Nakon višegodišnjeg prisustva kroz infrastrukturne i energetske projekte, te obrazovne i kulturne programe, Kina je u Bosni i Hercegovini dobila i istraživački centar koji slijedi koncept vanjske politike Xi Jinpinga.
Istraživački centar za izgradnju zajednice zajedničke budućnosti čovječanstva, koji je u Sarajevu prije nekoliko dana otvorila kineska ambasada, predstavljen je kao platforma za akademsku i stručnu razmjenu u oblasti diplomacije i međunarodnih odnosa.
Kineski zvaničnici ocijenili su, tokom otvaranja, da dolazi u vrijeme "velikih globalnih promjena koje pokazuju da države ne mogu djelovati izolirano, zbog čega su ključni dijalog, suradnja i razmjena iskustava".
Iz Ambasade Kine u Bosni i Hercegovini nisu odgovorili na upit RSE o tome šta će biti konkretni ciljevi i aktivnosti centra, o čemu nije želio govoriti ni koordinator te ustanove Faruk Borić.
Obraćajući se tokom otvaranja centra u Sarajevu, ambasadorica Kine Li Fan ocijenila je da je to "važan događaj u odnosima između BiH i Kine".
Kazala je i da očekuje da će ta ustanova postati važna platforma za akademska istraživanja i stručnu razmjenu.
Tokom ceremonije otvaranja, kojoj su prisustvovali kineski i bh. zvaničnici, moglo se čuti i da je cilj razvijanje istraživanja o transformacijama međunarodnog poretka te povezivanje BiH sa međunarodnim akademskim krugovima.
Govoreći o otvaranju istraživačkog centra, Damir Kapidžić, sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, kaže da se radi o obliku "meke moći".
"To jeste projiciranje određenih misli, bilo o globalnom poretku, bilo o uređenju država izvan Kine", kazao je.
Šta je koncept 'zajednice zajedničke budućnosti čovječanstva'?
Koncept "zajednice zajedničke budućnosti čovječanstva" u kineskim zvaničnim dokumentima opisuje se kao dio šire vizije međunarodnih odnosa, zasnovane na multilateralizmu i globalnoj saradnji. Realizira se kroz mrežu partnerskih istraživačkih i akademskih centara u više država.
U radovima Joshuue Eisenmana, američkog stručnjaka za kinesku vanjsku politiku, ovaj pristup se koristi za opis načina na koji Kina gradi i održava mreže odnosa u inostranstvu kroz kombinaciju političkih, ekonomskih i institucionalnih instrumenata.
- Specijal RSE: Kina na Balkanu
Institut za zajednicu zajedničke budućnosti čovječanstva osnovan je 2019. godine pri Kineskom univerzitetu za komunikacije, sa zadatkom promocije koncepta i uspostavljanja partnerskih centara u inostranstvu.
Prema javno dostupnim izvorima, od 2020. godine uspostavljen je niz povezanih centara zajednice zajedničke budućnosti čovječanstva u različitim državama, poput onog u Pakistanu.
Sarajevski centar predstavljen je kao inicijativa povezana s Kineskim univerzitetom za vanjske poslove u Pekingu. Na tom univerzitetu od početka 2025. djeluje istoimeni istraživački centar, koji je otvorio Wang Yi, kineski ministar vanjskih poslova i visoki zvaničnik Komunističke partije Kine.
On je tada naveo da je izgradnja "zajednice zajedničke budućnosti čovječanstva" izvorna ideja kineskog predsjednika Xi Jinpinga dok centar treba pružiti teorijsku, političku, komunikacijsku i kadrovsku podršku kineskoj diplomaciji.
Analitičarka za odnose Kine i Zapadnog Balkana i predsjednica organizacije ESTIMA, Ana Krstinovska, smatra da je teško odvojiti akademsku dimenziju ovakvih inicijativa od šire kineske vanjskopolitičke strategije.
"Istinsko akademsko istraživanje podrazumijeva akademsku slobodu, a u slučaju Kine akademsko izražavanje podređeno je općim smjernicama i okvirima koje postavlja partijska država. Zbog toga možemo očekivati istraživanja koja će selektivno birati primjere i argumente kako bi Kinu prikazala u pozitivnom svjetlu, uz vrlo ograničen prostor za osporavanje ili kritičku raspravu", kaže Krstinovska za RSE.
Zbog čega je centar otvoren u Sarajevu?
Kapidžić smatra da je razlog otvaranja Centra u ovom dijelu Evrope, to "što nije povezan sa NATO-om".
"Ali isto tako nije povezan sa Evropskom unijom. To odsustvo prisustva u zapadnim međunarodnim organizacijama daje mogućnost Kini da ovdje projicira svoje, hajde reći, političke i ideološke namjere", kaže Kapidžić.
On dodaje i kako u Bosni i Hercegovini postoji jako međunarodno prisustvo, prvenstveno Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije, te da "Kina isto tako želi da ima dio tog međunarodnog prisustva u Bosni i Hercegovini".
