Radovi na izgradnji Pelješkog mosta koji će povezati Dubrovnik sa ostatkom Hrvatske bez prelaženja teritorija Bosne i Hercegovine se intenziviraju. Kineski izvođač radova na mostu koji se gradi pretežno europskim sredstvima China Road and Bridge Company (CRBC) također je i dio kineskog konzorcija koji se natječe za dobivanje koncesije za upravljanje kontejnerskim terminalom u luci Rijeka.
Najveći europski bespovratni financijski input novca u Hrvatsku – izgradnja Pelješkog mosta kojim će se „tvrdom vezom“ povezati Dubrovnik sa ostatkom Hrvatske - ide svojim tempom. Kako su za Radio Slobodna Europa izvijestili iz javnog poduzeća Hrvatske ceste, u toku su radovi na tri faze – zavarivanje segmenata rasponske konstrukcije na pelješkoj i kopnenoj strani, konkretno od upornjaka prema prvim kopnenim stupovima, montaža i betoniranje baznih segmenata rasponske konstrukcije na dva stupna mjesta u moru i betoniranje segmenata pilona na dva stupna mjesta.
Radna dinamika
Kako to izgleda na licu mjesta, pojasnio je novinarima predstavnik Hrvatskih cesta na gradilištu mosta Juroslav Šegedin kada je pred koji dan započelo spajanje rasponske konstrukcije.
„Prije mjesec dana iz Kine je došlo 150 radnika raznih struka, raznih profila, od čega njih 35 je certificiranih varilaca, koji su evo počeli raditi na okrupnjavanju konstrukcije,“ kazao je novinarima Šegedin.
Određeno kašnjenje u realizaciji projekta postoji, jer su zbog epidemije u Kini bili prekinuli proizvodnju elemenata, a potom nije bio moguć nadzor, ali to je riješeno. Zbog toga su angažirani dodatni kapaciteti i u proizvodnji i u dopremi elemenata za most u Hrvatsku. Jedan je brod sa elementima već stigao, a dva stižu u sljedeća dva mjeseca, kaže Šegedin.
„Pred desetak dana drugi brod sa ukupno 13 dijelova teških 3.800 tona isplovio je iz kineske luke Nantong. Taj brod bi početkom desetog mjeseca biti tu na istovaru, a odmah nakon njega kreće i treći brod“, pojasnio je novinarima Šegedin.
Iz Hrvatskih cesta ističu da izvođači iz kineske državne tvrtke CRBC nastoje smanjiti dosadašnje kašnjenje, i da zbog nezavršene priče sa pandemijom ne znaju hoće li ona možda iznova utjecati na poštivanje rokova. Još se ne kasni, jer su Kinezi i dobili natječaj među ostalim zato jer su ponudili šest mjeseci kraći rok nego drugi ponuđači.
„Čini se da ni geografska udaljenost ni pandemija ne mogu bitno omesti kineske graditelje,“ kaže za Radio Slobodna Europa Siniša Malus, menadžer za komunikacije Kinesko-jugoistočnoeuropske poslovne asocijacije (CSEBA), udruge osnovane sa ciljem da povezuje poslovne ljude iz Hrvatske i regije sa poslovnim ljudima iz Kine.
„Ometali su u jednoj fazi, kada je počelo takozvano zaključavanje - ožujak i travanj – ali sada se to vratilo u normalu i radovi sada normalno teku. Evo – neki dan su spojili prva tri elementa kolničke konstrukcije mosta, pa se po mostu može napraviti i par koraka. To znači da stvari idu svojim tijekom,“ procjenjuje Malus.
Natječaj u Rijeci
Hrvatski naručitelji do sada nijednom nisu izrazili nezadovoljstvo načinom ili tempom kako CRBC pristupa izgradnji pelješkog mosta. To je kineskoj strani vjerojatno prilično važno, jer je CRBC i dio kineskog konzorcija koji se natječe za dobivanje koncesije za upravljanje kontejnerskim terminalom u luci Rijeka na sjevernom Jadranu.
