Počelo je sa širenjem Konfučijevih instituta, zajedničkim akademskim programima, a završilo se u kapitalnim ekonomskim i infrastrukturnim ugovorima, te tehnološkim uplivom. Danas je prisustvo Kine u šest država Zapadnog Balkana, razgranato, od kulurne do privredne diplomatije.

Ekspanzija prisustva na Balkanu dešava se od 2013-14. godine kada je Kina pokrenula inicijativu "Pojas i put".

"Pojas i put"Više od 6.000 kilometara puta karavana od Kine sa Azijom i dijelovima Evrope iz XIX vijeka, danas je zamišljen kao projekt koji bi povezao Kinu i 65 država i međunarodnih organizacija, čime bi se moglo na bazi privrednih interesa uvezati 4,4 milijarde ljudi. U centru projekta stoji Kina. Frazu je prvi put upotrebio kineski lider Si Đinping u govoru pred Parlamentom Indonezije 2013. godine. Promovišući politiku globalnog ekonomskog uvezivanja Đinping je predložio tri koraka, počevši sa utvrđivanjem sfera zajedničkog interesa, završno sa "uživanjem plodova rada". Već tada je Evropu, uz SAD, označio kao dobrodošle. Segment unutar ovog velikog koncepta, barem kada je o Starom kontinetu riječ, mogao bi biti "17+1". Uvezuje Kinu sa zainteresovanih 17 država Evrope, prvi put okupljenih zapravo prije Đinpingovog govora u Indoneziji, 2012. u Poljskoj. Ključni samit odigrao se 12. aprila 2019. u Dubrovniku. Domaćin skupa bio je Li Kećang, premijer Kine od 2013. godine, koji je u svom govoru targetirao pitanje regulative kao ono koje se u budućnosti neće postavljati. "Unaprjeđivaćemo saradnju na osnovu utvrđenih pravila", rekao je Kećang pokušavajući da otkloni zebnje zapadnih partnera zbog kineske sklonosti da "preskaču" lokalna pravila. Kada je o Evropi riječ inicijativa je do sada okupila uglavnom države nekadašnjeg komunističkog bloka, poput Hrvatske, Slovenije, Češke, Slovačke, Poljske, Mađarske, Rumunije, Bugarske, te tri baltičke države koje su nekada bile dio Sovjetskog Saveza. je nejveći infrastrukturni poduhvat na svijetu, kojim je obuhvaćeno 65 država i međunarodnih organizacija (skoro 4,5 milijardi ljudi). Kao njegov dio Peking je prije jedne dacenije, 2015. godine, najavio "Digitalni put svile".

Iz 'meke' u koruptivnu moć, zahvaljujući vakcinama

Za širenje inicijative "Pojas i put" karakteristična je bila postepeno prerastanje takozvane "meke" u "oštru moć".

"'Oštra moć' je korumpirana 'meka moć'", kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE), Paolo Pizzolo, gostujući istraživač u Centru za međunarodne studije i razvoj na Jagielonskom Univerzitetu u Krakovu, najstarijem univerzitetu u Poljskoj.

Tačka preokreta iz "meke" u "oštru" moć Kine na Balkanu, naglašava Pizzolo, desila se "kada je Kina započela sa agresivnijim nastupom, u smislu svog prisustupa u regiji".

"Vjerujem da je to počelo oko 2019. godine, što znači neposredno prije pandemije COVID-a", navodi ovaj sagovornik.

"Konkretan primjer toga bila je kampanja vakcina kada je Kina počela da opisuje države Zapada kao neefikasne u ispostavi pomoći Balkanu i predstavila se kao sila koja je odmah pritekla u pomoć. Diplomatija vakcina bila je korištenje oblika 'oštre moći'", navodi Pizzolo.

Peking je brzo reagovao i ponudio podršku Srbiji nakon što je u martu 2021. godine proglasila vanredno stanje, a pošto je prethodno zbog ograničenja izvoza iz država EU onemogućen pristup medicinskoj opremi. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je tada nazvao evropsku solidarnost "bajkom" i dodao da je samo Kina spremna da pruži pomoć Srbiji.

