U Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH nedavno je predstavljen Elektronski registar administrativnih dozvola. Tako će biti pojednostavljene procedure koje znače uštedu za bosanskohercegovačke firme od oko četiri miliona maraka godišnje. Partner Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH na uvođenju registra bila je Međunarodna finansijska korporacija, članica grupacije Svjetske banke. Više o tome za RSE govori Dragiša Mekić, pomoćnik ministra u Sektoru za vanjskotrgovinsku politiku i strana ulaganja.
Mekić: Pod broj jedan – transparentnost, da kompanija koja aplicira za dozvolu zna tačno koja dokumentacija je potrebna, kako se ne bi – što se često dešava u administrativnim procedurama – stalno dodavali novi zahtjevi. Drugo, da zna tačno gdje treba uplatiti sredstva, za koju vrstu dozvole, koja je vrsta aplikacije – sve može skinuti sa interneta. A mi smo, osim transparentnosti, željeli i da poboljšamo poslovno okruženje.
Mekić: Na web stranici Ministarstva, u dijelu koji se zove Elektronski registar, postoje podaci o vrstama dozvola, prema vrstama roba, prema korisnicima. Znači, ako je u pitanju veterina, idete na veterina, robe životinjskog porijekla, zatim šta i koji dokumenti trebaju. Ako je roba biljnog porijekla, oružje, sve to imate u klasifikaciji kada otvorite stranicu. Mi smo izvršili i javnu prezentaciju tog registra. Veoma lako se, jednim klikom, prema vrsti, prema zahtjevima može pogledati sve. Onda je dolje pobrojana dokumentacija, čak imate i kako trebaju izgledati određene tabele, ako se moraju popuniti, na koji broj žiro-računa se uplaćuje, koji je iznos. Inače, kod nas su iznosi za te zahtjeve mali, pet do petnaest maraka.
Mekić: Da, svakako. Mi smo u ovom projektu kojeg smo radili sa IFC-om, prije objavljivanja na službenoj stranici Ministarstva, izvršili jednu sveobuhvatnu analizu tih dozvola. Ministar je potpisao određene instrukcije, vremenski rok, da se skrate određene procedure, i mi smo u našoj analizi skratili koliko smo mogli, i poboljšali. Međutim, sada je i na kompanijama da naprave određene svoje poglede na to, da nam dostave komentare, možda mi tražimo neki dokumenat koji se na drugoj strani također gleda, pa nije neophodan. Znači, pored transparentnosti, želja nam je da se što bolje poboljša ambijent za strane ulagače, i ne samo za strane ulagače, to se prvenstveno odnosi na uvoznike i izvoznike u spoljnotrgovinskom prometu. To je za sada u ovom dijelu. Mi planiramo da još proširimo taj proces. Entitetski organi također imaju iste projekte.
Mekić: Mislim na druge oblasti. Ovo je fokusirano samo na elektronski registar izdavanja dozvola za spoljnotrgovinski promet. Nedavno smo imali sastanak jer želimo da radimo strategiju ili politiku direktnih stranih ulaganja. U tom dijelu mi ćemo definisati i druge oblasti gdje se izdaju određena odobrenja, određene saglasnosti itd, i da u drugim oblastima ove stvari uvedemo kao praksu. Vi vrlo dobro znate da kad dođe neki strani ulagač ili neka kompanija, kada dođe da se raspita koju dokumentaciju treba predati, često se traže dodatni dokumenti, to su stalne žalbe, a ovako imate sve transparentno, tačno i o roku u kojem se trebaju izdati te saglasnosti. Znači, želimo to raširiti i na druge oblasti.
Mekić: Imali smo partnere na ovom projektu, to je IFC, Međunarodna finansijska korporacija koja dugo nas prati u ovom dijelu. To je agencija Svjetske banke. Svojevremeno je agencija Svjetske banke, FIAS, radila zajedno s nama, još od početka, Zakon o politici direktnog stranog ulaganja. Sa IFC-om smo radili u prethodnom periodu, izvršili smo izmjene Zakona o politici direktnog stranog ulaganja, gdje smo također smanjili neke procedure i uštedili, kako se to kaže, stranim investitorima i vrijeme i novac. Sada je u pripremi drugi dio izmjene tog zakona, nakon tzv. regulatorne analize učinka. To je proces koji govori kada se analizira jedno zakonsko rješenje, i nakon toga da se poboljša.
Sada idemo na izmjene zakona koje bi definisale pojednostavljenje, bolje definicije javnog informisanja, jedinog sektora koji još uvijek ima određena ograničenja u stranim ulaganjima, a i u nekim članovima bismo poboljšali sigurnost stranih ulagača. Drugi dio projekta, koji smo također u prethodnom periodu radili, jeste uspostavljanje registra, odnosno, povezali smo se sa registracionim sudovima, tako da Ministarstvo spoljne trgovine sada ima tačan podatak kolika su sada ukupno registrovana strana ulaganja, govorim sada samo o stranim ulaganjima. Jedan je u Republici Srpskoj, jedan je u Federaciji, a mi u Ministarstvu imamo kompletno za Bosnu i Hercegovinu. To su neke stvari koje mi sad radimo.
RSE: Gospodine Mekiću, šta predstavlja Elektronski registar administrativnih postupaka, odnosno dozvola?