Dva su ponuđača dostavila obvezujuće ponude na natječaju na kojem je otvaranje ponuda odgođeno zbog pandemije za prosinac – kineski konzorcij kojeg čine tvrtke koje upravljaju lukom Ningbo-Zhoushan, najvećom lukom na svijetu i lukom Tianjin koja je također u 10 najvećih na svijetu, i uz njih je CRBC, i pretežno nizozemski konzorcij kojeg čine APM terminals BV, jedan od najvećih operatera koji posluje na 74 terminala diljem svijeta, i hrvatska tvrtka Enna Logic, u sastavu PPD grupe, koja je glavni hrvatski uvoznik ruskog plina od ruske državne tvrtke Gazprom.
Prvotni je uvjet natječaja bilo 300.000 eura godišnje koncesijske naknade, međutim Kinezi nude 2 milijuna eura i izgradnju druge faze terminala u roku od 5 godina, a Nizozemci i Hrvati milijun eura godišnje i rok izgradnje druge faze od 10 godina.
Europska komisija je za izgradnju Pelješkog mosta bespovratno izdvojila 357 milijuna eura, što je 85 posto predviđenih troškova, a hrvatski proračun sa ostatkom od 15 posto.
Kinezi su obećali posao dovršiti do 31. srpnja 2021. godine, ali možda rok ipak bude onaj iz natječaja, kraj 2021. godine. Do tada se neće dovršiti pristupne ceste koje grade jedna austrijska i jedna grčka tvrtka, pa će se pristup mostu omogućiti uređenjem lokalne ceste kroz naselje Brijesta do spoja na postojeću pelješku cestu, najavio je još u svibnju tijekom posjete gradilištu premijer Hrvatske Andrej Plenković.
Most će spajati Brijestu na kopnu i Komarnu na poluotoku Pelješac i tako će se izbjeći da putnici iz jednog u drugi dio Hrvatske – Dubrovnik, prolaze kroz drugu zemlju, odnosno preko teritorija Bosne i Hercegovine u Neumu.
Bosna i Hercegovina se od samog početka protivi hrvatskoj ideji o izgradnji pelješkog mosta, tvrdeći da će se na taj način ometani neometani pristup bosansko-hercegovačkim teritorijalnim vodama kod Neuma i pristup otvorenom moru. Hrvatska strana je na to odgovorila dodatnim podizanjem razine mosta, ali službeno Sarajevo nije odustajalo od protivljenja izgradnji.
Predsjedništvo BiH je 16. srpnja 2020. godine sa dva glasa „za“, članova Željka Komšića i Šefika Džaferovića, i s jednim glasom protiv, aktualnog predsjedavajućeg Milorada Dodika, prihvatilo Zaključak Predsjedništva BiH o prihvatanju Zvaničnog stava Bosne i Hercegovine u vezi sa nastavkom izgradnje mosta Komarna – Pelješac, u kojem je pozvalo Republiku Hrvatsku da obustavi radove na izgradnji Pelješkog mosta do konačnog dogovora o granici dviju zemalja, te da se razgovorom riješe sva otvorena pitanja, jer BiH ima pravo na pristup otvorenom moru.
Dodik je od Narodne skupštine Republike Srpske potom zatražio da podrže njegov veto na odluku kojom bi bosanskohercegovački državni vrh od Hrvatske tražio prekid gradnje Pelješkog mosta do konačnog dogovora o međudržavnoj granici.
Na tom tragu, Narodna skupština Republike Srpske 18. srpnja 2020. godine je vwlikom većinom glasova potvrdila njegovu izjavu po kojoj je Zaključak Predsjedništva BiH o prihvatanju Zvaničnog stava Bosne i Hercegovine u vezi sa nastavkom izgradnje mosta Komarna – Pelješac, veoma štetan po vitalne interese RS-a. Time je, kako se procjenjuje, onemogućio planiranu tužbu Bosne i Hercegovine protiv Hrvatske pred Međunarodnim sudom za prava mora.