EU se obavezala da će na adrese šest potencijalnih članica EU na Zapadnom Balkanu, uključujući i Srbiju, dati 70 miliona eura za kupovinu vakcina, ali dok se čekalo na isporuke, Srbija je u januaru 2021. godine započela masovnu vakcinaciju kineskom vakcinom Sinopharm, a takođe i ruskom Sputnjik V vakcinom.

Tako se Srbija pojavila na čelu regionalne kineske "diplomatije vakcina" u Evropi. Sve se događalo u trenutku u kom je Peking ciljao da pojača globalni uticaj slanjem svojih vakcina siromašnijim zemljama, te da na taj način popuni vakuum koji su ostavile zapadne države.

Kako je početkom 2021. godine pisala redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na na engleskom jeziku, za Kinu davanje vakcina Srbiji imalo je svrhu važne geopolitičke pobjede.

Iz kineskog ministarstva inostranih poslova su u februaru 2021. godine rekli kako su besplatno dostavljali vakcine protiv COVID-a u 53 zemlje svijeta.

"To je trenutak kada se 'meka moć' transformisala u 'oštru' na mnogo odlučniji i određeniji način. Jednostavno zato jer je postala, pored kulturnog i običnog ekonomskog uticaja, način da se manipuliše javna percepcija o Kini i mišljenje koje države, narodi regije imaju o toj državi, naročito preko tehnološkog razvoja i tehnoloških sredstava", pojašnjava Pizzolo.

"U pitanju je hibridna ili asimeterična strategija. Umjesto da se koristi 'tvrda' moć, što je vojna moć, prinudna ekonomija, kineska 'oštra' moć koristi informacionu propagandu ili propagandistički pogled na Kinu kako bi ubijedila, da tako kažem, osvojila umove ljudi", ukazuje Pizzolo.

Tehnološki razvoj je bio ključan u praksama "oštre" moći.

Kao ilustracija mogu poslužiti pokazatelji iz ispitivanje javnog mnijenja International Republican Institute-a iz septembra 2020. godine.

U trenutku u kom je diplomatija vakcina bila u jeku, BiH i Sjeverna Makedonija imale su pozitivan stav ispitanika prema Kini od preko 50 posto, dok je u Crnoj Gori bio znatno viši, 68 posto, a u Srbiji čak 85.

Primjeri 'oštre' moći u Srbiji

Izrazitim primjerom "oštre moći" na Zapadnom Balkanu može se uzeti projekat "Safe city" ("Siguran grad") koji je Srbija počela da izvodi sa Kinom od 2019. godine. Projekt je pokrenut još 2017. kada su Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) Srbije i kineska kompanija Huawei potpisali "Sporazum o strateškom partnerstvu za uvođenje eLTE tehnologija i rješenja za Siguran grad u oblasti javne bezbjednosti".

Suština projekta "Siguran grad" je uvođenje sistema inteligentnog video nadzora, odnosno prisustvo softvera za prepoznavanje lica.

"Prije svega moramo se sjetiti da je Srbija glavni partner Kine na Zapadnom Balkanu i da je referentna tačka", ukazuje Pizzolo.

Za projekat "Siguran grad" Pizzolo kaže da je u pitanju zastrašujući poduhvat jer "u osnovi to je stvarni, konkretni primjer korištenja tehnologije za kontrolu ljudi na vrlo nedemokratski način".