Za Kapidžića će ovakav koncept kineske strategije, posebno u regiji Zapadnog Balkana i uloga centra koji je otvoren u Bosni i Hercegovini, zavisiti isključivo od toga koliko novca bude uloženo.
"Ako se samo radi o centru koji ima određene programe i hajde reći više kao promocija djelovanja Kine, tu se ne može mnogo ostvariti. Ukoliko te centre prati jedna ekstenzivna međunarodna pomoć, slično kao USAID, tu se kroz određeno vrijeme, može itekako ostvariti utjecaj, jer 'meka moć' se uvijek mora ostvariti ne samo prisustvom nego i podrškom. I to može biti sve, od zdravstva, pa do stvari, koje se tiču podrške medijima", navodi on.
Nastavak ranijih inicijativa
Ljiljana Stević, direktorica Konfucijevog instituta na Univerzitetu u Banjoj Luci, smatra da se novi centar može posmatrati kao nastavak ranijih kineskih inicijativa usmjerenih na proučavanje savremene kineske politike i međunarodnih odnosa.
Stević ističe da nije upoznata o konkretnim planovima rada i institucionalnim okvirom, ali da naziv centra upućuje na koncept "zajednice zajedničke budućnosti čovječanstva", koji zauzima značajno mjesto u savremenom kineskom spoljnopolitičkom diskursu.
"I često se povezuje sa vizijom međunarodnih odnosa koju promoviše kinesko rukovodstvo", kazala je, dodajući da može predstavljati prostor za proučavanje savremenih kineskih političkih koncepata, međunarodne saradnje i transformacije kineske diplomatske misli".
Stević, koja je autorica radova o kineskoj kulturnoj diplomaciji i konceptu "meke moći" iz ugla Kine u regionu i u BiH, kaže za RSE da, s obzirom na način na koji je centar koncipiran, teško se može posmatrati kao isključivo akademsku instituciju.
"Njegov rad vjerovatno će se odvijati na presjeku istraživačke, stručne i diplomatske saradnje", kaže Stević.
Istaknula je da brojne evropske države decenijama razvijaju specijalizovane istraživačke centre posvećene Kini, koji okupljaju stručnjake sposobne da analiziraju kineske izvore i savremene političke koncepte iz njihove izvorne perspektive.
"Ukoliko bi bio razvijan u sličnom pravcu, mogao bi doprinijeti boljem razumijevanju kineske diplomatije, političke misli i razvojnih strategija, što bi BiH omogućilo da kinesko prisustvo sagledava izvan pojednostavljenih narativa koji Kinu predstavljaju isključivo kao prijetnju ili isključivo kao priliku“, istaknula je.
'Širi obrazac kineskog djelovanja'
Za razliku od Stević, koja naglašava akademsku dimenziju centra, Krstinovska smatra da ga treba posmatrati prvenstveno u kontekstu kineske strategije međunarodnog utjecaja.
"Centar će vjerovatno predstavljati još jedan alat i kanal za širenje službenih kineskih stavova, jačanje kineske meke moći te intelektualnog prisustva u Bosni i Hercegovini i regionu. Dolazi u trenutku općeg slabljenja zapadne podrške i angažmana, što bi moglo povećati njegov uticaj, normalizirati prisustvo Kine u akademskim i analitičkim krugovima te pojačati odjek kineskih narativa u bh. društvu i šire", navodi ona.
Dodaje da ovakve institucije treba posmatrati u kontekstu kineskih širih diplomatskih i političkih nastojanja.
"Centar će svakako podsticati dijalog, ali na kontrolisan način i bez prostora za ozbiljnu kritiku. Istovremeno će imati dvostruku funkciju: služit će kao platforma za prikupljanje podataka i povratnih informacija o kineskim aktivnostima u regionu, ali i kao kanal za širenje, testiranje i promociju ključnih ideja i poruka kineske vanjske politike", smatra Krstinovska.
Prema njenim riječima, osnivanje sličnih centara nije nova pojava.
"Slične aktivnosti mogli smo vidjeti i ranije kroz centre povezane s inicijativom 'Pojas i put', kao i kroz različite mehanizme saradnje između Kine i zemalja Centralne i Istočne Evrope", kaže ona.
U javno dostupnim istraživanjima kineskog djelovanja u BiH ocijenjeno je da se utjecaj manifestira, uglavnom, kroz ekonomske, institucionalne i kulturne instrumente, a manje putem direktnih političkih kanala.
Najveći dio kineskih aktivnosti odnosi se na projekte u energetskom i infrastrukturnom sektoru, uključujući one kroz kreditne aranžmane i ugovore s kineskim kompanijama.
Oni su nerijetko predmet javnih rasprava o financijskim uvjetima i zbog nedovoljne transparentnosti.
Podaci Agencije za unapređenje stranih investicija govore da se od 2010. do 2022. godine BiH zadužila kod kineskih kreditora za više od 2,44 milijarde dolara, uglavnom, za izgradnju autocesta, hidroelektrana i termoenergetskih postrojenja.
