Dostupni linkovi

Kina nastavlja sa projektima na Balkanu, u Srbiji, BiH i Crnoj Gori zadovoljni


Kineski predsjednik Si Đinping otvara virtuelni Samit "17 plus 1", Peking (9. februar 2021.)
Kineski predsjednik Si Đinping otvara virtuelni Samit "17 plus 1", Peking (9. februar 2021.)

Obim trgovine Kine sa 17 zemalja Centralne i Istočne Evrope dostigao je 103,15 milijardi dolara u 2020. godini, čime je prvi put premašena vrijednost od 100 milijardi dolara, a saradnja iz godine u godinu je sve bolja, kazao je kineski predsjednik Si Đinping (Xi Jinping) prilikom otvaranja Samita "17 plus 1" 9. februara.

Samit se tradicionalno održava već devetu godinu, a ovaj put upriličen je u online izdanju zbog pandemije. Na kraju Samita 17 pus 1 usvojena je Pekinška lista aktivnosti za 2021. godinu kojom je definisana dalja saradnja Kine i zemalja Centralne i Istočne Evrope. Detalji nisu objavljeni.

Vučić o saradnji Kine i Srbije

"Izuzetno sam zadovoljan što se trgovinska razmena između Kine i zemalja Centralne i Istočne Evrope povećala za 8,4 odsto u 2020. godini, čime je premašila iznos od 100 milijardi dolara", rekao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, saopšteno je iz njegovog kabineta.

Dodao je da su do kraja 2020. godine kineske direktne investicije u zemlje Centralne i Istočne Evrope, uključujući oblasti energetike, infrastrukture i logistike, iznosile bruto 3,14 milijardi dolara, dok su investicije tih zemalja u Kini dostigle 1,72 milijarde dolara.

"Slobodan sam da kažem da se ovde radi o uspostavljanju nove razvojne paradigme i u olakšavanju globalne saradnje u borbi protiv pandemije virusa korona", izjavio je Vučić.

Dalje je naveo da u robnoj razmjeni Srbije sa svijetom u 2020. godini Kina zauzimala treće mjesto.

"U 2020. godini, trgovinska razmena iznosila je gotovo 3,7 milijardi USD, a samo u poslednjih 5 godina, naš izvoz u Kinu povećao se 15 puta", kazao je Vučić.

Ocijenio je i da je kineska inicijativa „Pojas i put“ olakšala saradnju Kine i zemalja Centralne i Istočne Evrope i izrazio nadu u dalje jačanje ekonomskih veza Kine i zajedničku borbi protiv korona virusa.

On je dodao i da je Srbija zahvaljujući vakcinama koje je dobila iz Kine sada vodeća u vakcinaciji u Evropi.

Srbija je u januaru nabavila milion doza vakcina iz Kine.

Dodik o sardnji sa Kinom

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik je naveo da format saradnje Kine i zemalja Centralne i Istočne Evrope omogućava kroz "otvoren, koordinisan i inovativan pristup prevazilaženja poteškoća sa kojima se suočavaju zemlje regiona."

Dodik je podsjetio na kineske investicije u BiH, a od značajnih infrastrukturnih projekata posebno istakao Termoelektranu Stanari.

"Termoelektrana Stanari predstavlja prvi veliki infrastrukturni projekat, koji smo radili u saradnji sa Kinom, ali i prvi projekat, koji je iskoristio specijalni kredit u sklopu mehanizma saradnje ‘17 plus 1’, a kojeg je dodijelila Kineska razvojna banka. Termoelektrana Stanari postala je uspješan primjer saradnje sa Kinom", naveo je.

Takođe je podsjetio da su u jeku pandemije počeli radovi na izgradnji Bloka sedam u Termoelektrani Tuzla u Federaciji BiH i izgradnji Hidroelektrane "Ulog" u Republici Srpskoj. U Republici Srpskoj, također je u toku gradnja Hidroelektrane "Dabar", a nastavljeni su radovi na izgradnji bolnice u Doboju.

"Privedene su kraju pripremne radnje za izgradnju autoputa Banja Luka – Prijedor", kazao je Dodik.

Đukanović: I EU i Kina

Podsjećajući da Crna Gora i Kina ove godine obilježavaju 15 godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa, predsjednik Crne Gore Milo Đukanović je naveo da se Crna Gora približava potpunoj integraciji u Evropsku uniju, a da istovremeno želi i širu saradnju sa Kinom u oblastima od zajedničkog interesa.