Kineski zakon obavezuje kineske tehnološke kompanije da pružaju podatake skupljene preko kamera i tehnologije prepoznavanja lica kineskim obavještajnim službama. Što je evidentna nedemokratična praksa kojom se krši privatost podatakaNarodna Republika Kina je 2015. godine pokrenula plan "Proizvedeno u Kini 2025", u kojem je predsjednik Si Đinping "identifikovao kontrolu podataka kao ključ ambicija nacije". Komunistička partije Kine je sprovela brojne inicijative za ekonomski razvoj kako bi ispunila ove ciljeve, uključujući plan Digitalni put svile (DSR). DSR je pokrenut 2015. godine kao dio većeg plana razvoja infrastrukture pod nazivom Inicijativa Pojas i put. Svrha DSR-a je povećanje izvoza tehnologija za nadzor i digitalne infrastrukture iz Kine u zemlje u razvoju.DSR projekti pružaju način kineskoj vladi da prisvoji stranu digitalnu infrastrukturu i poveća globalno oslanjanje na kompanije u kineskom vlasništvu poput Huawei-ja i Tencent-a. Ovo omogućava Kini da pristupi novim tokovima informacija, mogućnostima prikupljanja obavještajnih podataka i intelektualnoj svojini zemalja domaćina, bilo unošenjem podataka sačuvanih u centrima podataka u kineskom vlasništvu ili primoravanjem kineskih kompanija da instaliraju tzv. zadnja vrata u svoje proizvode. Na primjer, 2012. godine, Odbor za obavještajne poslove Predstavničkog doma SAD "upozorio je da je [Huawei] ukrao intelektualnu svojinu kroz zadnja vrata koja su omogućavala neovlašćeni pristup osjetljivim podacima".Zabrinutost da Huawei instalira zadnja vrata u svoje proizvode nastavila se nakon ovog upozorenja, što je rezultiralo time da je 2019. "Ministarstvo trgovine SAD [dodalo] Huawei na 'Listu entiteta'" kako bi ograničilo njegovu mogućnost poslovanja sa američkim kompanijama..

"Ovo znači da kineske obavještajne službe imaju kapacitete da prikupe sve podatke o ljudima koje nadgledaju, što je opet moguće jedino zbog toga što kineske i srpske obavještajne sužbe blisko sarađuju. Naravno to je strategija u kojoj svi pobjeđuju zato što su kineska vlada ali i kompanije dobile kontrolu nad ovim projektom, dok, s druge strane, to je veoma korisno za srpsku policiju i vojsku", navodi Pizzolo, dodajući da se radi o tehnologiji koja bi na primer mogla poslužiti srpskoj Bezbednosno-informativnoj agenciji za prikupljanje podataka o učesnicima antivladinih protesta.

Postavljanje kamera u Beogradu bilo je kontroverzno jer Srbija nema odgovarajuće zakone o privatnosti podataka za obradu informacija preuzetih sa snimaka prepoznavanja lica.

RSE je 2022. godine utvrdio da se u Srbiji koristi kineska tehnologija za praćenje i ciljanje aktivista i demonstranata, izazivajući zabrinutost da bi se ta vrsta opreme, kineske proizvodnje, mogla zloupotrijebiti.

Drugi primjer jačanja "oštre moći" Kine u Srbiji je rastuća u naoružanju, vojnim obukama obuke i kao i zajedničkim vježbama vojske i policije dve države.

Srbija je, pored Bjelorusije druga evropska država i jedina od kandidata za EU članstvo, koja je izvodila vojne vježbe sa Kinom.

Obuka specijalnih jedinica kineske i srpske vojske pod nazivom "Čuvar mira 2025" izvedena je krajem jula u provinciji Hebej na sjeveru Kine. Bjelorusija je u blizini grada Brest, na svega oko pet kilometara od granice sa Poljskom, NATO državom, godinu dana ranije, početkom jula 2024. godine, vježbala sa Kinom u "Orlovom napadu 2024".

Ministarstvo odbrane Srbije ocijenilo je da je vojnom obukom "dat impuls jačanju vojne saradnje" Kine i Srbije. Srbija je vojno neutralna, ali je članica NATO programa "Partnerstvo za mir", u okviru koga sarađuje sa tom alijansom.

Ministarstvo odbrane Srbije nije odgovorilo na upit RSE kako komentariše to što je vojna obuka sa Kinom održana uprkos upozorenju iz Brisela. Kada je sredinom jula 2025. godine najavljena vojna obuka, portparol EU je za RSE izjavio da bi "Srbija trebalo da se uzdrži od postupaka i izjava koje su u suprotnosti sa stavovima EU u oblasti inostrane politike".

Od velikih sila Rusija i Kina igraju značajne uloge u međunarodnoj politici Srbije uprkos geografskoj distanci i, u slučaju Kine, kulturološkim razlikama.