Mekić: Pod broj jedan – transparentnost, da kompanija koja aplicira za dozvolu zna tačno koja dokumentacija je potrebna, kako se ne bi – što se često dešava u administrativnim procedurama – stalno dodavali novi zahtjevi. Drugo, da zna tačno gdje treba uplatiti sredstva, za koju vrstu dozvole, koja je vrsta aplikacije – sve može skinuti sa interneta. A mi smo, osim transparentnosti, željeli i da poboljšamo poslovno okruženje.
RSE: Kako se praktično može brže, lakše i jeftinije doći na ovaj način do dozvola?
Mekić: Na web stranici Ministarstva, u dijelu koji se zove Elektronski registar, postoje podaci o vrstama dozvola, prema vrstama roba, prema korisnicima. Znači, ako je u pitanju veterina, idete na veterina, robe životinjskog porijekla, zatim šta i koji dokumenti trebaju. Ako je roba biljnog porijekla, oružje, sve to imate u klasifikaciji kada otvorite stranicu. Mi smo izvršili i javnu prezentaciju tog registra. Veoma lako se, jednim klikom, prema vrsti, prema zahtjevima može pogledati sve. Onda je dolje pobrojana dokumentacija, čak imate i kako trebaju izgledati određene tabele, ako se moraju popuniti, na koji broj žiro-računa se uplaćuje, koji je iznos. Inače, kod nas su iznosi za te zahtjeve mali, pet do petnaest maraka.
RSE:Da li to znači da se pojednostavljuje procedura i dolazi do veće transparentnosti, rasta lokalnog privatnog sektora, ali i povećava atraktivnost za strane investitore?
Mekić: Da, svakako. Mi smo u ovom projektu kojeg smo radili sa IFC-om, prije objavljivanja na službenoj stranici Ministarstva, izvršili jednu sveobuhvatnu analizu tih dozvola. Ministar je potpisao određene instrukcije, vremenski rok, da se skrate određene procedure, i mi smo u našoj analizi skratili koliko smo mogli, i poboljšali. Međutim, sada je i na kompanijama da naprave određene svoje poglede na to, da nam dostave komentare, možda mi tražimo neki dokumenat koji se na drugoj strani također gleda, pa nije neophodan. Znači, pored transparentnosti, želja nam je da se što bolje poboljša ambijent za strane ulagače, i ne samo za strane ulagače, to se prvenstveno odnosi na uvoznike i izvoznike u spoljnotrgovinskom prometu. To je za sada u ovom dijelu. Mi planiramo da još proširimo taj proces. Entitetski organi također imaju iste projekte.
RSE: Kad pominjete ciljeve u budućnosti, na šta konkretno mislite?
Mekić: Mislim na druge oblasti. Ovo je fokusirano samo na elektronski registar izdavanja dozvola za spoljnotrgovinski promet. Nedavno smo imali sastanak jer želimo da radimo strategiju ili politiku direktnih stranih ulaganja. U tom dijelu mi ćemo definisati i druge oblasti gdje se izdaju određena odobrenja, određene saglasnosti itd, i da u drugim oblastima ove stvari uvedemo kao praksu. Vi vrlo dobro znate da kad dođe neki strani ulagač ili neka kompanija, kada dođe da se raspita koju dokumentaciju treba predati, često se traže dodatni dokumenti, to su stalne žalbe, a ovako imate sve transparentno, tačno i o roku u kojem se trebaju izdati te saglasnosti. Znači, želimo to raširiti i na druge oblasti.
RSE:Da li je Ministarstvo za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose BiH sve ovo moglo samo uraditi, odnosno, jeste li imali partnere na ovom projektu.
Mekić: Imali smo partnere na ovom projektu, to je IFC, Međunarodna finansijska korporacija koja dugo nas prati u ovom dijelu. To je agencija Svjetske banke. Svojevremeno je agencija Svjetske banke, FIAS, radila zajedno s nama, još od početka, Zakon o politici direktnog stranog ulaganja. Sa IFC-om smo radili u prethodnom periodu, izvršili smo izmjene Zakona o politici direktnog stranog ulaganja, gdje smo također smanjili neke procedure i uštedili, kako se to kaže, stranim investitorima i vrijeme i novac. Sada je u pripremi drugi dio izmjene tog zakona, nakon tzv. regulatorne analize učinka. To je proces koji govori kada se analizira jedno zakonsko rješenje, i nakon toga da se poboljša.
Sada idemo na izmjene zakona koje bi definisale pojednostavljenje, bolje definicije javnog informisanja, jedinog sektora koji još uvijek ima određena ograničenja u stranim ulaganjima, a i u nekim članovima bismo poboljšali sigurnost stranih ulagača. Drugi dio projekta, koji smo također u prethodnom periodu radili, jeste uspostavljanje registra, odnosno, povezali smo se sa registracionim sudovima, tako da Ministarstvo spoljne trgovine sada ima tačan podatak kolika su sada ukupno registrovana strana ulaganja, govorim sada samo o stranim ulaganjima. Jedan je u Republici Srpskoj, jedan je u Federaciji, a mi u Ministarstvu imamo kompletno za Bosnu i Hercegovinu. To su neke stvari koje mi sad radimo.
