost, a šta mogući nedostaci. Pacijent ima pravo da odbije takvu proceduru i vi ste dužni da to prihvatite“, kaže doktorica Šubo.
Od COVID-19 je u prva tri mjeseca 2021. godine preminulo 3.130 ljudi, što je skoro polovina ukupnog broja preminulih zaraze od početka pandemije u martu prošle godine. Samo u Kantonu Sarajevo (KS), jednom od deset kantona bosanskohercegovačkog entiteta Federacije BiH, u martu je od korona virusa umrlo 400 ljudi. Od početka pandemije, pa do kraja 2020. godine, u KS je umrlo ukupno 383 oboljelih.
Doktorica Šubo kaže kako se visoka stopa smrtnosti ne može dovesti isključivo u vezu sa upotrebom respiratora.
„Smrtnost zavisi od težine bolesti bolesnika, njegovog ranijeg zdravstvenog stanja, težine kliničke slike COVID-a, koliko je plućnog tkiva zahvaćeno, koji su još sistemi zahvaćeni, od ranijih bolesti pacijenta i njegovog odgovora na terapiju. Odnosno svi pacijenti koji su umrli nisu bili na respiratoru“, kaže doktorica Šubo.
Također navodi kako su sporne nabavke respiratora u Federacija BiH dovele do panike među građanima.
„Desi se situacija da mi pacijentu kažemo da ga zbog ozljede njegovih pluća koronom moramo staviti na podršku ventilatora. Ljudi doživljavaju šok praktično prije nego što su došli do mašine. Neće da se jave u bolnicu zato što misle da će ih neko ‘ubiti’ respiratorom. Strah od liječenja zadržava pacijente kući i javljaju nam se kad je praktično za druge metode liječenja već kasno“, ističe doktorica Šubo.
Ona naglašava, kako je neophodno objasniti da respiratori „omogućavaju preživljavanje, ali je nekome bolest pluća toliko uznapredovala da mu ni respirator ne može pomoći“ .
Slučaj 'Respiratori'
KCUS je u žiži je javnosti od 5.aprila kada je Tužilaštvo KS formiralo predmet koji se odnosi na pismo koje je potpisalo 17 anesteziologa KCUS u kojem ukazuju na to da respiratori ACM 812A, koje je iz Kine uvezla firma "Srebrena malina" u aprilu 2020. godine i koji se koriste u KCUS, ne posjeduju postavke koje se preporučuju za mehaničku ventilaciju COVID-19 pacijenata “zbog čega u radu nailaze na veći broj problema”.
Istovremeno, direktorica KCUS Sebija Izetbegović je u ponedjeljak, 5. aprila izjavila kako "nijedan respirator nije ubio čovjeka".
Anesteziolozi su u pismu naveli da uvezeni respiratori ne posjeduju mogućnost korištenja PEEP (način terapije koji se koristi zajedno s mehaničkom ventilacijom), imaju nedovoljan maksimalni protok kisika i nemaju mogućnost kontinuirane oksigenacije. Sve zajedno zaključuje se da "se ne mogu koristiti za specifično respiratorno patološko stanje COVID-19 pacijenata".
Navode i da je potrebno obezbijediti respiratore koji će tehnički zadovoljiti navedene parametre, što je jedan od preduslova za tretman pacijenata u intenzivnoj njezi.
Za respiratore koji su iz Kine stigli u aprilu 2020. godine, vještačenjem Tužilaštva BiH u maju iste godine je utvrđeno da nisu upotrebljivi u jedinicama intenzivne njege. Respiratore je uvezla firma "F.H. Srebrena malina" u vlasništvu Fikreta Hodžića za potrebe Federalne uprave civilne zaštite (FUCZ).
Po usmenoj naredbi Tužilaštva KS, u KCUS su 5. aprila ušli Tužioci KS i BiH, pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) BiH.
Nakon obavljenog uviđaja, Tužilaštvo KS je 6. aprila saopštilo kako se preduzima niz radnji u pravcu provjere da li je u KCUS počinjeno neko od krivičnih djela protiv zdravlja ljudi. Po zahtjevu Tužilaštva, U KCUS je isti dan izvršila nadzor i Federalna uprava za inspekcijske poslove koja u roku od tri dana Tužilaštvu treba predati izvještaj o postupanju, prikupljene informacije i dokumentaciju.
Iz KCUS u srijedu, 7. aprila, su naveli da respiratori tipa ACM 812A, nisu povučeni iz upotrebe u radu s pacijentima ove zdravstvene ustanove.
U okviru postupka, službenici Agencije za istrage i zaštitu (SIPA) su 8. aprila završili pretrese koji se odnose na slučaj spornih respiratora na tri lokacije. Kako saznaje RSE radi se o poslovnoj dokumentaciji, odnosno korespondenciji između pravnih lica.