Ovako veliki uticaj može se pripisati ekonomskim benefitima koje pružaju, ali i političkim pitanjima kakvo je i pitanje odnosa između Srbije i Kosova.

Posjeta Srbiji kineskog predsjednika Si Đinpinga maja 2024. godine, koincidirala je sa 25. godišnjicom NATO bombardovanja, tokom kog je jedna od meta bila i tadašnja zgrade kineske ambasade u Novom Beogradu.

U vazdušnom napadu u Beogradu su poginule tri osobe, uključujući dva kineska novinara. Povrijeđeno je najmanje 20 ljudi. Na istom mjestu, godinama kasnije, izgrađena je nova zgrada Kineskog kulturnog centra.

Si je prilikom posjete Srbiji u maju 2024. rekao: "Prijateljstvo Kine i Srbije iskovano je krvlju naših sunarodnika, ostaće u zajedničkom sjećanju naroda Srbije i Kine i inspirisaće nas da marširamo naprijed velikim koracima."

"Ideja diversifikacije se može tumačiti u Vučićevom pragmatičnom pristupu", međutim, kako navodi Pizzolo, "to je veliko pitanje za Zapad, Evropsku uniju, NATO, jer Kina i njene vojne vježbe sa Srbijom koja se graniči sa NATO savezom i EU, predstavljaju potencijalnu prijetnju".

Dvostruka strategija Crne Gore

Crnoj Gori je krajem jula 2025. došlo upozorenje iz State Departmenta kada su Sjedinjene Američke Države navele svoju zabrinute zbog izvještaja o saradnji Univerziteta Crne Gore s kineskim Nacionalnim superračunaskim centrom Đinan.

Pizzolo ukazuje kako se "s pitanjima cyber sigurnosti uvijek teško nositi jer ona impliciraju poteškoće zemlje da implementira i zaštiti svoju baznu infrastrukturu i osnovni aparat nacionalne bezbjednosti".

"Naravno, to je bilo u suprotnosti sa tekućom politikom Crne Gore kao NATO članice i to naravno ide i protiv EU integracija", navodi on.

Američki State Department je 2023. Crnu Goru svrstao među najzaduženije zemlje Zapadnog Balkana zbog visokog omjera javnog duga i BDP-a (bruto društveni proizvod). Troškovi autoputa Bar-Boljare izazvali su političke napetosti, a optužbe za korupciju i neefikasnost javno nezadovoljstvo.

Prvu dionicu dugu 41 kilometar gradila je China Road And Bridge Corporation (CRBC), sedam godina uz pet odgađanja, s kreditom od 944 miliona dolara kod EXIM banke i dodatnih 90 miliona za pristupne puteve.

Zbog fiskalnih problema, država je, uz EU posredovanje, sklopila hedžing aranžman s američkim i evropskim bankama. Kredit za prvu dionicu treba biti otplaćen do 2035. godine, a dug na kraju marta 2025. iznosio je 603 miliona eura, smanjujući se za oko 60 miliona godišnje. Izgradnju su pratili netransparentnost, fiskalni i ekološki problemi, na što je više puta upozoravala EU.

"Slučaj Crne Gore je vrlo važan jer Gora Gora prati dvostruku strategiju. Jednu, koja se drži blizu NATO alijanse i pristupa EU. A sa druge strane, u crnogorskoj javnosti postoji komponenta koja je prilično protivzapadna. Koja vidi Zapad, ne bih rekao kao neprijatelja, već kao potencijalnog suparnika, ali u svakom slučaju sa negativnom konotacijom", ocjenjuje Pizzolo, naglašavajući da to Kina dobro razumije kao i Rusija i da takvo raspoloženje koriste kako bi stavile najmanju državu Zapadnog Balkana pod svoj uticaj.

Interes Kine je izbjegavanje pune stabilnosti BiH

U ekonomskom smislu, odnosi između Bosne i Hercegovine i Kine su se intenzivirali tokom posljednjih nekoliko godina.

Slično dešavanjima u Srbiji, Kina postaje važan igrač u sektorima gdje su zapadne kompanije polako povlačile svoje angažovanje.