"Crna Gora želi da kroz prilike koje pruža Mehanizam 17+1, učini saradnju sa NR Kinom praktičnijom i da dođe do konkretnih rezultata u oblastima od zajedničkog interesa. Želimo da ojačamo saradnju u ekonomiji, energetici, saobraćajnoj povezanosti i turizmu, poštujući pri tom principe održivog razvoja", kazao je Đukanović.

'Kineska posla' u Crnoj Gori
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:01:23 0:00

Đukanović je naveo da postoji želja za nastavak saradnje na izgradnji autoputa kroz Crnu Goru do Luke Bar, kao i razvoja logističke i industrijske zone u njenom okruženju.

"Ovakav projekat dao bi snažan zamajac bržem ekonomskom oporavku u post-Covid periodu i bolje povezao Crnu Goru sa susjednim i prekomorskim zemljama", kazao je predsjednik Crne Gore.

Koliko je Kina do sada uložila na Zapadnom Balkanu?

Kao kapija u jugoistočnu Evropu, Balkan je ključna poveznica između pekinškog "Puta svile", projekta vrijednog trilion američkih dolara, koji bi trebalo da otvori put za izvoz u Evropu, ali i van njenih granica.

Okružen članicama Evropske unije, ovaj region povezuje luku Pirej u Grčkoj, koju već kontrolišu kineske kompanije, sa srcem Evrope.

Zapadni Balkan ostaje otvoreno polje van granica Evropske unije, u koji je već uložen značajan dio investicija Inicijative "16 plus 1", dogovorene na Samitu 2019. godine u Dubrovniku kada se priključila i Grčka.

Od 2007. do 2017. godine, Peking je najavio 12 milijardi eura u pozajmicama za građevinske projekte u 16 zemalja, od čega je trećina otišla na Srbiju, a zatim u BiH (21 posto) i Crnu Goru (7 posto), pokazala je studija Evropske investicione banke.

Prema studiji IMF-a iz 2017. godine, Kina je uložila najmanje 6.2 milijarde eura u željeznicu, energetiku i izgradnju puteva na Zapadnom Balkanu.

Kako Brisel gleda na kineske projekte?

Sa evropske strane postoji zabrinutost da je kineski model investiranja, koji ne podrazumijeva da se zemlje u koje se ulaže obavežu na borbu protiv korupcije ili ograničenja slobode medija, u suprotnosti sa ciljevima Brisela u regionu. Parlamentarci EU već su u nekoliko navrata upozoravali da se kineski projekti u zemljama zapadnog Balkana kose sa evropskim pravilima.

"Evropska unija sa zabrinutošću prati rastući kineski uticaj u Srbiji", kazala je nedavno predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen (Von der Leyen), koja je rekla i da je Zapadni Balkan "dio Evrope, a ne stanica na novom Putu svile".

Na rizike kineskog projekta "Novi put" svile upozorila je i Kristin (Christine) Lagard (Lagarde), bivša direktorica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

Lagarde je u aprilu 2018. govorila u Pekingu na forumu o Novim putevima svile, upozorila da bi ta partnerstva mogla da dovedu do problematičnog porasta zaduženja zemalja čiji je javni dug već visok.

Dvadeset šest članova EP upozorilo je 19. januara u pismu evropskom komesaru za susjedstvo i pregovore o proširenju Oliveru Varheljiju (Varhelyi) na "sve veći kineski uticaj u Srbiji i predstojeću štetu po životnu sredinu koja je nastala usled nekoliko teških industrijskih projekata kineskih kompanija u Srbiji".

Kineskim investicionim projektima, kako piše, nedostaje transparentnost i održivost, a pored štete po životnu sredinu imaju i korozivan efekat na upravljanje.

Nekadašnji Rudarsko topioničarski basen Bor (RTB), u gradu Boru udaljenom 200 kilometara istočno od Beograda, jedini proizvođač bakra i plemenitih metala u Srbiji, preuzela je krajem decembra 2018. kineska kompanija Ziđin Majning.

Dio imovine Železare Smederevo, pedesetak kilometara od Beograda, kupio je 2016. godine tadašnji kineski Hestil, današnja HBIS Grupa. Kina učestvuje i u rekonstrukciji termoelektrane Kostolac u Srbiji.