Pred Sudom BiH trenutno se vodi krivični postupak “Fadil Novalić (premijer Federacije BiH) i drugi” u vezi s nabavkom 100 respiratora iz Kine u vrijednosti od 10,5 miliona konvertibilnih maraka (oko 5,3 miliona eura).
Tužiteljstvo BiH je 4. decembra 2020. podiglo optužnicu protiv Fadila Novalića, Fahrudina Solaka, suspendovanog direktora Federalne uprave civilne zaštite, Fikreta Hodžića, vlasnika i direktora kompanije "F.H. Srebrena malina", i Jelke Milićević, ministrice financija FBiH.
Dan prije početka suđenja, 23. februara 2021. godine, iz Federalne uprave civilne zaštite, je potvrđeno da je većina respiratora dobila odobrenje za upotrebu i da se mogu koristiti u medicinskim ustanovama. U sudskom postupku je svjedočila i Sebija Izetbegović. Ona je odgovarala na pitanja odbrane Fadila Novalića i Tužilaštva BiH o okolnostima u KCUS, ali i stanju u kome je ta institucija bila u vrijeme izbijanja pandemije.
Na pitanje tužioca Džermina Pašića o tome da li je KCUS od Zavoda za javno zdravstvo FBiH i Vlade FBiH dobio ikakve upite u vezi sa specifikacijom potrebne opreme, uključujući i sporne respiratore, Izetbegović je odgovorila da nije. Međutim, potvrdila je da se 30 respiratora ACM 812A, koji su predmet optužnice, koriste na KCUS za invazivnu i neinvazivnu terapiju, kao i za teže bolesnike.
Gdje su 'sporni' respiratori u upotrebi?
Doktorica Anela Šubo iz Opće bolnice u Sarajevu za RSE kaže kako je ova bolnica dobila 10 kineskih respiratora, ali su ih vratili, jer „nisu bili sigurni da li njihov kvalitet i funkcije mogu zadovoljiti potrebe pacijenata“.
„Na osnovu onoga što su oni, koji su radili verifikaciju rekli, i na osnovu specifikacije, mi smo zaključili da takve aparate jednostavno ne možemo staviti u upotrebu“, kaže Šubo, dodajući kako u toj zdravstvenoj ustanovi ne spore „da oni pružaju određeni vid ventilatorne podrške“.
“Ali za naše bolesnike koji su najteži u intenzivnim njegama, nismo procijenili da su oni dovoljno sigurni ili dovoljno kvalitetni i efikasni i da imaju sve te peformanse koje nama trebaju da bi omogućili da sigurnu ventilaciju“, dodaje ona.
Istovremeno, šef Odjela anesteziologije u Sveučilišno-kliničkoj bolnici (SKB) u Mostaru, na jugu BiH, Zoran Karlović za RSE kaže kako je i ova bolnica odbila sporne respiratore. Vrsta, odnosno marka respiratora, prema Karlovićevom mišljenju, utiče i na stopu smrtnosti.
„Kod korona virusa, etiologije bolesnika, potreba za visokosofisticiranim, kvalitetnim i provjerenim uređajima su iznad svega. Da mogu podržati različite moduse ventilacije potrebne bolesniku u ovoj bolesti. Takvi uređaji moraju biti visoke pouzdanosti, specifikacije i tehničke kvalitete i takvi su bili i biće korišteni u SKB Mostar u kojoj radim“, ocjenjuje Karlović.
Smrtnost visoka, ali ima i pozitivnih primjera
Procenat preživljavanja na respiratoru, kaže Karlović, ovisi o oboljenju.
„Kada govorimo o ovoj aktuelnoj situaciji od samog priključivanja bolesnika na respirator, može se reći da je smrtnost od COVID 19 visoka. Pa, prema svjetskoj literaturi i onome što mi raspolažemo od pojave COVID 19, smrtnost se kreće od nešto više od 50 posto, pa do 80 posto ovisno o bolesniku“, navodi Karlović.
Da ima i pozitivnih primjera, svjedoči slučaj Abdulaha Sidrana, bosanskohercegovačkog književnika i scenariste koji je zbog komplikacija usljed COVID-19 prebačen u Opću bolnicu u Sarajevu, gdje je morao biti priključen na respirator.
„Već znam da se taj moj primjer navodi kao neobično rijedak, jer moje godine i prateće bolesti nisu davale ni trunku šanse“, kaže Sidran, koji ima 77 godina.
Sa skoro 7.300 preminulih, BiH je među deset zemalja u svijetu po broju smrtnosti od posljedica korona virusa na milion stanovnika, kako bilježi web stranica worldometers.info, koja prikuplja podatke od agencija i vlada.
BiH, koja se protiv pandemije korona virusa bori od sredine marta 2020. godine, u više navrata virus je uspjela staviti pod kontrolu, no od početka marta ove godine dospijela je među prvih deset zemalja svijeta i prva je u regionu po broju smrnosti stanovništva.
Facebook Forum