Primjeri gdje su kineske građevinske kompanije učestvovale uključuju termoelektrane na ugalj, kao što je termoelektrana Stanari snage 300 MW u blizini grada Doboja.

Peking je promovisao strategije "meke" moći slične "oštroj" moći fokusirane na digitalne tehnologije koja se umnogome oslanja na propagandu i dezinformacije.

Ovo se može jasno primjetiti preko ispitivanja javnog mnijenja koja na Zapadnom Balkanu pokazuju generalno pozitivan stav prema Kini u državama regije, što nije slučaj u državama članicama Evropske unije.

Manji uticaj Kine u Albaniji, Kosovu i Sjevernoj Makedoniji

Kina je u Sjevernoj Makedoniji prisutna uglavnom kroz medije u koju su uključene lokalne stanice Kanal 5, Makfaks.

Prvi čovjek državne Agencije za obavještavanje Erold Musliu rekao je za RSE aprila 2024. godine, da u Sjevernoj Makedoniji postoji kineska propaganda dezinformacijama koja ima oblik kampanje i proizvodi euroskepticizam, dok s druge strane građanima nudi alternativu kroz članstvo zemlje u BRICS-u i Evroazijskoj uniji.

Musliu nije otkrio koje "aktere", političke ili medijske, svrstava u ovu grupu.

Kada je riječ o Albaniji i Kosovu situacija je drugačija pošto se tu "ne cijeni prisustvo Kine", kako kaže Pizzolo.

"Poenta sa Kosovom je da Kina čak ni ne priznaje suverenitet Kosova i smatra da je autonomna pokrajina Srbije, tako da vlada Kosova neće i ne želi da jača saradnju sa Kinom", ukazao je Pizzolo.

Posljedično, dvije zemlje nemaju čak ni diplomatske odnose, ali Kina već godinama ima Kancelariju za vezu na Kosovu, koja djeluje pri Ambasadi Kine u Beogradu.

Da bi posjetili Kosovo, građani Kine moraju imati vizu, osim onih koji imaju diplomatske pasoše. Vize se mogu dobiti u ambasadi Kosova u Albaniji ili Turskoj.

Čak je i premijer Kosova Aljbin Kurti (Albin Kurti) u nekoliko navrata opisao Kinu kao "neprijatelja" prema pisanju Kosovskog servisa RSE.

EU i oštra moć Kine

Upravo načinima na koje se EU može suprotstaviti negativnim uticajima Kine u njenoj sferi interesa bavio se Paolo Pizzolo u preporuci politike objavljenom na portalu EuroHub4Sino pod nazivom: "Oštra moć Kine na Zapadnom Balkanu: Digitalna tehnologija kao asimetrična prijetnja". Tu navodi kako je pitanje tehnologije usko povezano sa kineske takozvane tri doktrine ratovanja koje definišu međudržavne sukobe preko tri principa.

Pizzolo navodi da je važno oživjeti "Berlinski proces", koji je pokrenut 2014. kao platforma za jaču saradnju između šest zemalja Zapadnog Balkana i EU.

"EU ima interes da izbjegne da prodor Kine na Zapadni Balkan postane previše značajan zbog geografske blizine i mnogo interesa koje EU ima u regiji. U interesu EU je da ubrza procese integracije država Zapadnog Balkana. U suprotnom ako se ove integracije uspore ili čak zaustave, to će iskoristiti druge države počevši od Kine", upozorio je Pizzolo.

Kina ima vrlo sofisticiran propagandni aparat. Istorijski, Komunistička partija Kine je naporno radila na definisanju ovakve vrste strategije. Danas je propaganda jedan od tri stuba kineskog asimetričnog rata prema ostatku svijeta, kako pokazuju tri doktrine kineskog savremenog ratovanja.

"Glavna ideja je da se rat može dobiti bez borbe, već samo ubjeđivanjem koje postaje sredstvo prinude preko propagandnih sredstava. Konkretno govoreći, razvoj tehnologije je glavno sredstvo koje koristi Kina", zaključuje Pizzolo.