Kineske turiste u Crnoj Gori privlače priroda i partizanski simboli

"Nikada ne kasne, dođu potkovani znanjem o Crnoj Gori, bez prestanka fotografišu i opčinjeni su prirodom“.

Ovako, u najkraćem, karakteristike kineskih turista za Radio Slobodna Evropa (RSE) opisuje Miloš Lazarević, vodič sa Žabljaka, grada na sjeveru Crne Gore.

Već deset godina Crnu Goru predstavlja Kinezima, čije je interesovanje za ovu destinaciju značajno poraslo u posljednjoj deceniji.

Prema podacima Uprave za statistiku, broj Kineza koji su posjetili Crnu Goru u prvih osam mjeseci ove godine iznosio je gotovo 39.000. Deset godina ranije, 2014, bilo ih je ispod 8.000. Rekordna godina po broju posjeta je 2019, uoči pandemije virusa korona, kada je Crnu Goru posjetilo gotovo 75.000 turista.

"To je nacija koja voli zelene predjele, kulturno-istorijske spomenike, a posebno lokalitete zaštićene UNESCO-om", kaže za RSE Ljiljana Ćetković Maraš iz Nacionalne turističke organizacije.

Smatra da je tome doprinio bezvizni režim za grupne posjete ali i promocija Crne Gore u kineskim medijima.

Tako je Crnu Goru poznati časopis za turizam i putovanja Travelling Scope proglasio najboljom stranom destinacijom sa prirodnim pejzažom.

"U Kini smo previše razvili gradove. U toj trci za izgradnju gradova i tehnologije izgubili smo prirodni pejzaž", kaže za RSE Liu Kičao (Qichao), posrednica između kineskih i crnogorskih turističkih agencija za dolazak kineskih turista u Crnu Goru.

Most na Đurđevića Tari nezaobilazan lokalitet

Da su im UNESCO lokaliteti prvi na listi potvrđuje i vodič Miloš Lazarević.

"Nacionalni park Durmitor, Perast, kojim su očarani, i Kotor su nezaobilazni. Kažu da ukoliko bi to preskočili imali bi osjećaj kao da su bili u Rimu a nisu vidjeli Vatikan".

Prema njegovim riječima, svaki kineski turista obavezno posjeti Most na Đurđevića Tari, kojim su oduševljeni jer ih podsjeća na djetinjstvo odnosno kultni film.

"Naime, film Most iz 1969, jedan je od najgledanijih jugoslovenskih partizanskih filmova u Kini. I stalno im se pušta, nezaobilazni je dio njihovog odrastanja. Sniman je upravo na Đurđevića Tari".

Kako kaže, na njega gledaju kao na ostatak naše ratne istorije, primjer žrtve i borbe, što izuzetno cijene.

"Vide ga i kao veliki primjer komunizma i onoga što je takav način upravljanja donio. Tamo i dalje vlada komunistička partija koja je nekad vladala i kod nas. Po tome smatraju da su nam bliski".

Spremni, odgovorni, precizni

Miloš Lazarević dodaje da mu je posebno specifično što u Crnu Goru dođu spremni, puni znanja i pitanja.

"Znaju šta treba da posjete, čak i koji su putevi najbolji".

Kaže da stalno zapitkuju kakvo će vrijeme biti – gdje da idu ako je sunčano, gdje ako je kišno ili po snijegu. "Nema opcije da ostanu u smještaju, kakve god da su vremenske prilike".

Ono što ih nervira, dodaje vodič Miloš Lazarević, jeste to što većina stvari u Crnoj Gori nije digitalizovana. "Nepojmivo im je što moraju lično da kupe kartu umjesto online".

Dodaje da su opsjednuti fotografijom.

"Nisam sreo turiste koji toliko pasionirano fotografišu. Ne ispuštaju telefon ili aparat iz ruku. Nevjerojatno je koliko fotografija naprave samo iz Kotora, Perasta ili s Crnog jezera, a koje potom objavljuju na WeChatu, njihovoj društvenoj mreži".

To objašnjava njihovom željom da upiju što više zelenila "kojeg su željni".

"To je ogromni kontrast. Većina njih dolazi iz velikih, industrijskih gradova kao što su Peking, Šangaj. Oni su šokirani kad vide smeće na zaštićenim područjima ili nekom drugom lijepom pejzažu".

Pogled na Crnu Goru iz Kine

Liu Kičao je posrednica između turističkih agencija u Kini i jedne turističke agencije iz Podgorice, koja je u Crnoj Gori živjela godinu.

Kaže da je tokom života u Crnoj Gori najviše bila impresionirana time što je uspjela u istom danu da posjeti i more i planinu.

"Jednog dana smo uspjeli da se kupamo u moru a onda posle par sati pješačili po Durmitoru, plivali u Crnom jezeru. Neprocjenjivo iskustvo".

Kaže i da njene sunarodnike uvijek iznenadi broj ljudi u baštama kafića.

"Stalno komentarišu broj ljudi koji sjedi i opušteno pije kafu. Znam da se to kod vas kaže 'lagano' i to je meni super, jer dolazim iz zemlje u kojoj je to nezamislivo jer se stalno žuri".

Dosljedni svojoj kuhinji

Ono čemu su, kako navodi, Kinezi dosljedni jeste njihova hrana.

"Nismo navikli da jedemo zapadnjačku hranu tako da kineski turisti uvijek traže kinesku hranu tokom putovanja. Meni se dopao ukus hamburgera", kaže Liu Kičao.

S druge strane, vodič Miloš Lazarević kaže da Kinezi s kojima je on imao susret vole da probaju crnogorsku hranu iako je, kako kaže, uglavnom opisuju kao neutralnu jer oni vole ljuto i začinjeno.

"Kad probaju naša tradicionalna jela, kao što su cicvara i kačamak kažu da im pada teško. Uglavnom njih četvoro podijeli jednu porciju. Ujedno iznenađeni su velikom ponudom mesa".

Po pitanju slatkiša, čudno im je da Crna Gora nema svoje kolače, tradicionalne, autentične.

"Gdje god sjednu u ponudi im je Ferrero, čokoladni ukusi, tiramisu.. Oduševljavaju se domaćim džemovima na primjer".

Crna Gora – poželjna destinacija

Ljiljana Ćetković Maraš iz Nacionalne turističke organizacije, koja promoviše Crnu Goru, kaže da je povećanju turista iz Kine doprinijelo to što je kineskim građanima, nakon gotovo tri godine, ponovo omogućeno da putuju izvan Kine.

Tokom pandemije koronavirusa bili su ograničeni na putovanja u okviru zemlje.

Crna Gora se, dodaje, ponovo našla na Bijeloj listi preporučenih destinacija za kineske državljane, što potvrđuje da se, nakon pandemije, postepeno vraćamo na to važno tržište.

Kaže da ne čudi što je Crna Gora dobila nagradu časopisa Travelling Scope s obzirom na to da na kineskoj popularnoj mreži Weibo NTO ima svoj profil.

Osim toga, Crna Gora je dobila nagradu "The Best Bang Awards" za najbolju luksuznu destinaciju od "Wi Trip", magazina specijalizovanog za putovanja.

Dodjeli nagrada prisustvovalo je oko 300 predstavnika turističke industrije iz Kine i avio kompanija.