U pismu evroparlamentaraca dodaje se da je "ovaj zabrinjavajući trend" nastavljen i u slučaju (kineske) fabrike guma Šandong Linglong u Zrenjaninu, oko 80 kilometara sjeverno od Beograda, za čiju je izgradnju sporazum potpisan u avgustu 2018. godine.

"Zato ponavljamo potrebu da srpsku vladu pozovemo da se pozabavi uticajem ovih investicija, kao i da poštuje domaće zakonodavstvo i propise donete u procesu pristupanja EU", navodi se u pismu evroparlamentaraca.

Kina učestvuje i u gradnji metroa u Beogradu, koja treba da počne krajem ove godine. Predstavnici Vlade Srbije, francuskih kompanija Alstom i Ežis rejl i kineske kompanije Pauer Čajna (Power China) potpisali su 22. januara Memorandum o razumijevanju za projekat "Beogradski metro".

Kompanija Pauer Čajna će biti glavni izvođač radova koji čine 70 posto vrijednosti ukupnih ulaganja u izgradnju metroa. Procjena je da će izgradnja beogradskog metroa koštati više od 4,4 milijarde eura, od čega prva faza 1,8 milijardi.

Ministarica energetike Zorana Mihajlović, koja je u prošlom mandatu držala resor saobraćaja i infrastrukture, povodom petogodišnjice od osnivanja kineske inicijative "Jedan pojas, jedan put" 2018. godine rekla je da su kineske kompanije uložile pet milijardi eura i da očekuje nove investicije.

Investicije Narodne Republike Kine, prema prošlogodišnjim podacima Narodne banke u Srbiji, u proteklih deset godina ukupno iznose 1,6 milijardi eura, što je svega deseti dio onoga što najviši zvaničnici u Srbiji u svojim izjavama navode kao kineske investicije.

Brisel negoduje i zbog termoelektrana na ugalj

Kina takođe finansira ekspanziju termoelektrana na ugalj, što se kosi sa evropskim trendovima u oblasti upotrebe fosilnog goriva.

Bh. političari odobrili su pozajmicu od Kine u iznosu od 614 miliona eura za proširenje termoelektrane na ugalj u Tuzli, oko 120 kilometara severno od Sarajeva.

Energetska zajednica, zadužena za proširenje evropskih politika u oblasti energetike na jugoistočnu Evropu, uložila je žalbu, tvrdeći da se odobrenje pozajmice kosi sa setom zakona koji se odnose na subvencije. Potom je uvela i sankcije Bosni i Hercegovini krajem januara ove godine.

Te sankcije mogu biti smanjenje ili potpuno obustavljanje finansiranje energetskih projekata, kao i obustavu otvaranja pregovaračkog poglavlja o energetici u procesu pristupanja EU.

Ključni cilj Evropske energetske zajednice jeste proširenje pravila i principa unutrašnjeg energetskog tržišta EU na zemlje Jugoistočne Evrope, Crnomorskog regiona i šire, na osnovu pravno obavezujućeg okvira.

"Uz smanjenje investicija iz EU, siromašnije zemlje Balkana “nisu u poziciji da odbiju novac", objasnio je Met Ferčen (Matt Ferchen), ekspert za Kinu Centra za globalnu politiku Karnegi-Cinhua.

Infrastrukturni projekti u okviru inicijative Pojas i put na Zapadnom Balkanu nisu, naravno, ograničeni evropski standardima i propisima, koji se odnose i na finansijsku stabilnost projekta, ocijenila je Valbona Zeneli iz Evropskog centra za sigurnosne studije C. Marshall, na portalu The Globalist nakon prethodnog Samit održanog 2019. godine u Dubrovniku.

"Bez takvih procjena, kineski opušteniji pristup rizikuje da stvori finansijsku nestabilnost za vlade u regionu, naročito u pogledu velikog zaduživanja. Mnogim projektima nedostaje transparentnost i javna rasprava o otvorenim procedurama nabavke. Evropske ponude su manje atraktivne nego kineske zbog komplikovanih birokratskih procedura u vezi fondova Evropske unije, pa zbog toga kineski krediti i određene balkanske praksa idu savršeno zajedno’’, zaključila je tada Zeneli.

Na online samitu su učestvovali i predstavnici Albanije, Bugarske, Estonije. Mađarske, Latvije, Litvanije, Poljske, Rumunije, Slovačke, Slovenije i Grčke.

Prethodnih osam godina samit se održavao u Varšavi, Bukureštu, Beogradu, Suzhou (Kina), Rigi, Budimpešti, Sofiji i Dubrovniku.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG