Napadi na strateške podvodne telekomunikacijske kablove uz obalu Tajvana nisu nova pojava, ali kada je početkom januara sjeverno od ostrva jedan kabl navodno presjekao kineski brod, to se uklopilo u sve izraženiji obrazac.
Samo nekoliko sedmica ranije, ruski brod pod zastavom Rusije presjekao je električni kabl između Finske i Estonije u Baltičkom moru, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
To je uslijedilo nakon nekoliko sličnih incidenata u Baltiku s kineskim brodovima, uključujući presijecanje optičkih kablova u novembru i oštećenje plinovoda u oktobru 2023.
Za Gabrieliusa Landsbergisa, koji je bio ministar vanjskih poslova Litvanije do decembra, niz ovih incidenata pokazuje kako se linije razdvajanja između tenzija Zapada i Rusije zbog rata u Ukrajini preklapaju s kineskom agresijom u Južnom kineskom moru, gdje Peking tvrdi da polaže pravo na ostrvo Tajvan.
"Ne bi trebalo biti sumnje da je Rusija iza ovih incidenata u Baltiku", rekao je Landsbergis za RSE tokom posjete Tajvanu. "Što se tiče Kine, nema jasnog pripisivanja, ali ako želi povećati pritisak na Tajvan kroz rat u sjeni presijecanjem kablova, može naučiti lekcije od Moskve."
Iako Kina diplomatski podržava Rusiju od početka njene invazije na Ukrajinu, pomaže njenoj ekonomiji i jača ratne napore isporukom tehnologije dvostruke namjene, mogućnost veće koordinacije Pekinga i Moskve predstavlja novi izazov za administraciju američkog predsjednika Donalda Trumpa.
"Kina pokušava stvoriti novu normalnost oko Tajvana", rekao je za RSE Chiu Chui-cheng, ministar Tajvanskog vijeća za odnose s kopnom, tijela koje vodi odnose s Pekingom. "Cilj Pekinga je smanjiti tampon zonu između nas i učiniti eskalaciju mnogo lakšom, ako to odluči."
Posljednji incident s kablovima samo je najnoviji u, kako Chiu kaže, nizu događaja - od novih vojnih vježbi koje simuliraju blokadu ostrva do trostrukog porasta slučajeva sumnjive kineske špijunaže - koji su osmišljeni da pripreme teren za buduće poteze protiv Tajvana.
"Ne vidimo ovo kao nesreće, već kao strategiju", rekao je, govoreći o povećanom broju incidenata koji ciljaju podvodnu infrastrukturu oko Tajvana posljednjih godina.
Život u 'sivoj zoni'
Strahovi od potencijalne kineske invazije daleko su od svakodnevnog života u zelenoj i urbanoj prijestolnici Tajvana.
Međutim, realnosti promjenjive dinamike polako se osjete. Tokom svoje kampanje, Trump je izjavio da Tajvan ne ulaže dovoljno u vlastitu odbranu, te je postavio pitanja o nivou američke podrške u slučaju kineske invazije.
Za vlasti na ostrvu, to je izazvalo zabrinutost da će presijecanje podvodnih kablova kao dio takozvanih operacija "sive zone" – termin koji tajvanski zvaničnici često koriste za hibridne taktike kojima se zastrašuje ostrvo, ali koje ostaju ispod praga otvorenog rata – dodatno otežati odbranu od kineske agresije, ako dođe do eskalacije u direktni napad.
Kina je negirala umiješanost u oštećenje kablova u januaru u Tajvanu, a istrage o incidentima u Baltičkom moru su još u toku.
Dok ovi incidenti s kablovima naglašavaju ranjivost ključne infrastrukture i poteškoće u procesuiranju sabotaže, analitičari upozoravaju da su oni dio zabrinjavajućeg novog sigurnosnog okruženja u područjima poput Ukrajine i Tajvana, koja bi se lako mogla eskalirati u narednim godinama kako je Trump preuzeo dužnost.
"Ove hibridne taktike koje vidimo od Kine i Rusije osmišljene su da stvore povoljne uslove za njih ukoliko se otvori prilika za veći potez", rekla je za RSE Sari Arho Havren, pridružena saradnica Kraljevskog instituta za ujedinjene usluge u Londonu. "Čini se da također postoji želja da se signaliziraju crvene linije Washingtonu dok Trump preuzima funkciju."
Novo normalno
Dok je Trump obećao brzo okončanje rata u Ukrajini, rizik od eskalacije tenzija između Pekinga i Tajpeja u konflikt čini se sve većim.
Američki zvaničnici već godinama upozoravaju da se Kina priprema za potencijalnu invaziju na Tajvan, što je ponovio i senator Marco Rubio, Trumpov kandidat za državnog sekretara, tokom saslušanja u Senatu 15. januara.
"Moramo se suočiti s činjenicom da ćemo, osim ako se ne dogodi nešto dramatično, poput postizanja ravnoteže (između Kine i Tajvana), gdje oni zaključuju da su troškovi intervencije previsoki, morati riješiti ovo pitanje prije kraja ove decenije", rekao je Rubio.
Rastućim hibridnim incidentima i tenzijama dodaje se intenzivirana vojna saradnja između Pekinga i Moskve.
Nedavno su kineski i ruski bombarderi izvodili vježbe blizu Aljaske, provodili zajedničke mornaričke manevre uz obale Južne Afrike i izvodili bojeve vježbe u Južnom kineskom moru.
Ove zajedničke vojne vježbe dio su obrasca više od decenije pojačane vojne koordinacije i jedan od vidljivijih izraza usklađenosti ruskog predsjednika Vladimira Putina i kineskog lidera Xi Jinpinga, koju povezuje zajednička želja da se suprotstave Sjedinjenim Američkim Državama.
Centar za strateške i međunarodne studije (CSIS) zabilježio je 102 zajedničke vojne vježbe, multilateralne vojne manevre ili patrole od 2003. do kraja jula 2024. Od tada su održane još četiri vježbe u kojima su učestvovale Kina i Rusija. Prema podacima CSIS-a, njihove vojske su izvele najmanje četiri, a najviše 10 zajedničkih vježbi godišnje između 2014. i 2023. U 2024. godini održano je 11 zajedničkih vježbi.
Američki kreatori politika posljednjih godina su više puta upozoravali na rizike koje predstavlja sve dublje partnerstvo Kine i Rusije – od ekonomske podrške do rastuće vojne saradnje – s jednim izvještajem koje je odobrio Kongres koji opisuje njihovu sve veću usklađenost kao "najznačajniji strateški razvoj posljednjih godina".
"Kao vojni planer, morate biti spremni na najgori scenarij, a to je značajno udruživanje Rusije i Kine", izjavila je Elizabeth Wishnick, viša istraživačica Centra za analizu mornarice (CNA), koja proučava kinesku vanjsku politiku.
Zajedno, ovaj trend otvara teška pitanja za Trumpovu administraciju i druge američke zvaničnike koji su dugo razmatrali kako se nositi s obje nuklearne sile zasebno.
Sada, međutim, moraju planirati za rizik suočavanja s obje sile istovremeno, posebno kako bi Kina i Rusija mogle zajednički djelovati u bilo kojem potencijalnom budućem sukobu u Evropi ili Azijsko-pacifičkom regionu.
"Još uvijek nije jasno kako bi se ovo sve odvijalo, i ovo nije prava vojna alijansa", rekla je Wishnick. "Ali unutar okvira gdje Peking i Moskva žele održati svoju saradnju, ona raste."
